Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.

Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.

Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.

Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.

Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.

Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.

Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.

– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.

Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.

Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.

Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.

Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.

U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Mali grad za velike stvari. Tako bi najkraće mogli opisati Prelog, koji se iz godine u godinu naočigled razvija, a jedan je od rijetkih gradova koji nema negativan prirodni prirast. Tome sigurno doprinose demografske mjere gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegovih suradnika, ali i činjenica da je Prelog gospodarski sve razvijeniji.

U povodu proslave Dana grada razgovarali smo s gradonačelnikom Preloga Ljubomirom Kolarekom koji se osvrnuo na proteklu godinu, koja je unatoč svim izazovima bila itekako uspješna.

Obilaznica, novi POS stanovi, brojni europski projekti… Puno toga se ove godine realiziralo.

Tako je, ove godine zaista se puno radilo. Istaknut ću tri stvari. Izgrađena je zgrada POS – a u Prelogu. Na taj se način povećao broj stambenih jedinica, podijeljeno je 16 ključeva novim stanarima, mahom mlađim obiteljima. Građevina je projektirana kao stambena zgrada s jednom podzemnom i tri nadzemne etaže. Kupoprodajna cijena stana iznosila je 1350 eura po četvornom metru, što je daleko niže od cijena na tržištu. Imamo ideje za dalje, za možda i novu zgradu rađenu na ovaj način. Konačno je pred nama projekt izgradnje zaobilaznice Preloga, koja će donijeti puno Prelogu, njegovim stanovnicima, a posebno gospodarstvu Preloga. Eto, što se tiče termina, uvedeni su izvođači u posao, u ovom projektu Hrvatskih cesta vrijednom oko 9,45 milijuna eura. Obilaznica Preloga jedan je od ključnih projekata koji će se u sljedećih godinu i pol realizirati na području Preloga i Međimurske županije. A tu je i završetak projekta Aqua adventures, kojeg smo provodili sa mađarskom općinom Kistolmács, a sufinancirala ga he Europska unija u sklopu programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Tu su iznosi puno puta ponavljani, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.547.535 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosio je 888.490 eura. Mislim da smo unatoč kritikama, odradili dobar posao i da će se, kada sve to skupa zaživi, dodatno urediti taj prostor i bit će jedan centar društvenog života našeg kraja.

Kakvo je stanje u Gospodarskoj zoni Sjever koja se i dalje širi?

Gospodarska zona Sjever se proširila i jedan veliki njezin dio danas je veliko gradilište. Ja često ističem i ponosan sam na naše gospodarstvo. Podatak da u 319 gospodarskih subjekata na području Grada Preloga, koji broji blizu osam tisuća stanovnika radi 3969 ljudi govori puno. Dodamo li tome 123 obrta sa minimalno tristotinjak zaposlenih zatim 425 registriranih poljoprivrednih gospodarstava na području Preloga, onda je jasno zašto često ističemo da je gospodarstvo lokomotiva razvoja Preloga i zašto ovakvu važnost dajemo našem Gospodarskom forumu, kojeg tradicionalno organiziramo krajem godine. Drago mi je da se i ove godine okupio veliki broj gospodarstvenika, da su razgovarali, razmijenili iskustva i čuli dosta novosti. Grad smo bez prireza, ulažemo upravo najviše u uvjete koji omogućuju našem gospodarstvu bolji rad, kvalitetnije uvjete za radnike i u konačnici bolji život za cijeli naš Prelog.

Pred gospodarstvom su brojni izazovi, a jedan od njih je nedostatak radne snage. Grad Prelog se aktivno uključio u rješavanje izazova zajedno s POU.

Prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u POU su aplicirali 25 programa, te su za 23 dobili pozitivna mišljenja, dok se za dva programa čeka pozitivna verifikacija. Vezano uz to potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji s 12 poslovnih subjekata, što sa tvrtkama, što sa školama i drugim institucijama. Za izdavanje odobrenja za početak rada i provedbu programa obrazovanja potreban je stručni nastavnički kadar koji će pokriti sve sektore i programe. Tako je i u tom segmentu odrađen dobar posao. Moja prva misao prilikom osnivanja bila je biti na usluzi gospodarstvenicima. Usavršavanje, prekvalifikacije i mikrokvalifikacije te učenje jezika bit će temelji Učilišta. Strani radnici za koje gospodarstvenici procijene da će ovdje ostati duže moći će učiti hrvatski jezik, dok će primjerice, voditelji pogona imati prilike učiti ili usavršiti engleski jezik radi lakše komunikacije sa stranim radnicima, ali i klijentima – dobavljačima i kupcima. Prekvalifikacije će se ponajviše odnositi na metaloprerađivačku struku te se na taj način prilagođavamo potrebama našeg gospodarstva.

Grad vodi brigu o stambenom zbrinjavaju, otvorena je POS-ova zgrada… Što dalje?

U planu je i nova stambena izgradnja. Ispod radara, da tako kažem prošla je jedna mjera koju smo ovih dana donijeli. To je Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada, kojom Grad Prelog preuzima obvezu financiranja troškova zbrinjavanja građevnog otpada za građevni otpad koji je nastao aktivnostima građenja i rušenja stambenih objekata i pomoćnih objekata na stambenim česticama. Cilj ove Odluke je poticanje vlasnika stambenih napuštenih, ruševnih zgrada da iste uklone ili da se urede, odnosno privedu svrsi. Ovom Odlukom osjetno se smanjuju troškovi uređenja stambenih čestica na području Grada Preloga. Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada samo je jedan segment u opredjeljenja Grada Preloga da se ruševni objekti koji postoje na području Grada Preloga urede ili uklone, odnosno privedu svojoj svrsi. Jedan dio odnosi se na poticanje uređenja odnosno uklanjanja ruševnih objekata, a drugi dio na povećanje novčanih kazni zbog neodržavanja i uređivanja građevina. Tako je u proceduri donošenja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu na području Grada Preloga kojom se predlaže smanjenje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za 50 % kod uklanjanja ruševina zgrade zbog građenja nove zgrade ili se vrši rekonstrukcija ruševine zgrade u svrhu njezine obnove. Istovremeno je u postupku donošenja i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu kojom se maksimalno povećavaju kazne za vlasnike ili korisnike građevina koji ne uređuju vanjske dijelove građevina.

Puno pažnje posvećuje se razvoju turizma na prostoru SRC Marina. Što se sve napravilo i što još slijedi na tom prostoru?

Mislim da smo odradili dobar posao na Marini. No, uređenje Marine ne ovisi samo o nama. Ovisi i o zahtjevima Hrvatske elektroprivrede, ovisi o Međimurskoj županiji, ovisi o županijskim prostornim planovima. Moram ovdje istaknuti Festival balona, jednu sjajnu turističku manifestaciju i atrakciju. Nestvarni, prelijepi prizori iz Preloga, mogli su se vidjeti u svakom kutku Hrvatske. Preko 20 balona iz svih dijelova Europe stiglo je u Međimurje. Piloti koji su stigli iz Slovenije, Austrije ali i Engleske, Litve, Latvije i Nizozemske poletjeli su iznad velikog dravskog jezera, ali i polja i dolina donjeg Međimurja. Ljepote Preloga i Međimurja oduševile su balonaše u toj mjeri da se sljedećih godina najavljuju i prava europska i svjetska balonaška natjecanja.

Stanje škola na području Preloga tema je koja vas muči.

Odgovor je kratak i na neki je način apel. Dajte da se brinemo za naše. Jer nebriga za prije svega sportsku dvoranu u Prelogu i zgradu Osnovne škole Prelog je vidljiva sada već i slučajnom prolazniku, a kamoli onima koji te prostore koriste svakodnevno. O energetskoj obnovi sportske dvorane slušamo već godinama, ništa. O projektima o proširenju školske zgrade slušamo već godinama, pa ništa. Netko tu skuplja političke bodove na naš račun, a to nije dobro za stanovnike Preloga.

I na kraju, jedna je tema dosta aktualna, nekima i apstraktna, zelena tranizicija. Gdje je tu Prelog?

Idemo redom. Grad Prelog na prvom mjestu, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine dostigla stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive. Prelog drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada. Naravno, sve to zahvaljujući Gradskom komunalnom poduzeću Pre-kom d.o.o. iz Preloga.