Povežite se s nama

Međimurje

FOTO O celijakiji i prehrani bez glutena na zanimljiv način učilo 132-oje vrtićaraca

Objavljeno:

- dana

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske realizirala je projekt „Celijakija – edukacija od malih nogu“ kojim se povećala razina znanja i svijesti o celijakiji, alergiji i netoleranciji na gluten kod djece predškolske dobi i djelatnika dječjih vrtića uključenih u projekt.

U prvom dijelu projekta 24. svibnja u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana su dva stručna predavanja o celijakiji.

Prvo predavanje pod nazivom „Celijakija kod djece, simptomi i liječenje“ održao je dr. med., spec. pedijatrije i supspec. dječje gastroenterologije Igor Šegović, dok je drugo održala mag. psihologije i pedagogije Tihana Đumić na temu „Psihološke poteškoće djece predškolske dobi oboljele od celijakije“.

Predavanjima su prisustvovali djelatnici predškolskih ustanova na području Grada Čakovca – odgojitelji predškolske djece koji rade poslove njege, skrbi, odgoja i naobrazbe djece, osobe koje brinu za socijalnu i zdravstvenu zaštitu djece te osobe koje rade na pripremi hrane za djecu.

Drugi dio projekta provodio se u dječjim vrtićima na području Grada Čakovca. Na poziv Udruge u projekt su se uključili Dječji vrtić „Cvrčak“ sa svojim područnim odjelima – DV „Stonoga“, DV „Krijesnice“, DV „Maslačak“ i DV „Pčelice“.

Sudjelovalo je ukupno 132-oje djece, a aktivnosti su provedene na način prilagođen djeci predškolskog uzrasta radi što boljeg razumijevanja pojma celijakije i bezglutenske prehrane.

Svako dijete ponijelo je kući brošuru „Sigurno bez glutena“ te su se s celijakijom i prehranom bez glutena neposredno upoznale i 132 obitelji. Edukaciju su provodile članice Udruge uz odgojitelje skupina.

Slikovnica i zakuska

Na „Satu o celijakiji i prehrani bez glutena“ čitala se slikovnica „Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom“.

Budući da je pojam celijakije apstraktan i teško razumljiv djeci, putem edukacijske slikovnice u kojoj se odvija zanimljiva radnja djeci se na slikovit način približio pojam o celijakiji i prehrani bez glutena.

Mališani su također proučavali brošuru „Sigurno bez glutena“ koja se nadovezuje na slikovnicu te su se upoznali s namirnicama koje sadrže gluten i namirnicama koje prirodno ne sadrže gluten.

Zatim su izrađivali plakat s dozvoljenim i zabranjenim namirnicama, crtali crteže kojima su izrazili usvojenu tematiku i rješavali labirint na papiru, a održana je i bezglutenska zakuska.

Vrtićarci su tako mogli kušati bezglutenske proizvode i shvatiti da hrana bez glutena nije toliko drukčija i ništa manje ukusna od njihove te da je mogu konzumirati svi. Upravo bezglutensku zakusku djeca su izuzetno pozitivno doživjela.

Osim toga, putem slikovnice o celijakiji i brošure educiralo se djecu se o različitim pristupima i ponašanjima u prehrani koji su potrebni za održavanje kvalitete života, a koji ne bi trebali utjecati na isključivanje iz društva ako se netko „drukčije“ hrani.

Direktan i zanimljiv pristup temi, prilagođen uzrastu djeteta, rezultirao je interesom djece i boljim razumijevanjem „različitosti“ djeteta s celijakijom, alergijom i netolerancijom na gluten te poboljšao uvjete u kojem dijete svakodnevno boravi.

Projekt sufinancira Grad Čakovec, a voditeljica projekta je Marija Goričanec.

– Zahvaljujemo Dječjem vrtiću „Cvrčak“ na uključenju u projektne aktivnosti, na prekrasnom prijmu i odličnoj suradnji koja će se, nadamo se, nastaviti i ubuduće – poručili su iz Udruge.

Međimurje

Građane se upozorava da ne otvaraju zlonamjerni e-mail s adrese „[email protected]

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju djeluje gotovo tisuću udruga: najbrojnije su sportske udruge, kojih je više od 330

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje