Povežite se s nama

U fokusu

FOTO I dalje bez konkretnog odgovora na pitanje u kojem će se smjeru razvijati Varaždinske Toplice

Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

„U kojem smjeru će se razvijati Varaždinske Toplice?“, „Hoće li se privatizirati Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice?“ te „Zašto nisu u izradu Strategije održivog razvoja, modela privatizacije i upravljanja zdravstveno lječilišnog i turističkog kompleksa Varaždinske Toplice uključeni Grad Varaždinske Toplice i tamošnje Gradsko vijeće?“, samo su neka od pitanja koje su otvorili vijećnici Županijske skupštine na sjednici održanoj u ponedjeljak, 21. veljače.

Naime, pred vijećnicima Županijske skupštine prvi se put našao dokument kojim se „dubinski snimilo“ stanje u Varaždinskim Toplicama, što je dodatno pojasnio pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i europske polove Mladen Jakopović, pojasnivši što sve sadrži spomenuta Strategija, navodeći da su Varaždinske Toplice „biser Županije“ te se stoga želi što više aktivnosti (turističkih) usmjeriti prema tom dijelu županije.

Podsjetimo, namjera Varaždinske županije je da u dijelu privatizira Specijalnu bolnicu, na način da bi se obavljanje turističke djelatnosti, kojom se Specijalna bolnica danas u dijelu bavi, izdvoji u novu gospodarsku cjelinu, a da se „core business“ – obavljanje zdravstvene djelatnosti, zadrži u današnjoj Specijalnoj bolnici. U tom smislu, ponuđeno je sljedeće: preoblikovanje Specijalne bolnice u trgovačko društvo, osnivanje trgovačkog društva od strane Specijalne bolnice ili podjela Specijalne bolnice i preoblikovanje u trgovačko društvo.

Uslijedila je iscrpljujuća rasprava Klubova vijećnika, pri čemu je vijećnika Roberta Vugrina u ime Kluba Reformista zanimalo zašto se ta strategija skrivala, podjetivši na riječi župana Anđelka Stričaka da je projekt Hotela Jupiter u Varaždinskim Toplicama “Jeti” – nitko ga nije vidio.

– Osnovno je pitanje: što će sada učiniti aktualna vlast nakon što je Jeti pronađen, pa da se projekt može aplicirati za EU sredstva? Moguće je projektnu dokumentaciju u potpunosti financirati iz Fondova EU, stoga hajmo konačno nešto pokrenuti u Toplicama. Imamo četiri izrađena projekta, sve na kvadraturu, različite modele… Pitanje je hoće li se dati nalog: hajmo pokrenut projektiranje, zatražiti novac, iskoristiti barem dio potencijala koje Toplice pružaju. Ili će župan i dalje s Jetijem piti kavu? – pitao se Vugrin, dok je vijećnik HNS-a Marijan Škvarić naveo da o toj temi glas trebaju dati i mještani Varaždinskih Toplica.

– Prijašnji župan nije pitao ljude, imao je planove, slike, milijune koji su pali s neba, a živimo u realnom svijetu i moramo biti realni. SWOT analiza govori da se u Toplicama za taj projekt treba pronaći radna snaga, a situacija je da ljudi odlaze. Nije rješenje da dođu ljudi izvana. Hoćemo li iz Nepala uvoziti ljude? Također, odabere li se bilo koja od tri strategije, vjerujem da će se svi naći u ogromnim problemima pri realizaciji. Nitko također nije rekao da postoji velika opasnost u izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti – podsjetio je Škvarić.

Potom je za govornicu stao Mario Lešina (Kandidacijska lista grupe birača), koji je kazao da je ovdje riječ samo o popisu želja i mogućnosti, a ne o konkretnom provođenju projekata.

Od tri oblika, jasno je da je podjela najprihvatljivija. No, što je s 85 milijuna kuna dugom Bolnice? Imate i ugovor s HZZO-om, gdje morate bolesnicima pružiti skrb. Tko će to platiti, Grad, Županija, investitor? Ne vjerujem da bi investitor na takvo nešto pristao. 2/3 zemljišta u Toplicama je u vlasništvu Bolnice, svi resursi grada su u njezinom vlasništvu. Što sad? Dođe investitor, on dobiva prava i obveze. Je li strategija usklađena s zakonom? Nadalje, tko će prije diobene bilance procijeniti kompletnu imovinu? – pitao je Lešina podsjetivši na slučaj Sunčanog Hvara, gdje se za sve odluke pitalo investitora, a ne gradsku vlast.

– Prije nego li se priča pripremi, treba donijeti odluku za koju nas nakon dvije godine neće biti sram – poručio je Lešina, nakon čega se javio Vugrin, navodeći da „strah od privatnog kapitala ne postoji“ te da „ništa ne priječi da se krene s projektiranjem“.

Lešina je potom ustvrdio da je „nužan privatni investitor, no da osnivač mora biti dominantan“ te upozorio da će eventualne gubitke na kraju plaćati građani.

Topličanac, vijećnik Dragutin Kranjčec (Kandidacijska lista grupe birača), kazao je da se ovakvih projekata nagledao te je iskazao oprez pri dolasku mogućih privatnih investitora. Zatražio je da o ovome raspravlja Gradsko vijeće Grada Varaždinske Toplice, a spreman je inicirati i referendum, ako će do toga doći.

