Prošloga tjedna u Prelogu je održana manifestacija „Priločki velikani“.

Ove godine organizirana je u posebnim okolnostima, jer je zbog aktualnih epidemioloških mjera na sve manifestacije ulaz ograničen.

– Budućnost jednog mjesta, jednog naroda, svoje početke ima u pisanoj riječi koju su stvarali pojedinci. Književni krug Prelog okuplja upravo takve pojedince, koji svojim pisanim stvaralaštvom nastoje otrgnuti od zaborava ne samo događaje, već i riječi kojih danas više nema. Svatko na svoj način: neki pjesništvom, neki prozom, neki dramskim pismom, svoje misli i promišljanja stavljaju na papir. Prije njih i prije samog osnutka Udruge postojali su neki drugi čija imena ne smijemo zaboraviti jer su obilježili vrijeme u kojem su živjeli ali i svojim djelovanjem izašli izvan granica Preloga i Međimurja – stajalo je u najavi događanja.

Projektom „Priločki velikani“ organizatori žele dati priliku živim ljudima da predstave svoje stvaralaštvo, ali i obilježiti i sjetiti se značajnih imena iz prošlosti.

Lijepa kajkavska riječ

Nositelj projekta „Priločki velikani“ je Književni krug Prelog, voditeljica je profesorica Mirjana Hržić, a pokrovitelji projekta su Grad Prelog i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Najprije je protekle srijede, 11. studenoga, u dvorani na katu Gradske kavane Lovac u Prelogu održana tribina „Priločki velikani nekad i danas“. Dan kasnije predstavljena je knjiga Marije Bermanec „Jesen moga života“, dok je u petak, 13. studenoga, svoju prvu knjigu poezije „Stari verzi žvrgolje“ na istome mjestu predstavio Vinko Rojko, s kojim smo razgovarali o pjesništvu i kajkavskoj riječi.

– Smisao za pjesništvo čovjek nosi u sebi – isto vrijedi i za slikarstvo te za druge oblike umjetnosti. Pjesme sam počeo pisati u osnovnoj školi. Nakon završetka srednje škole to se često prekida zbog obiteljskih i drugih obveza te životnih okolnosti, a tako je bilo i sa mnom. Kad su mi kćeri poodrasle, mozak mi se na neki način opet reprogramirao (smijeh) pa sam se opet posvetio pjesništvu i nastavio ono što sam radio prije trideset godina. Pišem po starim kanonima: u metričkom smislu radi se o osmercu ili desetercu, s obveznim rimovanjem na kraju stiha. Član sam Književnoga kruga Prelog od 2011., s obzirom na činjenicu da potječem iz toga kraja – objašnjava Rojko.

Najviše pjesama je, kaže, objavio baš u zbornicima Književnoga kruga, ali i u Hrvatskome kajkavskom kolendaru te u listu „Međimurje“.

– Pišem preloškom inačicom donjomeđimurskoga poddijalekta, no ako je tema povezana s Belicom, u kojoj živim, tada koristim belički, srednjemeđimurski poddijalekt. Najviše se bavim socijalnom tematikom, ljudima koji su svojim radom zadužili svoju užu ili širu okolinu, no imam i lirskih pjesama, onih koje pričaju o nekome događaju… Nađe se tu svega! Kako sam spomenuo, djelujem u Književnom krugu Prelog, koji je 2007. godine utemeljilo desetak ljubitelja pisane riječi. Trenutno u njemu djeluje četrdesetak vrlo aktivnih članova, ne samo iz Međimurja, već i iz Podravine.

Razne aktivnosti provodimo za Valentinovo, na manifestaciji „Prelog svojim ženama“ za Dan žena, tijekom „Dana Kalmana Mesarića“, povremeno za Dan knjige, prije epidemije smo znali odlaziti u inozemstvo… Nadamo se da će se situacija ubrzo normalizirati – dodaje Rojko, inače veliki ljubitelj „kajkavskoga slova“. Čak sedam je njegovih pjesama uglazbljeno te su izvedene na Festivalu „Kre Mure i Drove“ koji se tradicionalno održava u Prelogu.

O autoru zbirke „Stari verzi žvrgolje“

Vinko Rojko rođen je u Prelogu prvoga dana 1955. godine. Osnovnu školu završio je u Prelogu, a šegrtovanje započeo u Ljubljani, gdje 1972. završava Poklicno gradbeno šolo. Nakon nekoliko godina provedenih u Sloveniji vraća se u svoje Međimurje te radi u MTČ-u. Uz rad je završio i prekvalifikaciju za stručnog radnika vatrogasca pa te poslove obavlja tijekom cijeloga radnog vijeka. Tri godine prije umirovljenja radi na poslovima domara u OŠ Belica. Oženjen je i od 1983. godine živi na Belici.

Otac je dviju djevojaka, sada već odraslih žena. Nastavio je s pisanjem prije desetak godina, kada se u njemu ponovo probudila odavno potisnuta ljubav tražeći od njega da za sobom ostavi neki trag.