Okončan natječaj: miču se sve naplatne kućice na autocestama po Hrvatskoj
Okončan je natječaj Hrvatskih autocesta za izbor izvođača novog sustava naplate i nabave rezervne opreme za novi sustav naplate. U...
Proslava
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u petak su započela središnja događanja proslave Dana Općine Martijanec.
Martijanec svoj dan slavi uz blagdan Svetog Martina, zaštitnika Općine. Tako su na svečanoj sjednici – kojoj su prisustvovali načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova, ali i gosti iz Slovenije – domaćini svim Martinama i Martinima prvo čestitali imendan pa su ih potom upoznali sa svime što je Općina odradila ove godine, ali i s dugo očekivanim ali nerealiziranim planovima.
U čestitare je stigao i župan Varaždinske županije Predrag Štromar sa zamjenikom Alanom Košićem, saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić i predsjednica županijske Skupštine Dubravka Biberdžić.
Načelnik Martijanca, Marijan Horvat, u uvodnom je govoru istaknuo kako je Martijanec bogat prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom, a svojim je ekološki čistim krajolikom pogodan za eko proizvodnju i ugodan život. Kako bi život u Općini postao još i boljim, svake se godine puno ulaže u potrebnu infrastrukturu, u razvijanje kulturne baštine i čini se sve za unapređenje obrazovanja i odgoja djece.
Što se tiče komunalne infrastrukture lani su se uredili i regulirali kanali za oborinske vode i propuste, asfaltirale su se i uredile ceste, postavila se turistička signalizacija, sanirale su se javne površine, ograđena su dječja igrališta, postavljena je suvremena javna rasvjeta i u tijeku je izgradnja vodovoda u visokoj zoni Općine.
Općina je također dodatno komunalno opremljena – nabavljena su dva automobila za potrebe vlastitog komunalnog pogona, kupljena je traktorska oprema i potpisan je sporazum o zajedničkom korištenju pokretnog reciklažnog dvorišta sa Općinom Breznički Hum.
Martijanec je i u prošloj godini dokazao orijentaciju Općine ka području koje radi za budućnost ali sustavno njeguje svoju prošlost.
Društveni domovi na području Općine dobili su nove fasade, krovove, unutarnju i vanjsku stolariju i svi su dobili energetske certifikate.
Općina Martijanec lani je odradila i puno radova na zaštiti i obnovi sakralnih objekata, a općinska groblja su obnovljena i opskrbljena novom opremom.
Martijanec je i u prošloj godini dokazao orijentaciju Općine ka području koje radi za budućnost ali sustavno njeguje svoju prošlost. Tako je Općina zajedno s KUD-om sudjelovala na međunarodnom festivalu sv. Martina u mađarskom Szombathelyju,održanom povodom 1700. godine rođenja Svetog Martina. U istom su mađarskom gradu učenice Osnovne škole Martijanec , u suradnji s Općinom, sudjelovale i osvojile zlato na međunarodnom natječaju u izradi predmeta vezanih uz Sv. Martina. Narodna nošnja Martijanca predstavljena je na varaždinskom Špancirfestu, dječja tamburaška i folklorna sekcija KUD-s sudjelovala je na dječjim Vinkovačkim jesenima, a započeta su i arheološka istraživanja na nalazištu Cufta, koje datira iz starijeg željeznog doba.
“Svaka čast načelniku. Izuzetno se trudi da poboljša standard svojih mještana. On i njegova ekipa rade puno i to se vidi. Od Martijanca su napravili Općinu u kojoj je lijepo živjeti. Ipak, koliko god oni dobro rade, na neke stvari ne mogu utjecati”, Predrag Štromar
Što se tiče odrađenog posla, župan Štromar je istaknuo kako je Općina napravila puno više nego što bi se od jedne male Općine očekivalo, ali ima velikih problema s kapitalnim projektima na koje ne može utjecati.
– Svaka čast načelniku. Izuzetno se trudi da poboljša standard svojih mještana. On i njegova ekipa rade puno i to se vidi. Od Martijanca su napravili Općinu u kojoj je lijepo živjeti. Ipak, koliko god oni dobro rade, na neke stvari ne mogu utjecati. Tako učenici još uvijek imaju dvosmjensku nastavu jer škola nije nadograđena, nema dječjeg vrtića, a Podravska brza cesta se svako malo spomene u resornom Ministarstvu, ali onda se opet skine s dnevnog reda. Vjerujem da ćemo školu ove godine riješiti jer sve više novca u proračun stiže u državne blagajne. Što se tiče Podravske brze ceste treba se obratiti na adresu Hrvatskih cesta. Mi forsiramo, zovemo i pitamo, ali zadnjih se godinu dana izvlače na nefunkcioniranje državne vlasti. Sad taj izgovor više ne vrijedi pa će u slijedeća dva mjeseca morati dati potvrdan ili negativan odgovor o izgradnji ceste. To je cesta za koju treba lobirati cijela Županija, mi to radimo i nastavit ćemo, ali sad s jačim presingom sve dok se ne izgradi sve što je potrebno na sjeveru Hrvatske – rezolutan je župan.
