Na inicijativu i u organizaciji Grada Ivanca, u petak, 3. veljače, počelo je čišćenje od obilnog snijega 9 kilometara ceste na potezu od Žganog vina do vrha Ivančice. Za taj posao Grad je angažirao tešku mehanizaciju Hidroinga d.d. iz Varaždina.
O količini snježnih padalina i surovim uvjetima koji vladaju u planini svjedoči podatak da je čišćenje počelo u petak poslijepodne, a nastavljeno je subotu, pri čemu se s radovima došlo 1,5 km do druge lugarske kućice. Čišćenje se ponovno nastavlja u ponedjeljak.
Prethodno je Ivkom d.d. svojim strojem raščistio cestu od Prigorca do Žganog vina.
Troškove pokrivaju Grad Ivanec i Odašiljači i veze
Kao što je poznato, cesta do vrha Ivančice je u nadležnosti ŽUC-a, no već godinama ta se cesta u zimskim uvjetima ne čisti i u zimskom periodu je zatvorena za promet.
Međutim, u zadnje vrijeme na Ivančici su učestale ozljede posjetitelja, što zbog nepažnje, nezgoda i nepoznavanja planine, a što zbog lakomislenosti pojedinih posjetitelja, avanturizma i konzumiranja alkohola.
Pri tome članovi Hrvatske gorske službe spašavanja svako malo jure na iznimno teške i mukotrpne intervencije u planini, pri čemu im je glavni problem upravo neočišćena cesta do vrha i otežan pristup do unesrećenih, navode iz Grada Ivanca.
Za HGSS, Odašiljače i veze i Planinarski dom
– Budući da su iz ŽUC-a poručili da u svom planu nemaju predviđeno čišćenje ove ceste, a potaknuti sigurnosnim razlozima, odlučili smo čišćenje ceste do vrha Ivančice isfinancirati gradskim sredstvima, kako bismo HGSS-u i hitnim službama u slučaju potrebe omogućili nesmetan pristup vozilima do samog vrha. Zahvaljujem i tvrtki Odašiljači i veze iz Zagreba koja će pokriti 30% troškova, budući da je i njoj u interesu očišćena cesta do vrha radi pristupa odašiljaču. Očišćena cesta omogućit će i nesmetanu opskrbu Planinarskog doma na Ivančici – izjavio je gradonačelnik Milorad Batinić koji je na terenu bio sa svojim zamjenikom Markom Friščićem i gorskim spašavateljem iz HGSS-a – Stanice Varaždin Ivanom Vitezom.
Upozorenje: Cesta do vrha i dalje zatvorena za posjetitelje
Po tom pitanju iz Grada Ivanca donose i važno upozorenje svim posjetiteljima Ivančice. Dakle, iako će cesta biti očišćena, ona i dalje ostaje zatvorena za promet osobnim vozilima i idućih će dana kod Žganog vina biti zatvorena zaprekama.
Apelira se stoga na sve kojima bi palo na pamet da do vrha ipak krenu svojim automobilom da to ne čine jer kretanje cestom u ovakvim uvjetima je vrlo opasno.
– Pristup vrhu imat će samo interventne službe, vozila tvrtke Odašiljači i veze te osoblje Planinarskog doma za potrebe opskrbe – poručuje Marko Friščić, načelnik Stožera civilne zaštite.
Također, zbog velike navale vikend posjetitelja nakon snježnih padalina, preopterećeno je postalo i parkiralište na Rapikovcu, što je proteklih dana dovelo do prometnog kolapsa u Prigorcu te otežalo pristup vozilima interventnih službi. I nedavna intervencija HGSS-a na Ivančici, kada je spašavana osoba s ozljedom koljena, pokazala je koliko je važno u neposrednoj blizini planine imati osiguran prolaz za interventna vozila.
Rapikovec: Ne parkirajte na obilježenim parkirnim mjestima!
– Obavještavamo sve posjetitelje Ivančice da će ubuduće dva parkirna mjesta na Rapikovcu biti obilježena i rezervirana za vozila HGSS-a. Ova dva mjesta zasad će biti označena natpisom (tablom), a čim to dopuste vremenske prilike, bit će i iscrtana. Apeliramo na sve izletnike da na ovim mjestima ne parkiraju svoja osobna vozila (a jednako tako i na mjestima rezerviranim za invalide) jer možda će pomoć na planini biti potrebna upravo vama. S obzirom na sigurnosni aspekt ove priče, parkiranje će kontrolirati prometni redar i policija – poručio je Friščić.
Općina Jalžabet 18. ožujka ponovno je organizirala akciju čišćenja okoliša.
Mještani su se okupili u velikom broju spremni učiniti nešto lijepo za dobrobit okoliša i cijele zajednice.
Uz savršene vremenske uvjete, provedena je još jedna uspješna akcija čišćenja i sudionici su neumorno radili na obnavljanju ljepote okoline. Ukupno je prikupljeno 1400 kilograma korisnog i 9440 kilograma miješanog otpada.
– Ponosni smo što naši sumještani aktivno sudjeluju u ovim inicijativama i pozitivno utječu na naš okoliš. Ovim putem iskreno i od srca u ime cijele zajednice zahvaljujemo svima na sudjelovanju! – poručili su iz Općine Jalžabet.
Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.
Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.
– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.
Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.
Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.
– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.
Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.
– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.
– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.
Zagađenost vode
Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.
– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.
Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.
– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Općina Jalžabet
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
