Povežite se s nama

Kultura

FOTO Priče ispričane grafičkim tehnikama: u Galeriji HDLU otvorena izložba „Žensko dopisivanje“

Objavljeno:

- dana

Jučer, 18. rujna, u Kuli stražarnici Staroga grada u Varaždinu otvorena je izložba „Žensko dopisivanje“ / „Female correspondence“ autorica Mateje Rusak iz Varaždina i Tihane Karlović iz Rijeke.

Izložba je rezultat projekta koji je započeo u siječnju 2019. godine, a u njemu sudjeluje, uz Mateju i Tihanu, još 14 umjetnica iz Hrvatske, Poljske, Slovenije, Sjeverne Irske, SAD-a i Španjolske.

Projekt se bavi likovnom komunikacijom, isključivo umjetnica, u formi likovnog dopisivanja, a pokrenut je radi potrebe za stvaranjem, potrebe za izmjenom misli i ideja, poticanja na stvaralački rad te međusobne podrške i stvaranja mreže umjetnica.

– Kao što i sam projekt nosi naziv, umjetnice se u ovom projektu dopisuju, razmjenjuju pisma, razglednice, ali ne komuniciraju riječima, već one kao umjetnice komuniciraju na sebi svojstven način. Komuniciraju linijom, plohom i bojom, odnosno različitim grafičkim tehnikama pričaju svoje životne priče i emocije, te na neki način otkrivaju svoju intimu te nam kroz te, iako male formate, pričaju jednu veliku priču – rekla je prilikom otvorenja predsjednica HDLU-a Varaždin Dina Zebec.

Stvaranje mreže umjetnica

Zaključivši da se u današnje vrijeme sva komunikacija odvija najviše putem društvenih mreža i unatoč mišljenju da se inicijatorice projekta dobro poznaju, javila se potreba za projektom putem kojeg bi se umjetnice još bolje i dublje upoznale, i to na način da si pišu pisma veličine razglednice, 10,5×15 centimetara, rekla je Mateja Rusak.

– Ideja je da sva naša razmišljanja i ono što želimo podijeliti s drugom umjetnicom šaljemo u likovnom smislu. 2019. godine smo svaki mjesec razmjenjivale pisma grafike i svako pismo koje je dobiveno, na to se dobilo neki odgovor. Onda smo u projekt uključile i autorice iz SAD-a, Sjeverne Irske i drugih dijelova svijeta i tako smo proširile mrežu umjetnica. Tihana je jedne godine bila na postdiplomskom studiju u Poljskoj, gdje je upoznala neke od autorica, s njima se povezala i počele su se tako dopisivati. Ja sam uključila Doru Bakek s željom da razvijemo prijateljstvo na jedan drugi način, a i druge smo umjetnice zapravo uključile po nekom senzibilitetu i po stvaranju – rekla je Mateja Rusak koja je članica HDLU-a Varaždin već šest godina.

Iza nje je jedna samostalna izložba pod nazivom „Snovi“ i jedna zajednička „Hommage Rijeci“ s još tri autorice – Dorom Bakek, Dinom Zebec, Ivanom Stepan Kauslerić, a sudjelovala je na brojnim skupnim i tematskim izložbama te na Špancirfestu.

Upoznavanje putem likovnog izričaja

Potaknute također ženskim pismima iz francuskih salona iz 20. stoljeća, uglavnom se projekt bazira na osobnim i intimnim stvarima, te je i sam postav takav. Svaki posjetitelj treba uzeti u ruke grafiku i listati, gledati što su one htjele izreći likovnom formom.

Ovaj zanimljiv projekt karakterizira i činjenica da se većina autorica pisama do početka dopisivanja nisu poznavale, već su se počele upoznavati upravo putem likovnih izričaja i misli koje su slale jedna drugoj.

Na otvorenju izložbe sudjelovale su i autorice Carmen Bačura Potočić iz Rakova Potoka i Kristina Pongrac iz Donje Dubrave.

– Mateja Rusak me pozvala, upoznale smo se na susretima profesora likovne kulture, na stručnim seminarima, i u nekom razgovoru smo došle do toga da radimo istim tehnikama, da nas zanimaju iste stvari. Rado sam se odazvala na projekt, prvenstveno jer se radi o ženskom dopisivanju, i to između nepoznatih ženskih osoba. Evo, primjerice Kristinu sam upoznala upravo putem ovog projekta što me iznimno veseli. Sviđa mi se taj tradicionalan način gdje smo u vremenu tehnologije, snap chata i fotografije zaboravili na neke stvari koje radimo rukama, na finu motoriku i pisanje. Ja se ne sjećam kad sam zadnji puta dobila razglednicu s mora. U moje vrijeme, 80-ih kada sam bila djevojčica, to je bila najnormalnija stvar, pisati baki, djedu, teti – što više razglednica napišeš to bolje. U zadnje vrijeme toga nema, tako da ove koje dobivam putem ovog projekta me stvarno vesele. Četiri puta godišnje, kako smo se dogovorile, u svakom godišnjem dobu jednu razglednicu šaljemo jedna drugoj – ispričala je Carmen Bačura Potočić.

Kristina Pongrac je Mateju i Tihanu upoznala na Akademiji primijenjene umjetnosti u Rijeci gdje su sve tri studirale.

– Jako me razveselio poziv jer priželjkujem već godinama dopisivanje putem pošte, slanjem pisama. Zanimljiv mi je uopće i taj kontakt s nepoznatim kolegicama, ali i kontakt putem likovnih elemenata s kojima se na neki način vrlo vjerojatno pokušava opet odgovoriti, ali i pričati svoju priču. Odgovaraš likovnim jezikom, a pričaš priču na svoj način, kroz svoje motive. U svojim grafikama najviše sam progovarala o nekim unutarnjim procesima ili o okolini koja me inspirira, a to su rijeka Drava i Mura – ispričala je Kristina.

Grafike autorica projekta nastale su tehnikom linoreza, bakropisa, karton tiska, akvatinti, suhe igle, različitih perforacija papira, slijepog tiska, digitalne grafike i različitih izričaja budući da je svaka autorica različita po svojem karakteru i po svojem rukopisu.

– Kada sam gledala po radovima, Kristina i ja smo se po bojama podudarale, čak i u nekim tehnikama, mislim da je to neka intuitivna slučajnost. Jedna drugoj gledamo radove i veselimo se primiti rad od druge strane. Radim kroz nekakvu apstrakciju, geometrijske ili neke nepravilne oblike, asocijacije na proljeće, primjerice gredice u vrtu, pa se u mojim radovima javljaju strukture koje asociraju na gredice s posađenom salatom, iako bojom ne moraju odgovarati tome, samo u formi – dodala je Carmen.

Od 2019. u projektu sudjeluju Mateja Rusak, Tihana Karlović, Anna Trojanowska, Raquel Amat, Ana Salopek, Kristina Pongrac, Dora Bakek, Raluca Iancu, a od 2020. Iva Gobić, Gloria Sellan, Maja Franković, Svetlana Jakimovska Rodić, Irena Kečkeš, Maja Zemunik Khovaladi, Carmen Bačura Potočić i Monika Jurić.

Izložba je za razgled otvorena do 9. listopada, nakon čega u studenome putuje u Sesvete.

Kultura

FOTO U ponedjeljak počinje preseljenje Gradske knjižnice u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice u petak su u prostorima novouređene Gradske knjižnice na Franjevačkom trgu potpisali ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom.

Ugovor je potpisan na 183. obljetnicu kada je na poticaj Metela Ožegovića, osnovana Narodna, ilirska čitaonica u Varaždinu, kao prva takva u Hrvatskoj. Potpisivanjem ugovora tako je i službeno započelo preseljenje knjižnice u novouređene prostore.

Svečani čin obilježen je uz puno simbolike. Naime, gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na radnom stolu Gustava Krkleca, na kojem je bila izložena razglednica koju je Krklecu poslao književnik svjetskog glasa Ernest Hemingway.

Štoviše,  prva službeno preseljena knjiga u novom prostoru ima naslov „Krenimo od ranog jutra“ , a riječ je o djelu varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića.

– Presretan sam i ponosan i smatram da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe je osnovana 1838. godine, a nije do sada imala svoje prostore. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No, ovaj objekt koji je i kulturno – povijesni spomenik, predstavlja jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih, jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoren je u suvremenu knjižnicu. Imat će i pravu multimedijsku dvoranu  ovakav kompleks može stvarno biti na ponos našim građanima – naglasio je gradonačelnik.

Dodao je da je uvjeren kako će knjiga uvijek ostati sredstvo zapisivanja kulture i sredstvo stjecanja znanja, bez obzira na digitalno doba.

– Dobro je što smo knjižnicu smjestili u ovaj reprezentativni prostor – poručio je Čehok, zahvalivši pritom na podršci Ministarstvu kulture i medijima.

Ujedno je najavio kako će dosadašnji prostor knjižnice biti pretvoren u galeriju „Malogorski Rabuzin“, koju Grad pokušava smjestiti u prikladan prostor već par desetljeća. Sada će se i to konačno ostvariti.

Novouređeni prostor od dvije tisuće metara četvornih predstavlja prvu nekretninu u 183 godine tradicije kojom će raspolagati knjižnica. Uz suvremene sustave grijanja i hlađenja, knjižnica će biti opremljena i funkcionalnim regalima u skladišnom prostoru.

Korisnici će raspolagati studijskom čitaonicom, dvoranom za prezentacije, opremom za samoposudbu, opremom za slabovidne, te onom za osobe s poteškoćama u kretanju.U zgradu koju je Grad kupio za 11,4 milijuna kuna uloženo je 15 milijuna kuna u uređenje, adaptaciju i opremu od čega je 4,2 milijuna kuna od Ministarstva kulture i medija.

Službeno otvaranje knjižnice očekuje se nakon završetka preseljenja, tijekom ožujka.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinski Stari Grad prijavljen za Oznaku europske baštine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Varaždin prijavio je lokalitet Stari grad za Oznaku europske baštine (European Heritage Label), odazvavši se na Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine 2021. godine koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije.

– Oznaka je namijenjena isticanju lokaliteta kulturne baštine te upoznavanju građana s europskom povijesti i kulturom. Proces odabira lokaliteta odvija se u dva kruga, prvi na nacionalnoj, a drugi na europskoj razini. Ministarstvo kulture i medija objavilo je početkom prosinca 2020. godine Poziv na temelju kojeg će imenovati dva lokaliteta iz Hrvatske za drugi krug na kojem se zatim biraju budući nositelji Oznake, ali najviše jedan lokalitet po državi članici. Oznaku mogu dobiti isključivo lokaliteti na području Europske unije koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju EU, europske vrijednosti i ljudska prava. Temeljni kriteriji za dodjelu Oznake su simbolična europska vrijednost lokaliteta, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije te kvaliteta plana rada – ističu iz Grada.  

Oznaka europske baštine dodjeljuje se od 2013. godine u okviru programa Europske unije Kreativna Europa, a dosad je nosi 48 lokaliteta. Hrvatska se prvi put prijavila 2015. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca.

Ministarstvo kulture i medija će nakon provedenog procesa evaluacije do 1. ožujka ove godine Europskoj komisiji dostaviti dvije odabrane prijave.

Nastavite čitati