Otvorene prijave za 5. Memorijalnu utrku Matija Milec, najmlađi sudionik lani imao dva mjeseca i 20 dana
Sportsko rekreativno društvo Poleti organizira 5. Memorijalnu utrku Matija Milec u spomen na tragično preminulog trkača. Ovo je utrka u...
U opremanje i izgradnju praktikuma u trima srednjim školama u Hallerovoj aleji u Varaždinu uloženo je više od 15 milijuna kuna. S obzirom na opremu i uvjete, riječ je o srcu hrvatskog srednjoškolskog obrazovanja.
Naime, u prisutnosti državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamića, župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka i njegove zamjenice Silvije Zagorec i pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc. Miroslava Huđeka, u utorak, 22. ožujka, svečano su otvoreni praktikumi u okviru Centara izvrsnosti Varaždinske županije.
Ovom važnom događanju za obrazovanje prisustvovali su i saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, županijski vijećnici Goran Kaniški, Dragica Ratković, Jadranka Bahlen, dr.sc. Mario Lešina i Tin Jurak, kao i ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak, uz ravnateljicu Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Vesnu Vrček, ravnateljicu Strojarske i prometne škole Snježanu Klarić te ravnatelja Elektrostrojarske škole Igora Kosa.
U rad su pušteni praktikum za potrebe Centra izvrsnosti iz kemije, praktikum za potrebe Strukovnog centra izvrsnosti za strojarstvo, praktikum i zvjezdarnica za potrebe programa astronomije u okviru Centra izvrsnosti za fiziku te praktikum za potrebe Strukovnog centra za elektrotehniku. Vrijednost investicije iznosi 15,3 milijuna kuna, od čega se pola odnosi na građevinske radove, a pola na samu opremu.
Župan Anđelko Stričak izrazio je veliko zadovoljstvo otvorenjem ovih praktikuma.
– Jedan od strateških ciljeva Varaždinske županije je ulaganje u obrazovanje te njegovo povezivanje s visokoškolskim obrazovanjem i gospodarstvom, a sve kako bismo bili globalno konkurentni. Danas smo obišli srednje škole za koje s pravom možemo reći da su srce hrvatskog srednjoškolskog obrazovanja. Jer, ovakav model suvremeno opremljenih škola, koje se nadopunjavaju i koje su spremne na suradnju sa zainteresiranima u zemlji i svijetu, nema nitko u Republici Hrvatskoj – naveo je župan Anđelko Stričak te dodao:
– Možda će se nekome činiti da sve ide sporo, međutim u ovom mandatu, ovih 10 mjeseci, donijeli smo potrebne odluke. Na primjer, izmjenama i dopunama proračuna za 2021. donijeli smo odluku o osnivanju strukovnih centara izvrsnosti te smo proračunom za 2022. godinu osigurali financijska sredstva, proveli natječaje, opremili kabinete i s današnjim danom ih učenicima i profesorima predali na korištenje. Vrijednost investicija je 15,3 milijuna kuna, od kojih je pola za infrastrukturu, a pola za opremu. Ovime ostvarujemo naš predizborni program naziva „Sustav jednakih šansi“ – rekao je župan Stričak te dodao kako bi od srca volio da naši učenici budu svjetski prvaci u robotici i astronomiji. – Ali, bitnije od toga je da naši učenici budu u trendu, razumiju svjetska kretanja i trendove te da im u tome pomažemo – zaključuje župan.
Državni tajnik Stipe Mamić naglasio je kako već mnogo godina prati rad Varaždinske županije po pitanju rada s darovitom djecom.
– Radi se diljem Republike Hrvatske, ali mi se čini da je model Varaždinske županije jedan od najboljih. U Ministarstvu tražimo jedno rješenje kako sustavno unaprijediti model financiranja darovite djece, stoga u izmjenama zakona, pripremamo novi pravilnik – rekao je državni tajnik te najavio kako će podrška ministarstva ubuduće biti još izdašnija, a otvorit će se i novi kanali financiranja. Predloženo je da se dio sredstava iz Lutrije također izdvaja za darovitu djecu.
– Ovdje nije stvar samo rada s darovitom djecom, ovdje je riječ o suvremenom pristupu izvođenju programa unutar škola i to znači kvalitetniju sponu povezanosti s našim gospodarstvom i način kako ćemo ostvariti neka nova radna mjesta i neke nove tvrtke. Inače, u dokumentu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uspjeli smo izboriti najbolju alokaciju od 16 % ukupnog NPOO-a, koja iznosi 7,5 milijardi kuna – naglasio je Mamić.
Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc. Miroslav Huđek naznačio je kako je Hallerova aleja srce hrvatskog srednjoškolskog obrazovanja sa 10-ak centara, što centara izvrsnosti, što strukovnih centara izvrsnosti i svi oni se baziraju na dvije ključne stvari – jedna je znanje, drugo su vještine.
– U našim centrima marljivo radi 860 učenika te 168 profesora i nastavnika te smo svi mi ovdje da im omogućimo da na kraju budu globalno konkurentni. To sve puno košta, i novaca i znanja i truda, a ono što je iznimno važno za jedan takav projekt jest da imamo kontinuitet politike koja nikad ne dovodi ovaj program u pitanje – rekao je resorni pročelnik.
Ravnatelji škola su također izrazili i sreću, zadovoljstvo te ponos ovim ulaganjem u njihove škole.
– Zaista su uložena značajna sredstva i zahvaljujem Varaždinskoj županiji te Ministarstvu koje je prepoznalo važnost strojarskog sektora za naše gospodarstvo. U tom ulaganju obnovili smo dvije postojeće radionice za ručnu i strojnu obradu metala, napravili smo četiri nova praktikuma koja dosada nismo imali – praktikum za CAD/CAM tehnologiju, praktikum za zavarivanje, gdje smo nabavili jedan simulator za zavarivanje za koji mislim da je jedinstven u čitavom školskom sustavu Hrvatske, zatim praktikum za mjerenje i praktikum za automatizaciju – kazala je ravnateljica Strojarske i prometne škole Snježana Klarić te dodala kako sve navedeno pridonosi boljoj kvaliteti rada škole, a prvi rezultati već su vidljivi.
S njome se složila i Vesna Vrček, ravnateljica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, koja je naznačila kako u njezinoj školi već punih deset godina djeluje Centar izvrsnosti iz kemije.
– U tom je periodu uloženo mnogo financijskih sredstava, a naš je jubilej popratila i Županija dodjelom sredstava u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna. Uredili smo četiri kemijska laboratorija i jedan mikrobiološki. Laboratoriji su napravljeni po najnovijim standardima, a mentori i učenici jako su zadovoljni radom u njima – zaključila je Vesna Vrček.
Zaključnu riječ dao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole Varaždin, koji je predstavio Zvjezdarnicu, kupolu u okviru Centra izvrsnosti za fiziku i astronomiju.
– Ovakvom zvjezdarnicom se malo koja škola u Hrvatskoj može pohvaliti, a kruna našeg rada i aktivnosti je svakako uspostavljanje Strukovnog centra izvrsnosti za elektrotehniku u kojeg smo uložili puno vremena, truda, novaca i energije. Nama je sada zadatak da sve ovo što imamo što više koristimo, od najniže razine, pa do istraživačkih i inovacijskih projekata tvrtki s kojima dobro surađujemo. Sve će ovo biti na raspolaganju učenicima Elektrostrojarske škola, ali i svim učenicima iz Varaždinske županije, pa i šire – zaključio je ravnatelj Kos.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja