Povežite se s nama

U fokusu

FOTO I premijer Plenković odazvao se otvorenju nove školske zgrade i dvorane u Svetom Iliji

FOTO: IVAN AGNEZOVIĆ

Objavljeno:

- dana

Dan Varaždinske županije, ujedno i blagdan Male gospe, proslavljen je u večernjim satima svečanom sjednicom Županijske skupštine Varaždinske županije i svečanim otvorenjem OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija.

Na svečanosti su učenici OŠ Sveti Ilija izveli glazbeno-scenski program povodom otvorenja nove školske zgrade, a dodijeljena su i javna priznanja Varaždinske županije za 2022. godinu, priznanja župana za 2022. godinu te nagrada najmaturantici u školskoj godini 2021./2022.

Nagrade su uručene Danijelu Boroviću, Stefanu Lupinu (nije prisustvovao sjednici), Davorinu Štetneru, Amaliji Rafaj Škriljevečki, Lovačkoj udruzi Fazan, 5. bojnoj 1. A brigade „Tigrovi“, Martinu Lukavečkom, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrženica, Enesu Gariboviću te Marijanu Kostanjevcu posthumno (nagradu je preuzela njegova supruga).

Sjednici je prisustvovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i drugi ugledni gosti koje je ugostio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

– Ovo je, možemo reći, povijesni tjedan jer je obilježen bitnim nam investicijama na koje smo čekali i po 20 godina. Upravo su te investicije najljepši poklon našim sugrađanima povodom njihovog dana, Dana Varaždinske županije. Nakon 20 godina čekanja, danas otvaramo ovu novu, suvremenu školu. Prvu školu koja je u našoj županiji doslovno izgrađena od „A do Ž“. Osim učionica, kabineta, knjižnice, školske kuhinje, odmah je izgrađena i školska sportska dvorana, vanjski sportski tereni, uređen je okoliš i okretište autobusa – započeo je svoj govor župan Stričak.

Naveo je da, nakon 20 godina čekanja, upravo je ovaj tjedan pokrenut natječaj za izgradnju prve dionice brze ceste Varaždin – Krapina, što označava početak izgradnje mreže brzih cesta na sjeveru Hrvatske koje će povezati županijska središta, skratiti i olakšati putovanje, povećati sigurnost i povećati privlačnost manjih sredina za poslovanje i nove investicije.

Nakon 20 godina čekanja, dodaje župan, ovaj tjedan je raspisan i natječaj za izgradnju Centralnog operacijskog bloka, projekta koji je varaždinskoj javnosti zasigurno poznatiji kao projekt „dogradnje Kirurgije“.

– Za naše zdravstvo i naše sugrađane ovo ulaganje je iskorak u budućnost – suvremeni objekt sa suvremenom opremom, u kojem će naši liječnici i zdravstveni radnici imati priliku pokazati svoj puni potencijal. Zahvaljujući Razvojnom sporazumu Sjever, dobili smo i bespovratna europska sredstva za projektiranje još šest važnih objekata – među njima je i projektiranje Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin. Sigurnost nema alternativu, a tome svjedočimo zadnjih godinu dana tijekom kojih su nas, uz epidemiju koronavirusa, pogodile prirodne nepogode, najprije tuča, potom i suša – rekao je Stričak.

Nadalje je kazao da je u Varaždinskoj županija zbrinuta svaka raseljena osoba iz Ukrajine te da su žurne službe uspješno odgovorile i na nedavnu prometnu nesreću te je zahvalio svim „hitnjacima“, policajcima, vatrogascima, civilnoj zaštiti, Crvenom križu, HGSS-u.

Dotaknuo se i teme proglašenja Ivančice, Strahinjčice, Maceljskog gorja i Ravne gore parkom prirode, kao i izgradnje geotermalne elektrane, odnosno projekta Bukotermal, te je nastavio:

– S ponosom mogu reći da smo za poljoprivredu, za bespovratne potpore osigurali rekordni iznos u proračunu, a naši OPG-ovi sa svojim proizvodima to opravdavaju. U turizmu bilježimo rekordni broj noćenja. To su dvije grane gospodarstva koje postaju sve značajnije u našoj županiji, koja je prvenstveno poznata po svojoj industrijskoj snazi, proizvodnji i izvozu. Imamo dvostruko nižu nezaposlenost od prosjeka Hrvatske. Uvjereni smo da ćemo uspješno provesti i industrijsku tranziciju, čemu u prilogu govori podatak da su upravo poduzetnici iz naše županije iskazali najveći interes za izradu i provođenje EU projekata. A da bismo u tome bili što uspješniji, poseban naglasak stavljamo na obrazovanje i na povezivanje obrazovnih programa i realnog sektora. U izgradnji su dva regionalna centra kompetentnosti, jedan u zdravstvu, a drugi u poljoprivredi. U njima će se učenici, ali i odrasli obrazovati za zanimanja potrebna na tržištu rada – istaknuo je župan.

Županija je, kazao je, pokrenula i strukovne centre izvrsnosti, povećane su stipendije, donijeta je i odluka o nagrađivanju učenika koji osvajaju medalje na međunarodnim natjecanjima.

– Njima ne dodjeljujemo samo novčane nagrade, nego oni automatski postaju stipendisti Varaždinske županije do kraja svojeg školovanja. Svime navedenim stvaramo sustav jednakih šansi. A izgradnja ove škole Vladimira Nazora u Svetom Iliji može biti primjer kako se uspješno provode projekti – suradnjom lokalne, županijske i državne vlasti, međusobnim uvažavanjem, dijalogom i zajedništvom. Stoga veliko hvala ravnateljici i načelniku i njihovim suradnicima na suradnji. Ali, da nije bilo pomoći Vlade i premijera, pitanje je bismo li danas bili ovdje. Stoga zahvaljujem premijeru Plenkoviću, ministrima, saborskim zastupnicima, ravnateljima i direktorima državnih tvrtki i ustanova na podršci pri realizaciji projekata i investicija bitnih za Varaždinsku županiju – zaključio je Stričak.

Posjet premijera

Premijer Andrej Plenković u svom se govoru zadržao na tri temeljne poruke, a prva je simbolika izgradnja ove škole nakon 163 godine, što zahtjeva čestitku svima koji su sudjelovali u realizaciji.

– Kada se sjetim svih prijašnjih razgovora, mogu vam reći da su svi ovdje iz Varaždinske županije, zastupnici, političari, načelnici, jako željeli ovu školu i to govori da postoji jedinstvo na pogled u obrazovanje i ulaganje u mlade. Stvorili smo jedan prekrasan objekt koji će služiti generacijama i oplemenjivat život u Svetom Iliji. Hrvatski narod mora ulagati u obrazovanje, mlade i posvetiti svo vrijeme da bismo iz obrazovnog sustava izašli što konkurentniji – uvodno je kazao Plenković.

Druga je poruka premijera poslana cijeloj županiji i sjeveru Hrvatske, prilikom čega se osvrnuo na potpisivanje projekta Sjever kojim će se realizirati svi strateški projekti i financirati sve bitno za razvoj sjevera Hrvatske.

Treća poruka, dodao je premijer, odnosi se na širi kontekst, odnosno na današnju sjednicu Vlade na kojoj je predstavljen paket mjera pomoći građanima, poduzetnicima, obrtnicima, studentima i dr., da bi na kraju čestitao svima te ustvrdio da u Vladi i Saboru ova županija ima mnogo prijatelja i zagovornika koji će rado podržati projekte poput ovog. – Ovo je jedan od ljepših proslava Dana županije, a bio sam na mnogo njih, hvala ravnateljici i na prekrasnoj atmosferi. Ostat će mi u sjećanju – izjavio je Andrej Plenković.

Emotivan govor ravnateljice

Anđelka Rihtarić, ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Sveti Ilija, posebno je bila emotivna, ali i ponosna na ostvarenje velikog sna, kako je navela u svom govoru.

– „Usudite se sanjati i usudite se sanjati veliko.“ Dvije godine, tri mjeseca 16 dana i 8 sati i 20 minuta prošlo je od vremena otkada sam tu misao govorila, ponavljala, izgovorila na istome ovome mjestu, ali na svibanjskoj travi na padini brežuljka podno tornja Sv. Ilije, a prilikom otvorenja radova na školi Sv. Ilija. U dvije godine došli smo do ostvarenja sna. Dragi gosti, uzvanici, prijatelji i podupiratelji škole, roditelji i učenici, dobrodošli u ostvarenje sna, u novoizgrađenu školu i ostvarenje sna, u OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija. Bit ću emotivna jer je ovo ostvarenje sna, vizionari svoga vremena silno su ponosni na nas danas, ostvarili smo 184 godine dug san. On nije došao sjedeći, već tvrdim i napornim radom. U posljednje dvije i pol godine mnogi su uložili svoje vrijeme, trud, da bismo danas bili ovdje. I ako nas vizionari gledaju, moj san i san sviju nas je da ova škola, koja je uvijek imala državne i druge prvake, da će ova škola koja broji 4000 kvadrata i 16.000 kvadrata površine okoliša, da će stvarati sinove i kćeri, u budućnost slati lidere, znanstvenike, radnike, jer ja njih svakidan vidim u očima djece. Zavaljujem na zajedništvu Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Županiji i Općini što smo u zajedništvu postigli da ovaj san koji sanjamo jako dugo postane stvarnost i misao vodilja našoj djeci i djeci naše djece. Neka nam dobro živi Osnovna škola u Svetom Iliji – poručila je ravnateljica Rihtarić.

Ponos općine

Marin Bosilj – načelnik Općine Sveti Ilija kazao je da će današnji dan biti upisan zlatnim slovima u povijest Općine.

– Dugi niz godina žitelji su sanjali novu školu, a danas je taj san postao stvarnost – kazao je i podsjetio na tijek radova koji su započeli 2003. godine otkupom zemljišta. – Nije lako graditi jedan ovakav impresivan objekt, jer da je graditi lako, gradio bi svatko. Zato moramo biti svjesni veličine ovog projekta – naveo je Bosilj te zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji.

– Naša općina je dobila i prostor za održavanje raznim manifestacija, ukras je općine. Ponosni smo na ovaj objekt. Djeco, uživajte u svakom trenutku, neka bude na ponos svima, neka ovo bude primjer i za druge projekte u našim seoskim sredinama – naglasio je načelnik.

Predsjednik Skupštine Varaždinske županije Josip Križanić kazao je da je riječ o prvoj u potpunosti izgrađenoj školi u Varaždinskoj županiji od osamostaljenja. Poručio je premijeru da ne zaboravi ovu županiju te da očekuje izdašno financiranje projekata uključenih u Sporazum za Sjever.

– Iskrene čestitke svim laureatima i svima čestitam Dan županije i blagdan Male Gospe. Svim učenicima sretan početak nove školske godine u ovoj lijepoj školi – rekao je Križanić, a okupljenima se obratila i izaslanica predsjednika Sabora Nadica Dreven Budinski.

– Čestitam na ostvarenju dugogodišnjeg sna. Htjela bih kao izaslanica i žiteljica ove općine posebno zahvaliti svima koji su doprinijeli ostvarenju ovog velebnog projekta. Ne znam kada sam bila sretnija i ponosnija – navela je Dreven Budinski te čestitala svima na ovom uspješno provedenom projektu.

U fokusu

Dr. Mariani, šef varaždinske gastroenterologije: stiže najmoderniji uređaj, a pretrage radimo i u anesteziji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Opća bolnica Varaždin i u kriznim uvjetima nastoji održavati najvišu moguću razinu izvrsnosti, koja je nužna kako bi svojim pacijentima vrhunski educirani liječnici i drugo stručno osoblje pružili najbolju moguću medicinsku skrb.

Primjera je mnogo i zbog nekih pretraga pacijenti više ne obilaze zagrebačke bolnice. Štoviše, kako doznajemo od Bojana Marianija, dr. med. spec. internist – gastroenterolog, voditelja Odjela za gastroenterologiju, u ovu ustanovu uskoro stiže i najmoderniji endoskopski ultrazvuk.

Što može Zagreb, može i Varaždin

Novosti ima još, jer nakon dvogodišnje stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa, pacijentima su opet dostupne pretrage poput kolonoskopije u anesteziji.

– Nakon što je 1. ožujka 2020. godine na Odjel infektologije OB-a Varaždin primljen prvi pacijent zaražen koronom, Odjel gastroenterologije morao se nekoliko puta seliti te je naša endoskopija na kraju smještena na drugi kat zgrade u kojoj funkcioniraju Službe za interne bolesti. Radilo se u manjim prostorima sa smanjenim kapacitetom i u lošijim uvjetima. Spomenuta pretraga izostala je i zbog iznimno velikog angažmana anesteziologa pri liječenju bolesnika zaraženih virusom COVID-19. Zbog intubiranja i rukovanja respiratorima, anesteziologa jednostavno nije bilo dovoljno. Međutim, spomenutu pretragu vraćamo i obavljat će se na našem Odjelu endoskopije koji trenutno uređujemo na 4. katu – objasnio je Mariani koji je do rujna 2022. pune četiri godine bio vršitelj dužnosti voditelja Odjela gastroenterologije.
Naš sugovornik ističe da bi svi predviđeni radovi trebali završiti do kraja veljače 2023. i određenim skupinama pacijenata, kojima je nužna kolonoskopija u anesteziji, takva pretraga bit će opet omogućena od ožujka iduće godine. Podsjećamo, čak i usprkos svim problemima uzrokovanim koronom, Odjel gastroenterologije u proteklom je četverogodišnjem razdoblju, između ostalog, počeo s biološkom terapijom koja se primjenjuje kod pacijenata s upalom crijeva.

– Riječ je o vrhu piramide liječenja takvih pacijenata jer provodi se specifičnim molekulama, a namijenjeno je za srednje i teške oblike bolesti. Međutim, mi smo na sjeveru Hrvatske prvi s tim počeli i uspješno preveniramo komplikacije ciljanom terapijom na molekule u ljudskom organizmu koje izazivaju upalu. Odnosno, mi djelujemo ciljano protuupalno intravenski ili subkutano s dobrim uspjehom. Pacijenti su uglavnom mladi ljudi s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom koji su do 2019. godine išli u zagrebačke klinike ili su završavali na kliničkim zahvatima, najčešće na Rebru – naglašava ovaj liječnik koji je karijeru počeo kao “sekundarac” u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof.

U toj ustanovi je kao sekundarni liječnik pomagao kolegama specijalistima godinu dana, a potom kreće na četverogodišnju specijalizaciju iz interne medicine. U Marianijevu slučaju subspecijalizacija iz gastroenterologije trajala je još dvije godine, a danas rukovodi timom koji svojim pacijentima pruža širok spektar usluga. Primjerice, zadnjih godinu dana čak i u skučenoj endoskopiji počeli su s tzv. ligacijom variksa jednjaka.

– Pretraga se odnosi na podvezivanje vena u jednjaku, koje su, između ostalog, posljedica ciroze jetre, a koje mogu uzrokovati ozbiljna krvarenja. Spomenuti zahvat koji doslovno spašava živote izvodi se pod anestezijom na Odjelu endoskopije. Pacijentima s poteškoćama kod hranjenja (gutanja) se pak postavlja i perkutana endoskopska gastrostoma (PEG) i sve te pretrage namjeravamo razvijati. Osobito nas raduje skori dolazak endoskopskog ultrazvuka i prostor za njegov smještaj bit će pripremljen u obnovljenoj endoskopiji. Riječ je o stupastom aparatu visine 1,80 metara i pola metra širine koji na sebi ima monitor, procesor, ultrazvučnu komponentu, jedinicu za manje elektrokirurške zahvate… – veli naš sugovornik koji je prošao početnu edukaciju u američkom Cleveland Clinicu, vodećoj svjetskoj zdravstvenoj ustanovi.

Dodatne edukacije

Ono pravo njemu i kolegici Maji Čusek-Šamec, dr. med., tek predstoji nakon što u Opću bolnicu Varaždin stigne spomenuti aparat. Ovo dvoje stručnjaka njime će obavljati preglede pod anestezijom, koji traju nešto duže od uobičajene endoskopije, nakon što prođu dodatne edukacije u Zagrebu.
– U Cleveland Clinicu, kojim rukovodi hrvatski kardijalni kirurg Tomislav Mihaljević, upoznao sam tijekom tečaja na njihovoj interventnoj endoskopiji način rada i sustav organizacije posla koji nas očekuje u Varaždinu. Ovakvi novouspostavljeni kontakti zasigurno će dovesti do nove suradnje s Cleveland Clinicom. Nadam se i da će se tim na našem odjelu uskoro pojačati s još pet medicinskih sestara kako bismo bili potpuno ekipirani – govori Mariani o predstojećim pretragama koje u najsjevernijim županijama trenutno ne obavlja ni jedna bolnica!
U Zagrebu pak pacijenti takve pretrage mogu obaviti samo u najboljim klinikama.
– Za naše pacijente najvažnije je da će u Općoj bolnici Varaždin dobiti dodatne, bolje usluge. Dobro surađujemo s ravnateljstvom OB Varaždin te se nadamo da će ekipiranje timova liječnika i sestara uz poboljšanu organizaciju posla u uređenim prostorima rezultirati kraćim čekanjem na preglede i zahvate – zaključio je Bojan Mariani.

Nastavite čitati

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje