Baksa: Država mora zaštititi radnike i ispraviti nepravde stečajnih postupaka
Ivica Baksa, saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever, u petak je na primjeru nelogičnosti stečajnih postupaka velikih međimurskih poduzeća u kojima...
Oko 1000 učenika varaždinskih srednjih škola, ali i drugi mladi, priključilo se globalnom pokretu u borbi za klimu, za budućnost naše planete. Sve je pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, a mladi naše županije prosvjedovali su u isto vrijeme kada i mladi diljem svijeta, u oko 1700 gradova. Transparenti s natpisima “Život u skladu s prirodom”, “Mijenjajmo sebe, a ne klimu”, “Ako želite našu sreću, pomozite našem planetu”, samo su neke od poruka koje su poslali mladi na svojoj šetnji od Kapucinskog trga do Korza. Vijeće učenika Varaždinske županije glavni je organizator i motivator prosvjeda u Varaždinu, a Rok Čepin, predsjednik ovog Vijeća i učenik Druge gimnazije Varaždin, zadovoljan je odazivom. – Na prosvjed nas je potaknula organizacija u Zagrebu, a sve smo organizirali u pet dana. Želimo potaknuti sve naše građane da se nešto pokrene. Očekujemo da se kod nas naprije krene s rješavanjem problema bala, ali i da se kod kuće i u školama što više uči o klimatskim promjenama. Koliko znam, učenicima Medicinske škole ravnateljica nije dozvolila dolazak na prosvjed te im prijeti neopravdanim satima. To šalje negativnu poruku – rekao je Rok Čepin. Tea Podbojec iz Dječjeg gradskog vijeća Varaždina bila je na prosvjedu i podržala aktivnosti mladih. – Globalne promjene se tiču naše budućnosti. Gradsko vijeće Varaždina i inače je aktivno na ovakvim projektima. Pokrenuli smo se i pokazali da nam nije svejedno – dodala je Tea Podbojec.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.