Povežite se s nama

Kultura

FOTO Proslava 90. rođendana pjesnikinje Ružice Juras uz promociju njezine zbirke „Kaplja kiše“

Objavljeno:

- dana

SVEČANOST U KNJIŽNICI

U prepunoj dvorani knjižnice i čitaonice Metel Ožegović jučer, 10. veljače, varaždinska je pjesnikinja Ružica Juras predstavila zbirku pjesama „Kaplja kiše“ i tako proslavila svoj devedeseti rođendan.

„Kaplja kiše“ četvrto je nadopunjeno izdanje Ružićine poezije, a uz poeziju, piše i haiku pjesme. Ovu proslavu Ružićina života i stvaralašta organizirali su Varaždinsko književno društvo, Ogranak Matice Hrvatske u Varaždinu, Glazbena škola u Varaždinu i Gradska knjižnica.

– Književnošću se bavim od malih nogu. Pisala sam još u vrtiću, pa u školi. Kada sam se udala i imala djecu, nisam imala toliko vremena, ali je pjesma u meni uvijek živjela – izjavila je pjesnikinja Ružica Juras, nadimka Varaždinka.

Četvrto izdanje „Kaplje kiše“ sadrži samo Ružičine pjesme koje je posvetila suprugu s kojim je bila u braku 57 godina, djeci, životu, majci i domovini.

– Mnogi me pitaju što znači kaplja kiše? Jako puno znači. Kap kiše padne i osuši se, dok se kaplja kiše zalijepi i nikad ne umire. Kaplja kiše je voda, ona živi vječno – objašnjava Ružica koja se, nakon 48 godina života u Zagrebu, sa suprugom vratila u Varaždin, za koji kaže kako može biti ponosan na ljude koje ima.

– Sa svojih devedeset godina napravila sam sve što sam trebala. Imam dva sina i dva unuka, praunuku i praunučicu. Jako držim do obitelji, to je jedna prekrasna cjelina – govori Ružica o svojoj mnogobrojnoj obitelji.

– Ako vas netko povrijedi, ne skačite odmah na prvu loptu. Stanite, razmislite i koji put prospavajte, jer se drugi dan drugačije gleda na život. I uvijek nastojte komunicirati da svaki dođe na pola puta – navodi Varaždinka.

„Sretni ste jer poznajete ovakvu ženu!“

U ugodnom ambijentu Gradske knjižnice mnogobrojnoj publici obratili su se članovi Varaždinskog književnog društva Zlata Bogović, Tugomir Orak, Ernest Fišer i Tomislav Ribić. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Valentina Geci Koren, Silvija Novak, KUD „Vila“ Varaždin i prof. Ivan Mežnarić, skladatelj.

– Ovo je proslava jednog vrlo plemenitog i uspjelog stvaralačkog života. Ono što je Ružica napravila za cijeli književni život Varaždinske županije je mnogo. Nisu tu samo pjesme, već i humanitarni i organizacijski rad. U Gradskoj kavani organizirala je vrlo uspješne književne i pjesničko-glazbene večeri. Doživjeti 90 godina je Božji dar i prema tome obilježavanje ove obljetnice za nas ostale pjesnike je svečanost u gradu – izjavio je Ernest Fišer.

Pjesnikinja Ljubica Ribić svim okupljenima poručila je kako mogu biti sretni jer poznaju takvu ženu. 

Izvor: Foto: MARTA KONJAČIĆ

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati