Povežite se s nama

Međimurje

FOTO Jesenski MESAP: sajmovi su ponovno “in”, a tomu svjedoči rekordan broj izlagača

Objavljeno:

- dana

Proteklog vikenda je u Nedelišću održano 12. izdanje tradicionalne sajamske priredbe „MESAP JESEN 2018“.

Bila je to prilika da na jednome mjestu robe i usluge s područja poljoprivrede, ekologije, zdrave prehrane, obnovljivih izvora energije i pčelarstva predstave poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge.

Najbolji

Rekordan broj izlagača dokaz je da sajmovi ponovno dobivaju na značaju. – Može se reći da se vraćaju na mjesto koje im i pripada u tržišnoj utrci u Hrvatskoj. I dok smo u proteklih 11 godina imali u prosjeku 70-ak izlagača, ove smo godine stvorili priličnu gužvu u dvorani MESAP-a, s više od 130 izlagača. Ljudi su okupljanje u Nedelišću prepoznali kao idealnu priliku za promociju svoje djelatnosti jer se ovdje na jednome mjestu okupljaju proizvođači i potencijalni kupci, ali i struka, koja tijekom dva dana sajma održava nekoliko predavanja – istaknuo je direktor MESAP-a Vitomir Kirić. Jesenski MESAP nezamisliv je bez sudjelovanja međimurskih pčelara, koji su već postali zaštitni znak sajamske priredbe.

– Međimurski med je među najkvalitetnijima u Europi – ističe pčelar Željko Trupković

– Organizatori sajma prepoznali su ulogu i značaj pčelara te su nam zbog toga dodijelili partnersku ulogu. Naša prisutnost podigla je kvalitetu sajma, što se vidi prema posjećenosti, kao i prema broju izlagača. Nama pčelarima ovo je prilika da javnost upoznamo s kvalitetom međimurskog meda. Znamo da je tržište zasuto uvoznim nekvalitetnim medom, a na ovakvim okupljanjima kupci imaju priliku iz prve ruke saznati sve o prednostima i kvalitetama domaćeg meda – istaknuo je pčelar Željko Trupković. Nema sumnje da je hrvatski med među najkvalitetnijima na Starom kontinentu, a za lakši proboj na tržište potrebna je bolja javna kampanja, kao i brendiranje izvornosti. – Čak i hrvatski med od kestena ima iznimnu kvalitetu te ga stavljaju uz bok manuka medu, koji dolazi samo s Novog Zelanda. No, hrvatski med od kestena nije u tolikoj mjeri reklamiran, a sličan problem imamo i s drugim vrstama meda – dodaje Trupković. Pčelari, kao i ostali poljoprivrednici, muku muče s nizom problema, a kao najveći se i dalje ističe neravnopravna konkurencija s uvoznim medom sumnjive kvalitete. – Deklaracije na pakiranjima nisu precizne jer se iz njih ne može doznati točna lokacija na kojoj je nastao med. Naime, u jednom pakiranju možete imati 99 posto kineskog meda i tek jedan posto domaćeg meda, a da na lokaciji piše kako je riječ o proizvodu iz Europske unije.

U programu sajma podijeljene su zlatne, srebrne i brončane medalje za kvalitetu meda

To će se uskoro promijeniti te će se na deklaracije morati pisati točan sastav kako javnost ne bi bila u zabludi. Smatramo da potrošači imaju pravo na točnu i potpunu informaciju, a nama proizvođačima to će zasigurno pomoći u pozicioniranju na tržištu – zaključio je Trupković. Važnost okupljanja izlagača koji se bave proizvodnjom proizvoda koji ponosno mogu nositi markicu međimurske izvornosti na jednome mjestu istaknuo je i međimurski župan Matija Posavec.

Program

– Najbolji med u Hrvatskoj, meso ‘z tiblice, jabuke, grožđe, krumpir i ostali proizvodi iz Međimurja moraju pronaći put na tržišta izvan naše županije. Upravo zato su važni sajmovi, povezivanje s regijama i promocija naših vrijednosti. Dali smo inicijativu da u Donjem Kraljevcu bude nacionalni centar biodinamičke proizvodnje, povezujući se s drugim regijama očekujemo lakši plasman naših proizvoda na druga tržišta, a s obzirom na oko stotinu proizvođača meda u Međimurju i velik doprinos Udruge pčelara „Agacija“, u sklopu „mednog dana“ tijekom prosinca će više od 663 učenika prvih razreda međimurskih osnovnih škola dobiti na poklon staklenku meda – rekao je župan Posavec. U programu sajma podijeljene su diplome za kvalitetu meda, a za zlatne, srebrne i brončane medalje pčelari su prijavili 61 uzorak. Podijeljene su i diplome za voćna vina proizvođačima iz sedam hrvatskih županija, dok je u suradnji Turističke zajednice Općine Nedelišće i Međimurske županije nagrađen i trud za najbolje pripremljen kolač. Prvu nagradu su osvojile članice Udruge „Izvor“ iz Ivanovca, a pratile ih su Udruga „Brest“ iz Podbresta, Udruga žena Strahoninec, Društvo žena Gornji Kraljevec i Udruga žena Nedelišće. U edukativnom dijelu sajma održano je nekoliko predavanja. O tome kako kratki opskrbni lanci mogu stimulirati rast prihoda na poljoprivrednim gospodarstvima govorila je Valentina Hažić, predavanje na temu „Apiterapija kod bolesti dišnog sustava“ održala je Zrinka Franić, o pčelarenju AŽ košnicom do prve paše, formiranju rezervnih zajednica i dodavanju matica govorio je Boštjan Noč, a o tehnologiji pčelarenja Igor Petrović. Tijekom sajma održano je natjecanje lovačkih društava u pripremanju lovačkoga gulaša, dok su za kulturno-zabavni program bili zaduženi članovi Pjevačkog zbora „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća i Kulturno-umjetnička udruga „Seljačka sloga“.

Međimurje

U petak, 22. listopada, PUM provodi operativnu akciju “Četiri ubojice u prometu”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

U petak, 22. listopada, od 14 do 22 sata policijski službenici svih policijskih postaja na području Policijske uprave međimurske provest će aktivnosti iz operativne akcije “Četiri ubojice u prometu”.

Akcija je usmjerena na sprječavanje prekršaja iz tzv. grupacije “četiri glavne ubojice u prometu” (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), dok će se posebna pozornost obratit na ponavljače (recidiviste) teških prometnih prekršaja.

Promet će se nadzirati na većem broju lokacija diljem Međimurske županije, a u poduzimanje najavljenih aktivnosti uključit će se svi raspoloživi ljudski i tehnički potencijali (uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, stacionarni i mobilni uređaji za mjerenje brzine, presretači i dr. tehnička sredstva).

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje