Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Dani općine Martijanec, održana svečana sjednica Općinskog vijeća

Objavljeno:

- dana

Proslava

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u petak su započela središnja događanja proslave Dana Općine Martijanec.  

Martijanec svoj dan slavi uz blagdan Svetog Martina, zaštitnika Općine. Tako su na svečanoj sjednici – kojoj su prisustvovali načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova, ali i gosti iz Slovenije – domaćini svim Martinama i Martinima prvo čestitali imendan pa su ih potom upoznali sa svime što je Općina odradila ove godine, ali i s dugo očekivanim ali nerealiziranim planovima.

U čestitare je stigao i župan Varaždinske županije Predrag Štromar sa zamjenikom Alanom Košićem, saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić i predsjednica županijske Skupštine Dubravka Biberdžić.

Odrađeno

Načelnik Martijanca, Marijan Horvat, u uvodnom je govoru istaknuo kako je Martijanec  bogat prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom, a svojim je ekološki čistim krajolikom  pogodan za eko proizvodnju i ugodan život. Kako bi život u Općini postao još i boljim, svake se godine puno ulaže u potrebnu infrastrukturu, u razvijanje kulturne baštine i čini se sve za unapređenje obrazovanja i odgoja djece.

Što se tiče komunalne infrastrukture lani su se uredili i regulirali kanali za oborinske vode i propuste, asfaltirale su se i uredile ceste, postavila se turistička signalizacija, sanirale su se javne površine, ograđena su dječja igrališta, postavljena je suvremena javna rasvjeta i u tijeku je izgradnja vodovoda u visokoj zoni Općine.

Općina je također dodatno komunalno opremljena – nabavljena su dva automobila za potrebe vlastitog komunalnog pogona, kupljena je traktorska oprema i potpisan je sporazum o zajedničkom korištenju pokretnog reciklažnog dvorišta sa Općinom Breznički Hum.

Martijanec je i u prošloj godini dokazao orijentaciju Općine ka području koje radi za budućnost ali sustavno njeguje svoju prošlost. 

Društveni domovi na području Općine dobili su nove fasade, krovove, unutarnju i vanjsku stolariju i svi su dobili energetske certifikate.

Općina Martijanec lani je odradila i puno radova na zaštiti i obnovi sakralnih objekata, a općinska groblja su obnovljena i opskrbljena novom opremom.

Martijanec je i u prošloj godini dokazao orijentaciju Općine ka području koje radi za budućnost ali sustavno njeguje svoju prošlost.  Tako je Općina zajedno s KUD-om sudjelovala na međunarodnom festivalu sv.  Martina u mađarskom Szombathelyju,održanom povodom 1700. godine rođenja  Svetog Martina. U istom su mađarskom gradu učenice Osnovne škole Martijanec , u suradnji s Općinom, sudjelovale i osvojile zlato na međunarodnom natječaju u izradi predmeta vezanih uz Sv. Martina. Narodna nošnja Martijanca predstavljena je na varaždinskom Špancirfestu, dječja tamburaška i folklorna sekcija KUD-s sudjelovala je na  dječjim Vinkovačkim jesenima, a započeta su i arheološka istraživanja na nalazištu Cufta, koje datira iz starijeg željeznog doba.

Nije odrađeno

 “Svaka čast načelniku. Izuzetno se trudi da poboljša standard svojih mještana.  On i njegova ekipa rade puno i to se vidi. Od Martijanca su napravili Općinu u kojoj je lijepo živjeti. Ipak, koliko god oni dobro rade, na neke stvari ne mogu utjecati”, Predrag Štromar

Što se tiče odrađenog posla, župan Štromar je istaknuo kako je Općina napravila puno više nego što bi se od jedne male Općine očekivalo, ali ima velikih problema s kapitalnim projektima na koje ne može utjecati.

 – Svaka čast načelniku. Izuzetno se trudi da poboljša standard svojih mještana.  On i njegova ekipa rade puno i to se vidi. Od Martijanca su napravili Općinu u kojoj je lijepo živjeti. Ipak, koliko god oni dobro rade, na neke stvari ne mogu utjecati. Tako učenici još uvijek imaju dvosmjensku nastavu jer škola nije nadograđena, nema dječjeg vrtića, a Podravska brza cesta se svako malo spomene u resornom Ministarstvu, ali onda se opet skine s dnevnog reda.  Vjerujem da ćemo školu ove godine riješiti jer sve više novca u proračun stiže u državne blagajne. Što se tiče Podravske brze ceste treba se obratiti na adresu Hrvatskih cesta. Mi forsiramo, zovemo i pitamo, ali zadnjih se godinu dana izvlače na nefunkcioniranje državne  vlasti.  Sad taj izgovor više ne vrijedi pa će u slijedeća dva mjeseca morati dati potvrdan ili negativan odgovor o izgradnji ceste. To je cesta za koju treba lobirati cijela Županija, mi to radimo i nastavit ćemo, ali sad s jačim presingom sve dok se ne izgradi sve što je potrebno na sjeveru Hrvatske – rezolutan je župan.

Pod hitno dogradnja škole i izgradnja vrtića

I načelnik Marijan Horvat se također osvrnuo na problem škole, vrtića i Podravske brze ceste. Tako je rekao kako je najveći problem Općine nedostatak prostora u Osnovnoj školi, zbog čega se već godinama planira njezina dogradnja uz razne modele financiranja, ali stalno se mijenjaju uvjeti natječaja pa su školarci Martijanca jedni od rijetkih u Županiji koji još uvijek imaju dvosmjensku nastavu. – Imamo odličan nastavnički tim, ali oni još uvijek nemaju uvjeta svoje veliko znanje prenijeti djeci. Vjerujem da ćemo u predstojećoj godini naći model dogradnje škole jer to je i pitanje opstanka. Za mlade obitelji su vrtić i škola osnovno što traže u mjestu za život – rekao je načelnik i naglasio kako je Općina učinila sve što je mogla i da je sad jedino preostala pomoć izvana, bez koje nema rješenja.

Jednako dugo se očekuje i izgradnja dječjeg vrtića, ali, kako veli Horvat, napokon će se raspisati podmjera 7.4.  kojom se omogućuje izgradnja dječjih vrtića iz europskih fondova. Čim natječaj izađe Martijanec će, najavljeno je,  aplicirati izgradnju općinskog vrtića.

Što se tiče izgradnje Podravske brze ceste iz Martijanca neprestano ukazuju na sve razloge potrebe preusmjeravanja ogromnog prometa izvan šest općinskih naselja kojim prolazi Podravska magistrala. – Situacija je svakim danom sve gora. Zbog prevelikog prometa su ugroženi stanovnici, vozači i imovina. To se pod hitno mora riješiti, jer Općina je postala opasna po život.  Sav naš trud postaje uzaludan ako u svemu što smo napravili neće imati tko uživati. Mladi ljudi neće živjeti uz cestu s velikim brojem nesreća sa smrtnim posljedicama – rekao je načelnik Horvat.

 

Na sve rečeno se osvrnuo i saborski zastupnik iz redova HDZ-a, Josip Križanić.

“Općina Martijanec ne zaslužuje takav status. To je urbana Općina između Varaždina i Ludbrega, a nema dječji vrtić!? To je nedopustivo”, Josip Križanić

–  Svi mi koji smo u Saboru možemo i moramo lobirati za izgradnju svega što je za Martijanec nužno. Znam da su škole u ingerenciji Županije, a za vrtiće se brinu Općine, ali nitko nam ne brani lobirati. Mogu obećati da će zastupnici učiniti sve što treba da se u Martijancu naprave i dječji vrtić, škola i Podravska brza cesta. Napraviti ćemo ama baš sve da se to ostvari.

Nisam ja zastupnik samo iz Jalžabeta i iz HDZ-a, nego cijelog sjevera. Svi zajedno smo krivi što se sve to već nije odradilo. Dolazim ovamo već deset godina i svi mi obećavamo napraviti sve što možemo, ali još ništa od toga nije gotovo. Općina Martijanec ne zaslužuje takav status. To je urbana Općina između Varaždina i Ludbrega, a nema dječji vrtić!? To je nedopustivo – govori Križanić. Osvrnuo se i na izgradnju Podravske brze ceste, o kojoj se, rekao je, prije pola godine razgovaralo i sa ministrom prometa Olegom Butkovićem. – Zastupnici sjevera to svi zajedno moraju forsirati. Ministar je dao nalog direktoru Hrvatskih cesta da se taj moment počne izrađivati studija i da se očne s izradom projektne dokumentacije – rekao je Križanić i najavio kako će javno pitati ministra što su odlučili. – To je nešto što on mora sjeveru obećati i gotovo – zaključio je Križanić.

Priznanja

Na Svečanoj sjednici su dodijeljena i Općinska priznanja za 2016. godinu. Zahvalnice su dobili dr. Darinka Fakin iz Slovenije, Franjo Žunko, Biber Redžić i Stjepan Kovaček. Plaketu sa zlatnim znakom su primili PGD Ptujska Gora, VTV i Radio Ludbreg, a sa zlatnim znakom LIM-MONT. Slovenac Ivan Zolar je proglašen počasnim građaninom Općine Martijanec dok je nagradu za životno djelo primio Ivan Košutić za humanitarno djelovanje i postignuća u kulturi.

Nakon službenog dijela programa goste je kratko zabavio KUD Martijanec i OŠ Martijanec.

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Najezda stršljena u Varaždinskoj županiji: ekstremno ih je puno, a tek počinje pravi “šou”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom srpnja svjedočili smo tragičnom događaju u Gornjoj Voći. Muškarac (58) pomagao je svom vršnjaku na obiteljskom gospodarstvu. Pomaknuli su rolo-balu sijena i obojicu je napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale.

Napadnuti su se muškarci sklonili u obiteljsku kuću, gdje je stradalom 58-godišnjaku od uboda pozlilo. Na mjesto događaja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je pokušala reanimirati stradalog, no nažalost bezuspješno.

Smrtni slučaj

Bio j je to prvi smrtni slučaj ove godine u Varaždinskoj županiji od uboda stršljena.

Srećom, u posljednje vrijeme nije bilo više tragičnih događaja nakon uboda stršljena, no s druge strane, stršljena, odnosno njihovih gnijezda, ima više nego ikad.

Tomu svjedoče mnoge intervencije vatrogasaca diljem Varaždinske županije. Pune ruke posla sa skidanjem i uništavanjem gnijezda stršljena ima DVD Gornji Kneginec.

Kneginečki vatrogasci u samo mjesec dana imali su više od 10 intervencija.

– Prošlih godina imali smo jednu do dvije intervencije koje su se odnosile na skidanje i uništavanje gnijezda stršljena. Ove godine je toga abnormalno mnogo. No nije to slučaj samo kod nas nego i u drugim općinama imaju mnogo posla po tom pitanju – ističe Vjekoslav Vugrinec, zapovjednik DVD-a Gornji Kneginec.

Njihovi vatrogasci su prošli obuku za uništavanje i skidanje stršljena.

– Prošli smo edukacije i blisko surađujemo s pčelarima. Prije intervencije odijevaju se posebna odijela s vrlo debelom plastikom, tu su gumene rukavice i pokrov na glavi s mrežom. Kad ste tako odjeveni, stršljen vas ne može ni ugristi ni ubosti – objašnjava  Vugrinec.

Oprez

Pune ruke posla ima Goran Danko, predsjednik Pčelarskog društva Varaždin, koji se već više od 15 godina bavi uništavanjem stršljena i osa, ali i premještanjem rojeva pčela.

– Već sam dugo u tome i ova godina je ekstremna. Tjedno sigurno imamo dvije do tri intervencije – ističe Danko.

No, zbog čega ove godine ima toliko stršljena?

– To je zbog toga jer se priroda mijenja. Odnosno, ranije je počelo dozrijevati voće, koje je glavna hrana stršljenima. Također, razloge tolikog broja stršljena treba tražiti i u blagoj zimi, pa su matice bez problema preživjele i onda se vraćaju na isto mjesto kao i prošle godine, pa je gnijezdo još veće – objašnjava Danko.

Posljednju intervenciju Danko je imao proteklog tjedna kod Novog Marofa.

– Starija gospođa je poprskala gnijezdo i mislila je da je usmrtila sve stršljene. Potom je vilama otrgnula dio gnijezda, no u njihovu skloništu ih je bilo još živih, pa ju je jedan ubo iza uha. Srećom, gospođa nije alergična, pa je sve prošlo bez posljedica – naglasio je Danko, koji savjetuje da se ljudi ne junače, nego da posao prepuste profesionalcima.

– S tim se nije baš za igrati. Za ljude koji su alergični i jedan ubod može biti fatalan. Bolje je platiti profesionalcu između 1000 i 2000 kuna nego da smrtno stradate. Inače, žalac matice, koja je za 40 % veća od ostalih jedinki, dug je čak do 7 milimetara, i kad simulirate ubod, iz žalca izađe kapljica otrova. To je iznimno mnogo. Također, nakon što ubode, stršljen ispusti otrov, a već nakon nekoliko sati njegovo tijelo proizvede novi otrov – jasan je predsjednik Pčelarskog društva Varaždin.

Ekstremi

Danko uglavnom skida i uništava gnijezda stršljena koja su veličine rukometne ili nogometne lopte, no znalo je biti i ekstremnih gnijezda.

