Na području općine Gornji Kneginec u tijeku su radovi na rekonstrukciji raskrižja državne ceste D3 s Vukovarskom i Topličkom ulicom u kružno raskrižje.
Investitor su Hrvatske ceste, a ulaganje je vrijedno 689.762,56 eura bez PDV-a, odnosno 862.203,2 eura s PDV-om.
U utorak, 14. ožujka radove je obišao ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković u pratnji direktora Hrvatskih cesta Josipa Škorića, varaždinskog župana Anđelka Stričaka te Gorana Kaniškog, načelnika Općine Gornji Kneginec.
– Ovo je vrlo vrijedan projekt, ali samo jedan u nizu projekta Hrvatskih cesta u Općini Gornji Kneginec. Na ovom raskrižju na tjednoj bazi su se događale nesreće. Sada mičemo crnu točku u prometu, a zadržat ćemo protočnost – istaknuo je Goran Kaniški, načelnik Gornjeg Kneginca.
– Ovo je vrlo važan projekt jer ovdje su bile vrlo česte prometne nesreće. Vjerujem da će radovi završiti početkom lipnja – dodao je Butković koji je najavio još projekata u Varaždinskoj županiji.
– Nadam se da će krajem ove godine krenuti radovi na prvoj fazi brze ceste Varaždin-Ivanec-Krapina. Natječaj je raspisan, a krajem mjeseca, 31. ožujka, planirano je otvaranje ponuda. Vjerujem da neće biti žalbi. Također, u tijeku je obnova kolnika na autocesti A-4. Vrijednost tih radova je 20 milijuna eura i vjerujem da će do početka turističke sezone radovi biti gotovi. Također, sastat ću se sa slovenskom ministricom prometa u Opatiji s kojom ću razgovarati oko brze ceste od Varaždina do Ormoža – dodao je Butković.
Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić također je istaknuo važnost ceste od Varaždina do Ormoža. Pritom bi se izmjestila državna cesta D2 od Petrijanca do Cestice.
– To nam je usko grlo na D2. Pripremamo dokumentaciju gdje bi trebali imati gotovu studiju utjecaja na okoliš do kraja godine, a nakon toga slijedi izrada dokumentacije. Do tada ćemo riješiti i dodirnu točku sa Slovenijom prema Ormožu – istaknuo je Škorić.
Župan Anđelko Stričak naglasio je da se u Varaždinskoj županiji završavaju ili pripremaju projekti vrijednosti oko 70 milijuna eura.
– Također, Ministarstvo je izašlo u susret našoj Županijskoj upravi za ceste. Sanirat ćemo tako 28 klizišta. Vrijednost radova je 4,7 milijuna eura, a 9,2 milijuna eura utrošit će za sanaciju samih kolnika. Tim sredstvima ćemo presvući oko 60 kilometara županijskih lokalnih cesta. Ako uzmemo sve to u obzir, govorimo o vrijednosti 14 milijuna eura, odnosno ove ćemo godine u županijske i lokalne ceste investirati oko pet proračuna ŽUC-a – zaključio je Stričak.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
