Naime, mještani koji stanuju u Dravskoj ulici smatraju da ni ovogodišnje suzbijanje komaraca dimljenjem nije polučilo očekivane rezultate.
– Za sve su krivi komarci koji se legu u ogromnoj gomili iskorištenih guma uskladištenih u tvorničkom krugu Gumiimpexa. Stanovnici koji žive u obiteljskim kućama u Dravskoj ulici, koja je u susjedstvu Slobodne zone, ne mogu imati normalan život ljeti, a komarci najveći problem zadaju djeci. Bez raznih krema i sprejeva za zaštitu od komaraca, na otvorenom se ne može izdržati duže od 20 minuta – tvrdi ogorčeni mještanin M. K.
Štoviše, napominje i da je općinski načelnik Zvonko Šamec upoznat s problemom, ali, po njemu, „ne poduzima ništa jer ne živi u toj ulici i baš ga briga“.
– Provode nekakvo zaprašivanje komaraca jednom godišnje i to je samo organizirano da ljudima zamažu oči. Isti dan nakon tog zaprašivanja komaraca je isto koliko ih je bilo i prije. Siguran sam da djeca Roma imaju sretno djetinjstvo, za razliku od naše, koja moraju po cijele dane biti zatvorena u kući – smatra Trnovčanin koji nam je poslao fotografije svog tijela posutoga ubodima komaraca.
No, da ubodi komaraca nisu samo bezazlena nelagoda, itekako su svjesni u tvrtki Gumiimpex, iz koje ukazuju da se u njihovu tvorničkom krugu kontinuirano provode larvicidna i ina tretiranja komaraca.
– Gumiimpex se uvijek iznova dokazuje kao partner lokalnoj zajednici, pa je tako i u Trnovcu Bartolovečkom. Naime, s Veterinarskom stanicom Varaždin imamo sklopljen ugovor o kontinuiranom tretiranju komaraca. Te napasti zadaju glavobolje i našim radnicima, te su stručni zaposlenici Stanice napravili procjenu i odredili intervale suzbijanja komaraca koji bi se eventualno mogli razmnožavati u našem tvorničkom krugu. Stoga ih svakih desetak dana uništavaju na cijelom prostoru dimljenjem, ubacivanjem tableta s insekticidom u odložene gume i drugim postupcima. U suradnji s Općinom organizirali smo i podmirili troškove nekoliko tretiranja komaraca u ulicama izvan tvorničkog kruga te se odazivamo na svaku inicijativu koja ide u sličnom smjeru. Nažalost, u ovom kraju su ogromne vodene akumulacije i problem je kompleksan – ističe Damir Kirić, predsjednik Uprave tvrtke Gumiimpex-GRP d.o.o.
Da je tomu zaista tako, potvrdila nam je Natalija Haber, voditeljica Odjela za higijenu okoliša i sanitaciju VSV-a.
– U tvorničkom krugu Gumiimpexa svakih 10 do najviše 14 dana provodimo adulticidno suzbijanje živih jedinki komaraca hladnim i toplim zamagljivanjem. No, s obzirom na to da u odloženim gumama mogu nakon kiše nastati „džepovi“ s vodom, redovito provodimo i tzv. larvicidna tretiranja, kojima inaktiviramo razvoj komaraca. Ovisno o situaciji na terenu, naši zaposlenici spomenuto tretiranje obave prskanjem guma ili larvicidnim tabletama – objasnila je ova stručnjakinja za borbu s krvopijama.
Dodala je i da se mještani moraju ozbiljnije uhvatiti ukoštac s najezdom jer se baš nesnosni tigrasti komarci najradije legu u njihovim dvorištima.
– Ove napasti iskoristit će zapuštene živice, nepokrivene bačve, nepokošen korov… ma baš svaku zapuštenu površinu kao svoje stanište. Oni ne lete daleko od njih i najbolje ih je, nazovimo to „urednošću“, iskorijeniti iz okućnica. Dakako, mi u dogovoru s Općinom po potrebi provodimo i adulticidne tretmane na širem području jedinice lokalne samouprave, ali to jednostavno ne može u potpunosti iskorijeniti komarce – ističe Natalija Haber.
Od općinskog načelnika Zvonka Šameca doznajemo i to da je čak 11 % područja Općine Trnovec Bartolovečki „pod vodom“.
– To je nešto s čim se moramo pomiriti, a kad znamo i da su količine oborina u varaždinskom kraju tijekom srpnja bile iznad višegodišnjih prosjeka, jasno je da sve to pogoduje biologiji komaraca. Ove godine zaprašili smo sva dvorišta u Dravskoj ulici i prošlog tjedna je protiv komaraca tretirano područje cijele Općine. Samo potonje je obavljeno na površini od 6,5 četvornih kilometara i plaćeno 15.000 kuna plus PDV. Ne žalimo novce koji iz proračuna odlaze na suzbijanje komaraca, ali su stručnjaci ti koji najbolje znaju kada je pravi čas za to – naglasio je načelnik.
Nažalost, i mještani Trnovca Bartolovečkog moraju se priviknuti na nimalo ugodan suživot s komarcima, na koje u drugim sredinama podižu i avione za kišnih godina.
– Za novu sezonu njihova tretiranja iz proračuna namjeravamo izdvojiti veću količinu novaca. Raduje nas činjenica da se u Općinu javlja sve više zadovoljnih mještana, koji primjećuju da je nakon dimljenja smanjen broj uboda. No, takvoj situaciji doprinosimo i svojim odnosom prema okolišu, te u ovoj prigodi zahvaljujem svim mještanima koji svoje okućnice i poljoprivredne parcele redovito održavaju – zaključio je Zvonko Šamec.
Stručnjaci tvrde da je najuspješnija mjera suzbijanja komaraca suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodi, odnosno uklanjanje legla komaraca! Naime, njihov razvojni ciklus na ljetnim temperaturama traje od 5 do 7 dana, što znači da se u okolišu stalno razvijaju nove jedinke komaraca. Česte kiše uz visoke temperature pogoduju stvaraju brojnih legla komaraca u okolišu, a važnu ulogu imaju brojni građani koji vrlo često zbog nepažnje, nemara i neznanja svojim svakodnevnim aktivnostima stvaraju legla komaraca u dvorištima i vrtovima. Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svom okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca, odnosno ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda.
Redovito (jednom tjedno) treba prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu. Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima potrebno je zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom. U vaze za cvijeće na grobljima najbolje je staviti pijesak ili zemlju, a prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim. Nužno je je i propisno odlagati krupni otpad te održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane.
– Građani trebaju održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija). Uz to, folije (cerade, tende i sl.) treba postavljati tako da u njima nije moguće zadržavanje vode. Nije svejedno kako se drže gume u vulkanizerskim dvorištima. Treba redovito uklanjati one koje se ne koriste, prazniti vodu iz njih, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom tako da se na njima ne zadržava voda. Oni koji pak posjeduju septičke jame, moraju ih držati zatvorene – ističu stručnjaci Veterinarske stanice Varaždin.
Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.
Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.
-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.
Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona. Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.
Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.
Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.
Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-
-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.
Vijećnica Andreja Marić pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.
-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.
Međimurska popevka dobila svoj dan
Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.
-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.
Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski
Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.
Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.
Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.
Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.
Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…
Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.
– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.
Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!
– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam. Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.
U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.
– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