I načelnik Marijan Horvat se također osvrnuo na problem škole, vrtića i Podravske brze ceste. Tako je rekao kako je najveći problem Općine nedostatak prostora u Osnovnoj školi, zbog čega se već godinama planira njezina dogradnja uz razne modele financiranja, ali stalno se mijenjaju uvjeti natječaja pa su školarci Martijanca jedni od rijetkih u Županiji koji još uvijek imaju dvosmjensku nastavu. – Imamo odličan nastavnički tim, ali oni još uvijek nemaju uvjeta svoje veliko znanje prenijeti djeci. Vjerujem da ćemo u predstojećoj godini naći model dogradnje škole jer to je i pitanje opstanka. Za mlade obitelji su vrtić i škola osnovno što traže u mjestu za život – rekao je načelnik i naglasio kako je Općina učinila sve što je mogla i da je sad jedino preostala pomoć izvana, bez koje nema rješenja.
Jednako dugo se očekuje i izgradnja dječjeg vrtića, ali, kako veli Horvat, napokon će se raspisati podmjera 7.4. kojom se omogućuje izgradnja dječjih vrtića iz europskih fondova. Čim natječaj izađe Martijanec će, najavljeno je, aplicirati izgradnju općinskog vrtića.
Što se tiče izgradnje Podravske brze ceste iz Martijanca neprestano ukazuju na sve razloge potrebe preusmjeravanja ogromnog prometa izvan šest općinskih naselja kojim prolazi Podravska magistrala. – Situacija je svakim danom sve gora. Zbog prevelikog prometa su ugroženi stanovnici, vozači i imovina. To se pod hitno mora riješiti, jer Općina je postala opasna po život. Sav naš trud postaje uzaludan ako u svemu što smo napravili neće imati tko uživati. Mladi ljudi neće živjeti uz cestu s velikim brojem nesreća sa smrtnim posljedicama – rekao je načelnik Horvat.
Na sve rečeno se osvrnuo i saborski zastupnik iz redova HDZ-a, Josip Križanić.
“Općina Martijanec ne zaslužuje takav status. To je urbana Općina između Varaždina i Ludbrega, a nema dječji vrtić!? To je nedopustivo”, Josip Križanić
– Svi mi koji smo u Saboru možemo i moramo lobirati za izgradnju svega što je za Martijanec nužno. Znam da su škole u ingerenciji Županije, a za vrtiće se brinu Općine, ali nitko nam ne brani lobirati. Mogu obećati da će zastupnici učiniti sve što treba da se u Martijancu naprave i dječji vrtić, škola i Podravska brza cesta. Napraviti ćemo ama baš sve da se to ostvari.
Nisam ja zastupnik samo iz Jalžabeta i iz HDZ-a, nego cijelog sjevera. Svi zajedno smo krivi što se sve to već nije odradilo. Dolazim ovamo već deset godina i svi mi obećavamo napraviti sve što možemo, ali još ništa od toga nije gotovo. Općina Martijanec ne zaslužuje takav status. To je urbana Općina između Varaždina i Ludbrega, a nema dječji vrtić!? To je nedopustivo – govori Križanić. Osvrnuo se i na izgradnju Podravske brze ceste, o kojoj se, rekao je, prije pola godine razgovaralo i sa ministrom prometa Olegom Butkovićem. – Zastupnici sjevera to svi zajedno moraju forsirati. Ministar je dao nalog direktoru Hrvatskih cesta da se taj moment počne izrađivati studija i da se očne s izradom projektne dokumentacije – rekao je Križanić i najavio kako će javno pitati ministra što su odlučili. – To je nešto što on mora sjeveru obećati i gotovo – zaključio je Križanić.
Na Svečanoj sjednici su dodijeljena i Općinska priznanja za 2016. godinu. Zahvalnice su dobili dr. Darinka Fakin iz Slovenije, Franjo Žunko, Biber Redžić i Stjepan Kovaček. Plaketu sa zlatnim znakom su primili PGD Ptujska Gora, VTV i Radio Ludbreg, a sa zlatnim znakom LIM-MONT. Slovenac Ivan Zolar je proglašen počasnim građaninom Općine Martijanec dok je nagradu za životno djelo primio Ivan Košutić za humanitarno djelovanje i postignuća u kulturi.
Nakon službenog dijela programa goste je kratko zabavio KUD Martijanec i OŠ Martijanec.
Izvor: Foto: Ivan Agnezović
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.