Replika Vugrina sastojala se u tome da „bacanje novca za projektnu dokumentaciju nije bačen novac“, ustvrdio je vijećnik iz redova Reformista, podsjetivši da OB Varaždin nije aplicirala za Centralni operaciji blok i Spinalni centar, ne bi se danas ti objekti gradili.

Potom je na izjavu vijećnika Kranjčeca replicirao vijećnik Željko Bedeković (Reformisti), navodeći da mu je drago „što je potvrdio da Minerva ne može biti prodana u idućih pet godina, iako je on tvrdio da može“. – Minerva nije bila na prodaji i neće se prodati. Razgovaramo o livadama, zemljištima… – kazao je Bedeković. Prozvao je župana Anđelka Stričaka da se sve druge županije bore za svoje toplice, samo on ne, misleći na Sporazum za razvoj sjevera Hrvatske. – Naš župan nije napravio ništa i ne vodi nas nikamo – ustvrdio je.

Vijećnik Lešina potom je kazao Bedekoviću da „pokazuje deficite u strateškom menadžmentu“ te izjavio da u strateškom dokumentu ne postoji ništa o razvoju, primjerice, industrije toga kraja, dok mu je Bedeković odgovorio da su „Toplice prepune zamki“ jer se „politika bavi politikanstvom, a ne konkretnim pitanjima“.

Aktualna gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice i vijećnica HSLS -a Dragica Ratković kazala je da Grad ne vodi župan, nego ona, stoga ju je Bedeković pitao je li Grad na koji način sudjelovao u ovoj temi razvoja.

– Ako smo mi biser županije, onda je netko trebao tu uključiti Grad. Jer Grad nije samo Bolnica. Nije to u redu. Ako želimo dobro Toplicama, treba gledati na cijelo područje Toplica, a ne samo nekretnine – kazala je Ratković.

Potom je gradonačelnik Lepoglave i vijećnik Marijan Škvarić izrazio čuđenje jer se prijašnji župan Radimir Čačić „nikada nije konzultirao s nikim, bili smo mu niža vrsta, i nikad nismo mogli dobre projekte provesti“, navodeći da je po pitanju suradnje u bivšom vlasti imao sličnu situaciju i u svome gradu, Lepoglavi.

Vugrin je potom ponovio da je privatizacija samo „mogućnost“, a ne „put“ ili „dogovorena strategija“ te se rasprava dalje nastavila, pri čemu je Alen Runac (HDZ) ustvrdio da „Škvarić i Ratković imaju posla s onim čije se ime ne izgovara“. Naveo je da je četiri godine bio predsjednik Županijske skupštine te da o ovome projektu nije imao pojma te da je riječ samo o „promociji nekih ljudi“.

Vijećnik Marijan Cingula (Kandidacijska lista grupe birača) je podsjetio da Grad Varaždinske Toplice i Varaždinska županija ne smiju biti isključeni kada je riječ o ovako velikom projektu, nakon čega je zaključnu riječ pomalo sarkastično dao župan Anđelko Stričak.

– Svi ste upoznati s time da je potpisan Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, predlažem da ga financiramo putem gradske i županije banke. Znamo da je Čačić financirao VABU. Gdje je VABA? 2008. je osnovana Regionalna komunalna banka da financira projekte općina, gradova i županije. Vugrin, gdje je ta banka? Pitam Reformiste, zašto ne putem naše banke? Zna li tko gdje joj je sjedište? Volio bih znati odgovor – pitao je Stričak, također sarkastično navodeći da, „ako je žiteljima Varaždinske županije cilj da se mogu liječiti u Toplicama, da će tada „ići“ u privatizaciju“.

Vijećnik Ivan Čehok (Kandidacijska lista grupe birača) je potom predložio svima da se ništa u Toplicama ne radi ako to ne blagoslovi vijeće Grada Varaždinske Toplice, dok je Lešina zaključio raspravu sa zamolbom da se najprije definira strategija koja će, među ostalim, uključivati i promet, obrazovanje, uz izradu diobene bilance.

U fokusu

Odluka Vlade: još dva tjedna cijene goriva neće rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je, 4. srpnja, na telefonskoj sjednici Vlade donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata, te Uredba o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojima režim određivanja najviših maloprodajnih cijene naftnih derivata ostaje isti kao i prethodnih 14 dana.

U tom kontekstu i dosadašnje smanjenje trošarina na naftne derivate produljuje se za još 14 dana. Uz sve poduzete mjere, cilj Vlade je očuvati standard građana, sigurnost opskrbe energenata, a ujedno i prihode za vrijeme turističke sezone, ističu iz Vlade.

Veleprodajne cijene se fiksiraju tako da sa svim javnim davanjima ne mogu iznositi više od krajnje maloprodajne cijene propisane Uredbom za maloprodajna mjesta izvan autocesta. Navedenom izmjenom dodatno će se zaštititi male distributere naftnih proizvoda.

Ovaj režim primjenjivat će se sljedećih 14 dana.

Evo kakve cijene ostaju:

Nastavite čitati

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje