Udruga Biovrt – u skladu s prirodom već godinama inspirira i educira o životu u skladu s prirodom, a krajem kolovoza okončali su jedan od projekta naziva „Mali vrt za velike promjene“.

S projektom su započeli 1. studenoga 2019. godine, uz partnerstvo Područne škole Novo Selo Rok u okviru I. osnovne škole Čakovec te Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec. Sufinanciran je uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Čakovca i Međimurske županije.

– U sklopu ovog projekta kreirali smo zajedno s roditeljima učenika i zainteresiranom lokalnom zajednicom novi školski vrt u dvorištu osnovne škole u Vratišincu te tako napraviti trajnu učionicu na otvorenom za sadašnje i buduće generacije. Tu smo prenijeli iskustva iz školskog vrta PŠ Novo Selo Rok gdje provodimo ovakve programe već četiri godine te nastavljamo s redovitim edukativnim aktivnostima i suradnjom s lokalnom zajednicom – objašnjava predsjednica Udruge Biovrt Silvija Kolar-Fodor.

Učenici nižih razreda PŠ Novo Selo Rok i učenici viših razreda OS Vratišinec prošli su edukativni program o zdravom načinu života, očuvanju prirode i održivom razvoju. Dodatno je u svakoj školi biovrtlarska grupa učenika u sklopu izvannastavne aktivnosti učila na interaktivan način u školskim vrtovima i terenskim edukacijama.

Što se uzgaja?

Na završnoj konferenciji ovog projekta Silvija Kolar-Fodor naglasila je da se znanje o uzgoju hrane nekada redovno prenosilo s koljena na koljeno i da je svako kućanstvo u selu imalo obiteljski vrt na kojemu se uzgajao veliki dio hrane za obitelj.

– Danas, nažalost, to više nije tako, većina ljudi hranu kupuje u trgovinama ili od lokalnih poljoprivrednika. Nestankom obiteljskih vrtova veliki dio ljudi izgubio je znanje o uzgoju hrane i povezanosti svih dijelova prirode, pa tako i o povezanosti čovjeka s prirodom i hranom koju jedemo. Međutim, povećanjem svijesti o opasnostima kemijskih pesticida, koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi, svjedoci smo povratka obiteljskim vrtovima, ali i novim trendovima urbanog vrtlarenja u gradskim vrtovima ili pak vrtlarenju pojedinaca na terasama balkonima. Također, u škole se polako vraćaju školski vrtovi kao dio izvannastavnih školskih aktivnosti. Ponosni smo što je upravo udruga Biovrt u Međimurju pokrenula dva takva edukativna školska vrta – istaknula je Kolar-Fodor.

U školskim vrtovima, poput onih u Vratišincu i Novom Selu Rok, učenici uče o osnovama biološkog uzgoja najčešćeg povrća koje se uzgaja u malim vrtovima za vlastitu hranu. Osim povrća, svakako se tu može naći začinsko i ljekovito bilje te cvijeće, ali čak i voće poput jagoda i lubenica.

– U toj velikoj raznolikosti školski vrtovi ne služe da bi se uzgojilo čim više povrća, nego da bi se učenici koji rade u njemu upoznali s biljkama te načinima njihova uzgoja. Osim biljaka, u školskim vrtovima uzgajamo i puno više od toga – nove generacije ljudi koje imaju znanje kako uzgojiti svoju zdravu hranu i razumiju povezanost čovjeka s prirodom te koji će ovim znanjem očuvati prirodu za buduće generacije, ali i svoje zdravlje – zaključuje predsjednica Udruge Biovrt – u skladu s prirodom.