Proteklog vikenda je u Nedelišću održano 12. izdanje tradicionalne sajamske priredbe „MESAP JESEN 2018“.

Bila je to prilika da na jednome mjestu robe i usluge s područja poljoprivrede, ekologije, zdrave prehrane, obnovljivih izvora energije i pčelarstva predstave poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge.

Najbolji

Rekordan broj izlagača dokaz je da sajmovi ponovno dobivaju na značaju. – Može se reći da se vraćaju na mjesto koje im i pripada u tržišnoj utrci u Hrvatskoj. I dok smo u proteklih 11 godina imali u prosjeku 70-ak izlagača, ove smo godine stvorili priličnu gužvu u dvorani MESAP-a, s više od 130 izlagača. Ljudi su okupljanje u Nedelišću prepoznali kao idealnu priliku za promociju svoje djelatnosti jer se ovdje na jednome mjestu okupljaju proizvođači i potencijalni kupci, ali i struka, koja tijekom dva dana sajma održava nekoliko predavanja – istaknuo je direktor MESAP-a Vitomir Kirić. Jesenski MESAP nezamisliv je bez sudjelovanja međimurskih pčelara, koji su već postali zaštitni znak sajamske priredbe.

– Organizatori sajma prepoznali su ulogu i značaj pčelara te su nam zbog toga dodijelili partnersku ulogu. Naša prisutnost podigla je kvalitetu sajma, što se vidi prema posjećenosti, kao i prema broju izlagača. Nama pčelarima ovo je prilika da javnost upoznamo s kvalitetom međimurskog meda. Znamo da je tržište zasuto uvoznim nekvalitetnim medom, a na ovakvim okupljanjima kupci imaju priliku iz prve ruke saznati sve o prednostima i kvalitetama domaćeg meda – istaknuo je pčelar Željko Trupković. Nema sumnje da je hrvatski med među najkvalitetnijima na Starom kontinentu, a za lakši proboj na tržište potrebna je bolja javna kampanja, kao i brendiranje izvornosti. – Čak i hrvatski med od kestena ima iznimnu kvalitetu te ga stavljaju uz bok manuka medu, koji dolazi samo s Novog Zelanda. No, hrvatski med od kestena nije u tolikoj mjeri reklamiran, a sličan problem imamo i s drugim vrstama meda – dodaje Trupković. Pčelari, kao i ostali poljoprivrednici, muku muče s nizom problema, a kao najveći se i dalje ističe neravnopravna konkurencija s uvoznim medom sumnjive kvalitete. – Deklaracije na pakiranjima nisu precizne jer se iz njih ne može doznati točna lokacija na kojoj je nastao med. Naime, u jednom pakiranju možete imati 99 posto kineskog meda i tek jedan posto domaćeg meda, a da na lokaciji piše kako je riječ o proizvodu iz Europske unije.

To će se uskoro promijeniti te će se na deklaracije morati pisati točan sastav kako javnost ne bi bila u zabludi. Smatramo da potrošači imaju pravo na točnu i potpunu informaciju, a nama proizvođačima to će zasigurno pomoći u pozicioniranju na tržištu – zaključio je Trupković. Važnost okupljanja izlagača koji se bave proizvodnjom proizvoda koji ponosno mogu nositi markicu međimurske izvornosti na jednome mjestu istaknuo je i međimurski župan Matija Posavec.

Program

– Najbolji med u Hrvatskoj, meso ‘z tiblice, jabuke, grožđe, krumpir i ostali proizvodi iz Međimurja moraju pronaći put na tržišta izvan naše županije. Upravo zato su važni sajmovi, povezivanje s regijama i promocija naših vrijednosti. Dali smo inicijativu da u Donjem Kraljevcu bude nacionalni centar biodinamičke proizvodnje, povezujući se s drugim regijama očekujemo lakši plasman naših proizvoda na druga tržišta, a s obzirom na oko stotinu proizvođača meda u Međimurju i velik doprinos Udruge pčelara „Agacija“, u sklopu „mednog dana“ tijekom prosinca će više od 663 učenika prvih razreda međimurskih osnovnih škola dobiti na poklon staklenku meda – rekao je župan Posavec. U programu sajma podijeljene su diplome za kvalitetu meda, a za zlatne, srebrne i brončane medalje pčelari su prijavili 61 uzorak. Podijeljene su i diplome za voćna vina proizvođačima iz sedam hrvatskih županija, dok je u suradnji Turističke zajednice Općine Nedelišće i Međimurske županije nagrađen i trud za najbolje pripremljen kolač. Prvu nagradu su osvojile članice Udruge „Izvor“ iz Ivanovca, a pratile ih su Udruga „Brest“ iz Podbresta, Udruga žena Strahoninec, Društvo žena Gornji Kraljevec i Udruga žena Nedelišće. U edukativnom dijelu sajma održano je nekoliko predavanja. O tome kako kratki opskrbni lanci mogu stimulirati rast prihoda na poljoprivrednim gospodarstvima govorila je Valentina Hažić, predavanje na temu „Apiterapija kod bolesti dišnog sustava“ održala je Zrinka Franić, o pčelarenju AŽ košnicom do prve paše, formiranju rezervnih zajednica i dodavanju matica govorio je Boštjan Noč, a o tehnologiji pčelarenja Igor Petrović. Tijekom sajma održano je natjecanje lovačkih društava u pripremanju lovačkoga gulaša, dok su za kulturno-zabavni program bili zaduženi članovi Pjevačkog zbora „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća i Kulturno-umjetnička udruga „Seljačka sloga“.