Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Otkrivamo sve detalje dogradnje VI. OŠ Varaždin za što će Grad Varaždin dići kredit

Objavljeno:

- dana

U VI. OŠ Varaždin danas je predstavljen projekt dogradnje školsko-sportske dvorane s pratećim sadržajima.

Riječ je o investiciji koja je trenutno procijenjena na 12 milijuna kuna, a u okviru koje bi se uz postojeću zgradu škole dogradila nova, dvodijelna školsko-sportska dvorana s tri učionice i kabinetima, proširila bi se blagovaonica, a škola bi dobila i moderno opremljen multimedijalni prostor.

Radovi kreću u lipnju, a dvorana već ove godine?

Da bi se ove godine već moglo krenuti s dogradnjom varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok obećao je učenicima i nastavnicima VI. OŠ Varaždin još u prosincu, na svečanosti obilježavanja 50. godina te škole. Projekti su gotovi, a Čehok je danas najavio da bi dogradnja mogla početi već sredinom lipnja, nakon što završi nastava. – Bude li sve prema planovima, VI. OŠ Varaždin već bi ove godine mogla imati dograđenu dvoranu s tri nove učionice i kabinetima te blagovaonicu. Prema prvim troškovnicima cijena bi bila 12 milijuna kuna, a način financiranja bit će kredit, što je i predviđeno u proračunu. Planiramo da radovi počnu sredinom lipnja, nakon što završi nastava  – najavio je Čehok. Darko Brezovec, direktor varaždinske tvrtke Arhia d.o.o. koja je izradila novi projekt dogradnje VI. OŠ Varaždin rekao je kako će se dograditi ukupno 1993 kvadrata novog prostora. – Dogradnja nove dvorane predviđena je s istočne strane škole. Riječ je o dvodijelnoj dvorani površine 45 x 34 metara prema normativima Ministarstva obrazovanja i sporta. Uz dvoranu izgradit će se dvije ženske i muške svlačionice sa sanitarnim čvorovima i tuševima. Novost, koju još nigdje nismo radili, je svlačionica prilagođena sportašima invalidima – rekao je Brezovec. Školsko-sportska dvorana je koncipirana na način da se povezuje s postojećom zgradom škole. Izgradit će se i novi ulaz tako da će sportaši moći ulaziti u nju bez da ulaze u sam prostor škole. – Iznad svlačionica na katu bit će smještene tri učionice: učionica informatike sa kabinetom za informatiku, učionica biologije s kabinetom i učionica kemije s kabinetom koja će biti kvalitetno opremljena s raznim dodacima, budući da učenici ove škole postižu izvrsne rezultate iz kemije. Na katu će biti i multimedijalna prostorija, najvjerojatnije s knjižnicom.  Važno je naglasiti da će i kat biti nadovezan na postojeći prostor škole, a učenici će se moći spustiti na montažne tribine kako bi mogli  pratiti događanja u dvorani – otkrio je Brezovec. Ravnatelj VI. OŠ Mario Stančić je rekao da će se dogradnjom omogućiti kvalitetnije izvođenje nastave. – Sada naša škola radi gotovo u dvije smjene. Imamo 32 razredna odjela i osam odjeljenja produženog boravka i naravno da sadašnji prostorni kapaciteti nam ne omogućavaju provođenje nastave u jednoj smjeni. Dogradnjom škole riješit će se dva glavna problema: jedan je blagovaonica koja će se proširiti za 50-ak kvadrata, što će nam omogućiti da umjesto sadašnjih pet poslužujemo tri obroka. Drugi veliki problem je školsko-sportska dvorana koja je sada jednodijelna i nije dostatna za potrebe škole. Nova dvorana omogućit će nam redovito pohađanje nastave iz Tjelesne i zdravstvene kulture. I ne samo to. Dvorana će omogućiti učenicima bavljenje sportskim i izvannastavnim aktivnostima, što je važno ako se želi uvesti cjelodnevna nastava – rekao je Stančić.

Projekt iz 2013. godine propao, a sad držimo fige

To, međutim, nije prvi put da su predstavljeni projekti dogradnje VI. OŠ Varaždin. Ta je škola prvi put dograđena 2007. godine, a 2013. godine planirala se izgradnja nove školsko-sportske dvorane s pratećim sadržajima po modelu JPP-a. Uz VI. OŠ Varaždin, tada se po istom modelu planirala riješiti i V. OŠ Varaždin. Projekti su bili predstavljeni javnosti, međutim dvije najvažnije investicije u varaždinskom školstvu, tada procijenjene na 30 milijuna kuna, su propale. Nadamo se da će se najnoviji projekt dogradnje VI. OŠ Varaždin ovog puta obistiniti.  

U fokusu

Varaždinska županija: u veljači na burzi rada samo 326 ljudi tražilo posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo ih je 512, u Ludbregu 245, Novom Marofu 303, Cestici 87 a u Varaždinu 1.052 osobe.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,4% ili za 53 osobe, a u usporedbi s istim veljačom 2022. godine, broj nezaposlenih veći je za 56 osoba, odnosno 2,6%. Ujedno je evidentirano i 326 tražitelja zaposlenja.

Tijekom veljače evidentirano je 357 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 259 osoba, nakon škole 6, a iz neaktivnosti 92 osobe.

Dodajmo da su tijekom veljače 2023. godine poslodavci prijavili 810 slobodnih radnih mjesta, što je za 9,3% (83 slobodna radna mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 10,5% (95 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najtraženija zanimanja tijekom veljače bila su radnik na proizvodnoj liniji, telefonist, prodavač, elektromonter i čuvar.

Nastavite čitati

U fokusu

Posavec: Netko tko sjedi u Zagrebu i tko je postavljen, a ne izabran, ne može znati potrebe zdravstva u Međimurju bolje od nas

Objavljeno:

- dana

Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.

Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.

Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.

– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.

„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“

– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.

Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. 

– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.

– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.

„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“

Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.

– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakade da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.

– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.

Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.

– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.

„Država nema sluha“

I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marićoštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.

– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.

Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.

– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje