Povežite se s nama

Foto i video

FOTO Odred izviđača “Sirius”: pridružite se čakovečkoj Družini „Pozoj“ i doživite avanture koje ćete zauvijek pamtiti!

Objavljeno:

- dana

U svijetu trenutno djeluje više od 25 milijuna izviđača i izviđačica, s tim da je više stotina milijuna ljudi bilo pripadnikom pokreta u nekom trenutku svoga života, otkad izviđači postoje.

Sve je počelo u kolovozu 1907. godine u Engleskoj, gdje je Robert Baden-Powell organizirao eksperimentalni kamp koji se pokazao iznimno uspješnim. Početkom iduće godine izdao je knjigu „Scouting for Boys“, odnosno „Izviđanje za dječake“, koja je otad prodana u više od 100 milijuna primjeraka. U Hrvatskoj nacionalna izviđačka organizacija je Savez izviđača Hrvatske. Radi se o najvećoj organizaciji za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih kod nas. Savez je baštinik čak 110-godišnje tradicije izviđačkoga pokreta u Hrvatskoj.

Družina „Pozoj“

Odred izviđača „Sirius“ Varaždin osnovan je 14. veljače 1991. godine, a njegova 3. družina nosi naziv „Pozoj“ i čakovečkoga je predznaka. „Pozoj“ slavi pet godina uspješnog djelovanja.

– Iza nas su mnogi sastanci, jednodnevni i višednevni izleti, zimovanja i logorovanja u kojima su generacije izviđača putem igre, ali i ozbiljnih zadataka, provodeći noći u šatorima šumskog logora ili pod vedrim nebom, svladavale izviđački program te stasali u ozbiljne i sposobne ljude, a neki od njih preuzeli su vodeće uloge u Družini i Odredu – objašnjava starješina Družine Roko Rameša.

Izviđači (skauti) su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu – kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini.

– Čakovečka Družina „Pozoj“ dosad je sudjelovala u svim akcijama Saveza: smotrama, natjecanjima, olimpijadama i zborovanjima. Tijekom smotre odredi odlaze na ljetovanje na deset dana, zborovanja se odvijaju tijekom vikenda u svibnju – svake godine pokušavamo organizirati deseterodnevno ljetovanje, petodnevno zimovanje i proljetovanje te barem jedan izlet mjesečno. Sastanke izviđači održavaju jednom tjedno po sat vremena, po dobnim skupinama, u barakama bivšega GK u Čakovcu. Ako epidemiološke mjere to dopuste, sljedeće na redu je zimovanje od 3. do 7./8. siječnja. Proteklih smo godina, primjerice, zimovali na Kalniku.

Zimi se očito ne može spavati u šatorima pa onda boravimo u planinarskim ili đačkim domovima i slično. Ljetovanja se u pravilu provode u šumama: dolazimo na teren sa šatorima i dižemo kompletnu infrastrukturu, od kuhinje, nužnika… I kad odlazimo, sve spremimo – ostavljamo sve u stanju u kakvom smo našli! Djeci je dan ispunjen po programu i u svemu sudjeluju pa tako obavljaju poslove povezane s kuhanjem, higijenom, čišćenjem, pakiranjem robe i ostalim. Upisujemo ih od 3. razreda osnovne škole nadalje – dodaje Rameša.

Izviđači su volonterska organizacija. Osim u samome Savezu, u pokretu ne djeluju profesionalci.

– Time dobivamo društveno koristan rad s djecom i kod djece. Zanimljivo je inače da je samo u Međimurju nekad bilo 3500-4000 izviđača, koliko je sada otprilike u cijelome Savezu. U našoj su okolici Varaždin i Ludbreg zadržali rad izviđaštva, a kod nas su u nekim školama postojale inicijative, no one su preostale izvan Saveza pa ne sudjeluju u njegovu radu. Starije dobne skupine, viši razredi osnovnih škola, svoja dostignuća vrednuju prema usvojenom znanju, i to individualno. Kad skupe određeno znanje, onda im se daju stupnjevi znanja, odnosno tzv. listovi. Srednjoškolci već trebaju biti puno samostalniji – oni imaju tzv. izazove.

S 21 ili 22 godine dolaze do krajnjeg roka u kojem prelaze iz korisničkoga dijela izviđaštva na rad s drugima. Izviđači su braća i svi smo na „ti“. Kad nam studenti odlaze na fakultete, oni se javljaju u lokalne izviđačke udruge, tamo nađu prijatelje i normalno se uključuju u rad te im je mnogo lakša prilagodba na nove uvjete – ističe starješina.

Društveno koristan rad

Članovi sudjeluju i u akcijama pošumljavanja, kao što je Boranka – projekt pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije.

– Naš Odred bio je na prvoj Boranki, nakon toga bilo ih je i više, sadili smo drva u Macincu i u čakovečkome Perivoju Zrinskih. Skupljali smo humanitarne pomoći, tražimo divlje deponije u prirodi te ih prijavljujemo… Uglavnom, posvećeni smo društveno korisnom radu! – Rameša naglašava.

Na njega se nadovezuje načelnik Odreda Tomislav Marić.

– Što se tiče listova i „provjera znanja“, ne radi se o ispitima, ovo nije škola, već djeca to svladavaju u praksi, a onda se na terenu vidi kako tko radi. Većinom pokušavamo do odredišta doći vlakom, autobusom ili pješke – na terenu na kojem provodimo po cijeli dan djeca primjenjuju praktično znanje koje imaju pa tako izrađuju zaklon i vatrište, traže hranu u prirodi, mjere udaljenosti, gledaju zvijezde, orijentiraju se, i sve to tako da im bude zanimljivo. Oni ponekad nesvjesno uvježbavaju neke radnje za koje kasnije u životu ispadne da su im bile iznimno korisne. Naglasak je na tome da imaju odgovornost prema vlastitome napretku. Njihovi su dani u potpunosti ispunjeni: imaju slobodan sat vremena nakon ručka i sat-dva poslije večere – sve ostalo vrijeme popunjeno je aktivnostima. Važno je i što članove odmalena učimo da paze na mlađe od sebe – razjašnjava Marić.

Izviđači su podijeljeni u patrole, odnosno dobne skupine: poletarce (niži razredi), izviđače (viši razredi), istraživače (srednjoškolci) i klub brđana, to jest, odrasle koji pomažu u provođenju programa. Planove putovanja izviđači izrađuju sami: naglasak je na samostalnosti, dok odrasli samo nadgledaju cijeli postupak.

– Voditelje upozoravamo ako nešto nije u redu, a članovima pomažemo i u logistici. Zanimljivo je kako su djeca sposobna dići cijeli logor, dok im istodobno prenošenje neke robe od točke A do točke B može predstavljati ogroman problem! (smijeh) Mi smo monitoring – promatramo sa strane, ne miješamo se previše i dijelimo savjete. Moram priznati da djeca zaista dobro podnose kritike, kao i da nema ljepšega od osmijeha i ponosa koji osjećaju kad nešto dobro naprave – dodaje Marić.

Razgovor s dvojcem završavamo uz poziv:

– I ti se pridruži Odredu! Javi se na [email protected] ili na 098/983-0382 (Roko Rameša). Budi dijelom beskrajne priče i avantura koje ćeš pamtiti cijeli život te steći doživotna prijateljstva diljem Hrvatske i šire!

Foto i video

FOTO U Corum, nekad popularni varaždinski kafić, kao da je pala bomba

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Prostor bivšeg varaždinskog caffe bara Corum u Kukuljevićevoj 11, odavno je napušten i zjapi prazan.

Nekad omiljeno okupljalište mladih, poglavito u kasnim večernjim satima, danas izgleda sablasno i teško je zamisliti da je u tom prostoru bila ugodna atmosfera, u kojoj se pijuckalo i razgledavalo izložbe.

Kako danas izgleda prostor lokala koji je bio smješten iznad kina Dom, pogledajte u galeriji fotografija:    

Nastavite čitati

Foto i video

FOTO Tradicionalna međimurska hiža “Matulov grunt” uskoro u novom ruhu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurje će početkom proljeća biti bogatije za još jedan turistički sadržaj, Edukacijsko-istraživački centar “Matulov grunt” u Frkanovcu, koji će zaokružiti priču oko projekta “Med dvemi vodami”, u sklopu kojega su napravljene nove lokacije posjetiteljske infrastrukture zaštićene prirode Regionalnoga parka Mura-Drava.

Projektom “Med dvemi vodami” u lipnju 2020. godine u Križovcu je otvoren Centar za posjetitelje koji je tijekom pola godine posjetilo nešto više od 1000 posjetitelja uživo te 600-tinjak online. Otvorena je i eko-turistička poučna staza “Svetomartinska Mura,” pješačka i biciklistička staza uz Muru. Vrijednost projekta „Med dvemi vodami“ je 12 milijuna kuna, od čega se 84,9% sufinancira sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj, dok je rekonstrukcija i opremanje Edukacijsko-istraživačkoga centra “Matulov grunt” vrijedno 1,5 milijuna kuna.

Projektna aktivnost obuhvatila je građevinske i zanatske radove rekonstrukcije tradicionalne obiteljske građevine, opremanje i pripremu multimedijalnog sadržaja. Glavni objekt bit će u funkciji prostora za istraživače, a služit će i kao prostor za stalni likovni postav o leptiru plavcu i području ekološke mreže u Međimurju.

Radovi rekonstrukcije su završeni te predstoje uređenje vanjskog prostora i završni radovi pred samo otvorenje.

Nastavite čitati