Na jedno takvo naišao je 2013. godine na Briški kod Beretinca. Gnijezdo je bilo u poljskom toaletu kod klijeti. Uspio ga je sačuvati i izložiti. Bilo je veličine 140 centimetara s 50 centimetara.

– To je bio jedinstven primjerak. Skinuo sam vrata na kojima je bilo gnijezdo. Sjećam se još jedne intervencije u Beletincu, kada mi za uginule stršljene nije bila dovoljna jedna vreća od 50 kilograma – prisjetio se poznati pčelar.

No njegove intervencije nisu vezane samo uz uklanjanje stršljena. U posljednje vrijeme ima dosta intervencija uklanjanja osa zemljarica.

Kao što im i ime govori, one gnijezdo naprave pod zemljom, a njihov ubod također može imati fatalne posljedice.

– Baš neki dan na intervenciju me pozvala jedna gospođa iz Varaždina. Radila je u vrtu i pod parapetom uz vrt vidjela je neku rupu i počela štapom čeprkati po njoj. Kad se podignuo roj, bilo je „joj“! Srećom, uspjela je pobjeći u kuću bez uboda i nazvala me. Situacija je ubrzo riješena – dodao je Danko.

Inače, stršljeni jedu i pčele, odnosno odgrizu im glavu i krila te ih dopreme u gnijezdo.

– Stršljen može uhvatiti pčelu, no ako dođe u košnicu, pčele ga okruže i počinju tako mahati krilima da podignu temperaturu u košnici na 45 Celzijevih stupnjeva. Pčelama nije ništa, a stršljen ugiba – objašnjava Danko, koji, kao što smo i istaknuli, ima pune ruke posla sa skidanjem gnijezda stršljena.

Na mirnim mjestima

– Srećom, nikad mi se nije dogodila nezgoda kad sam išao na intervenciju. Idete vrlo dobro opremljeni. Prvo dobro izvidite situaciju, zatim slijedi prskanje insekticidom, potom uklanjanje i uništavanje, a na kraju se mjesto na kojem je bilo gnijezdo premaže ili vazelinom ili nekim sredstvom za drvo, da si stršljeni na istome mjestu ne bi ponovno napravili gnijezdo. Mene je ubo stršljen kad sam brao grožđe u vinogradu. Srećom, nisam alergičan na ubod – ističe Danko, koji drži da tek sad počinje pravi posao.

– Stršljeni si nikad gnijezdo neće raditi gdje ima ljudi. Uglavnom su to mirna i tiha mjesta: poljski toaleti, tavani ili klijeti. Tek sada počinje „šou“, kad se vinogradari koji su bili u vinogradima samo na prskanju vrate u klijeti – zaključio je Danko.

Nastavite čitati

U fokusu

Zbog suše kupce očekuje poskupljenje voća i povrća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Katastrofalna suša posve sigurno će utjecati na daljnji skok cijena hrane, prije svega voća i povrća.

Zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini, proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, bile su veće za 22 %. Cijena žitarica skočila je čak 65 %, a povrća za 30 %, javlja HRT. Kako će nezapamćena suša utjecati na cijene hrane, vidjet ćemo idućih tjedana i mjeseci.

Sunce i visoke temperature osušili su voće i povrće i prije berbe. Povrće na tvrdom i suhom tlu, a voćke na granama polako propadaju; poljoprivrednici zbrajaju troškove.

I dok strahujemo od poskupljenja voća i povrća, poljoprivrednici na požeškoj i zagrebačkoj tržnici, kažu, cijene neće podizati.

Voće je u Hrvatskoj ove godine poskupjelo za gotovo 7 %. Na obali ponegdje i znatno više.

Urod jabuke, primjerice, ove je godine smanjen za 12 % u odnosu na prošlu. Troškovi rastu. Gnojivo je poskupjelo za 70 %, kemijska zaštita za 35, a cijena radne snage viša je za 25 %.

– Kada se pogleda rast cijena ulaznih troškova koje su proizvođači imali kod proizvodnje, a naročito sada kod ovog što će biti u berbi i sama obrada, transport, logistika koja slijedi da bi mi tu jabuku dobili u trgovačkom centru odnosno na placu ili bilo gdje. Tu je rast troškova i do 60 % – rekla je savjetnica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić.

Kupci itekako osjete više cijene. Strahuju od jeseni i njihova daljnjeg rasta.

Zbog suše i visokih temperatura urod će zasigurno biti skromniji, no voćari i povrtlari tvrde – nestašice neće biti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje