Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO Mlada Varaždinka Leticija Oreški ponosi se hrvatskom i francuskom diplomom!

Objavljeno:

- dana

Iako je tek zakoračila u 25. godinu života, iza sebe ima već podužu listu stvari na koje može biti vrlo ponosna.

Boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Francuskoj, diplome u džepu, mnogo istrčanih kilometara i još više pročitanih stranica knjiga i stručne literature… To je samo dio života mlade Varaždinke Leticije Oreški, odnedavno i ponosne vlasnice čak dviju diploma – jedne sa Sveučilišta u Zagrebu, a druge sa Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj, čime je stekla titule diplomirane inženjerke molekularne biotehnologije i diplomirane inženjerke bioindustrijskih tehnika.

Put do diploma

Naime, prije nekoliko godina na preddiplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je smjer Biotehnologija, a na diplomskom Molekularnu biotehnologiju, čime je spojila ono što najviše voli – biologiju i prirodne znanosti s inženjerstvom.

Tajna njezina uspjeha je u dobroj organizaciji, a još od djetinjstva gaji ljubav prema sportu

Do dvojne diplome došla je raspisanim natječajem na diplomskom studiju za 10-ero najboljih studenata prema prosjeku i pohađanju izvannastavnih aktivnosti, koji se provodi s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Orléansu, gdje je provela mjesec dana pohađajući nastavu. Prije druženja u Francuskoj s mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta, s kolegama sa svog fakulteta i PMF-a, uz praksu, odslušala je deset kolegija na hrvatskom ili engleskom jeziku, koji su, osim na fakultetima, izvedeni i u Imunološkom zavodu i Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. – Primjerice, cijeli tjedan slušali smo o eksperimentalnoj imunologiji, učili o karcinomima i autoimunim bolestima malo intenzivnije nego što bismo to radili u okviru redovne nastave. Jedna nam je profesorica iz Francuske govorila i o biooslikavanju… Čitali smo i prave znanstvene članke i na temelju njih održali seminar pred kolegama, koji se vodi kao pravi stručni rad – rekla je Leticija, kojoj je jedan od najdražih dijelova fakultetskog obrazovanja bio put u grad Orléans početkom ove godine. Ondje je provela tri tjedna, nakon čega se kao jedina od 10-ero studenata odlučila vratiti u Zagreb kako bi napisala i obranila diplomski rad. Odluku o povratku kući donijela je vrlo lako jer već ima iskustva u odlasku iz Hrvatske na stručnu praksu. Još je na trećoj godini studija dva mjeseca provela na praksi u Austriji, gdje je u mikrobiološkom laboratoriju analizirala vodu, sve na njemačkom jeziku. – Bilo mi je lijepo u Francuskoj, ali mislim da je šest mjeseci možda predug period za mene, posebice zato što su mi ponuđeni isti uvjeti i ondje i ovdje. Stoga sam se nakon tri tjedna vratila, a u tom periodu odradila sam laboratorijske vježbe s tumorskim staničnim linijama, odslušala razna predavanja i položila ispite. Oni koji su ostali, rasporedili su se po francuskim gradovima: radili su na biljnim stanicama, terapije za sklerozu na miševima, kristalografiju, s nanočesticama… Ja sam odabrala rad na zebra-ribicama na „Ruđeru“ – navela je i pobliže objasnila što su to zebra-ribice. Riječ je o organizmima koji se brzo razmnožavaju, a embriji koje nakon oplodnje ostave su transparentni, čime se lakše proučava što se sve s njima događa, a jednostavno ih je i skupiti. U laboratorijima su već usavršeni i do određene mjere poznat im je genom. Budući da su kralježnjaci, u korelaciji su s ljudima, što je bio i razlog zašto ih je odabrala za proučavanje. – Tema diplomskog rada bila je istraživanje uloge jednog proteina i gena koji kodira za taj protein, na razini različitih faza razvoja, tako da sam zebra-ribice proučavala na raznim tkivima. Primjerice, s mentorima na „Ruđeru“ htjeli smo usporediti kako se gen kod muških i ženskih ribica aktivira u različitim organima i fazama embrija nakon oplodnje. Suvremena literatura govorila nam je da taj gen ima neku ulogu u razmnožavanju i diobi stanica, a nije do kraja otkriveno koliku – govori nam mlada znanstvenica. Diplomski rad napisala je na engleskom jeziku, a obranu je odradila zasebno od redovnog studija, u srpnju ove godine u Zagrebu. Budući da je njih 10-ero imalo dosta različite teme, komisiju su činili jedan član iz Hrvatske i jedan iz Francuske, uz mentore. Svatko od njih je postavio po tri pitanja, a komunicirali su putem videokonferencije. Nakon obrane uslijedila je svečana promocija na Pravnom fakultetu u Zagrebu, održana na francuskom jeziku. Nakon promocije, s kolegama je pozvana na svečanost u Hotel Esplanade u Zagrebu, gdje je upoznala Jadranku Kosor i brojne veleposlanike. – Promocija je bila prekrasna. Osjećam se predobro i nadam se da će mi diploma pomoći dalje u zapošljavanju. Zadnjih šest godina provela sam u Zagrebu i ondje postoji niz mogućnosti. No, s obzirom na to kako biotehnologija izgleda vani, gdje konstruiraju organe u 3D tehnici, proizvode biogoriva i slično, još nije u tolikoj mjeri razvijena kod nas – govori nam Leticija. Kada bi joj netko ponudio dobre uvjete, ne bi dvojila otići iz Hrvatske jer, osim u Austriji i Francuskoj, godinu dana provela je i u Sjedinjenim Američkim Državama, za što je bio zaslužan njezin pradjed, koji je živio u Chicagu te se na kraju vratio u Hrvatsku. – Baka je uvijek pričala da je to „obećana zemlja“, da je pradjed kući dolazio noseći odijelo i svakakve potrepštine. Od treće godine života učila sam engleski jezik u jednoj školi stranih jezika, tako da mi je engleski doslovno kao drugi hrvatski, što je pomoglo u odluci da u srednjoj školi odem na godinu dana u SAD, u grad Dexter u saveznoj državi Michigan, što mi je omogućio lokalni Rotary klub – rekla je ova bivša učenica Prve gimnazije Varaždin. U Americi je pohađala četvrti razred srednje škole, a u Hrvatskoj treći i neke napredne predmete kao što je biologija. Smještena je bila kod dviju obitelji, a pronašla je vremena i za treninge kros-trčanja i vaterpola. – Kad sam se vratila, morala sam, nažalost, još polagati dosta razlikovnih predmeta, poput logike, hrvatskog jezika, biologije, matematike i glazbenog, uz pripremanje za državnu maturu i pohađanje četvrtog razreda srednje. Te sam godine bila prva na Županijskom natjecanju iz biologije, a bila sam i treća u Županiji iz engleskog jezika. I da, od svih predmeta državne mature, jedino sam iz biologije dobila peticu – govori uz osmijeh i dodaje da je „život uvijek imao svoje načine da sve dovede u red“. – Kad sam bila malena, htjela sam upisati veterinu. U srednjoj sam upisala dodatnu mikrobiologiju jer su me zanimali mikroorganizmi, završila sam na PBF-u, gdje nismo radili sa životinjama, ali je moj diplomski ipak bio rad na ribicama. Moja praksa u Austriji vezana je uz vodu, tako da je sve bilo na neki način povezano. Baš me zanima kamo će me život dalje odvesti – navela je ova svestrana mlada Varaždinka, čije su dvije sestre, Lukrecija i Patricija, također uspješne mlade žene, na ponos roditelja, Marijana i Aleksandre Oreški. Otkriva da je tajna njezina uspjeha u dobroj organizaciji, a još odmalena gaji ljubav prema sportskim aktivnostima, koji joj pomažu u nošenju sa stresnim situacijama. Svake godine odradi barem pet humanitarnih ili rekreativnih utrka u Zagrebu, a vrijeme krati i čitanjem knjiga, često biografija. – Sve sam to radila za neku svoju sigurnost u budućnosti. Razmišljala sam da u svojoj mladosti moram što više toga napraviti kako bih kasnije u životu i karijeri bila sigurna u sebe i svoj rad. Gdje god da dođem, ne želim da mi bude neugodno, želim se snaći i dokazati da sam spremna i sposobna za sve izazove – zaključila je Leticija Oreški, o čijim ćemo uspjesima još zasigurno mnogo čuti u vremenu koje dolazi.

“Radman me nadahnuo da karijeru usmjerim prema znanosti…”

– Kad sam pisala ispite državne mature, uza sve obveze pročitala sam knjigu, odnosno skup intervjua sa znanstvenikom Miroslavom Radmanom, koji me nadahnuo da svoju karijeru usmjerim prema znanosti – rekla je Leticija Oreški. Na njezinu noćnom ormariću trenutno stoji knjiga „Gifted Hands“ Bena Carsona, prvog Afroamerikanca koji je razdvojio sijamske blizance. Vješta je i u sviranju violine, a jedan je njezin likovni rad bio izložen u Klovićevim dvorima u Zagrebu, na temu kubizma. Ranije je objavila i pjesmu na kajkavskom, koju je predstavila na jednom natjecanju u Zelini.  

Život i društvo

U Varaždinu obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je u Varaždinu na Židovskom groblju obilježen međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta.

U pratnji pripadnika Varaždinske građanske garde i Husarske garde Varaždinske županije vijenac su zajedno  položili i upalili svijeće varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj i župan Anđelko Stričak. 

Odavanju počasti žrtvama holokausta pridružili su se i zastupnica u Hrvatskom saboru Barbara Antolić Vupora te, članovi  Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista, predstavnici  Židovske općine i drugi građani.

Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj je nakon komemoracije izjavio da  Grad Varaždin brine o očuvanju tradicije židovskog naroda na način da se brine o ovom groblju.

– To danas zapravo nije više groblje nego park. Upravo razgovaramo o tome  da barem jednom mjesečno napravi termin obilaska jer postoji veliki interes Varaždinaca ali i turista da vide ovo groblje koje je većinom zaključano. Također u ovim trenucima se završava projekt statike sinagoge koja je dosta oštećena prilikom potresa. Vjerujem da će se ove godine sinagoga statički učvrstiti, a nakon toga slijedi projekt unutarnjeg uređenja i pretvorbe sinagoge u kulturni centar. Na žalost u Varaždinu imamo samo nekoliko živih židova tako da sinagoga ne može biti u funkciji bogomolje već će biti u funkciji kulturnog centra što će dati jedan novi sadržaj gradu Varaždinu – rekao je Bosilj.

Varaždinski župan  Anđelko Stričak, koji je pozvao prisutne da minutom šutnje odaju počast žrtvama holokausta, dodao je da je na današnji dan 1941. godine Crvena armija je oslobodila Auschwitz, najveći koncentracijski nacistički logor.

– Danas, na dan sjećanja na sve žrtve holokausta odali smo počast svim žrtvama, prisjetili se najmračnijeg perioda u ljudskoj povijesti a isto tako poslali jednu poruku da nikad više nego danas trebamo voditi brigu o miru. – zaključio je Stričak.

Nastavite čitati

Život i društvo

Majka (45) troje djece iz okolice Varaždina će u zatvor jer godinama za njih nije plaćala alimentaciju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Majka (45) troje djece iz okolice Varaždina, provest će godinu dana u zatvoru, odlučio je Općinski sud.

Dariji je sud opozvao godinu dana uvjetnog zatvora te je bez odgode odlučio poslati iza rešetaka jer za dvoje djece nije platila alimentaciju u ukupnom iznosu od 46.000 kuna. Sud joj je dvije godine u više navrata produžavao rok za ispunjenje obveze, ali ona to do danas nije učinila, piše danica.hr.

Ona se tijekom ročišta branila kako ne može platiti dug za alimentaciju jer je nezaposlena te živi s majkom i uzdržava se od njezine mirovine koja iznosi 2400 kuna.

Sud joj ipak nije želio još jednom popustiti pa će ovaj put morati odslužiti kaznu.

– Majka je u dobi od 45 godina, potpuno je radno sposobna i nema nikakvih dokaza o postojanju okolnosti koje bi ju spriječile da ispuni svoju obvezu, a obvezu naknade štete u navedenom iznosu nije ispunila niti u minimalnom dijelu – naglašava sud u rješenju o opozivu uvjetne presude.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje