FOTO Varaždinski tamburaški orkestar i solisti u ispunjenom atriju Staroga grada održali koncert
U atriju Staroga grada u Varaždinu je u nedjelju, 16. srpnja, održan koncert Varaždinskog tamburaškog orkestra sa solistima naziva „Tri tamburaške...
SVEČANOST U KNJIŽNICI
U prepunoj dvorani knjižnice i čitaonice Metel Ožegović jučer, 10. veljače, varaždinska je pjesnikinja Ružica Juras predstavila zbirku pjesama „Kaplja kiše“ i tako proslavila svoj devedeseti rođendan.
„Kaplja kiše“ četvrto je nadopunjeno izdanje Ružićine poezije, a uz poeziju, piše i haiku pjesme. Ovu proslavu Ružićina života i stvaralašta organizirali su Varaždinsko književno društvo, Ogranak Matice Hrvatske u Varaždinu, Glazbena škola u Varaždinu i Gradska knjižnica.
– Književnošću se bavim od malih nogu. Pisala sam još u vrtiću, pa u školi. Kada sam se udala i imala djecu, nisam imala toliko vremena, ali je pjesma u meni uvijek živjela – izjavila je pjesnikinja Ružica Juras, nadimka Varaždinka.
Četvrto izdanje „Kaplje kiše“ sadrži samo Ružičine pjesme koje je posvetila suprugu s kojim je bila u braku 57 godina, djeci, životu, majci i domovini.
– Mnogi me pitaju što znači kaplja kiše? Jako puno znači. Kap kiše padne i osuši se, dok se kaplja kiše zalijepi i nikad ne umire. Kaplja kiše je voda, ona živi vječno – objašnjava Ružica koja se, nakon 48 godina života u Zagrebu, sa suprugom vratila u Varaždin, za koji kaže kako može biti ponosan na ljude koje ima.
– Sa svojih devedeset godina napravila sam sve što sam trebala. Imam dva sina i dva unuka, praunuku i praunučicu. Jako držim do obitelji, to je jedna prekrasna cjelina – govori Ružica o svojoj mnogobrojnoj obitelji.
– Ako vas netko povrijedi, ne skačite odmah na prvu loptu. Stanite, razmislite i koji put prospavajte, jer se drugi dan drugačije gleda na život. I uvijek nastojte komunicirati da svaki dođe na pola puta – navodi Varaždinka.
U ugodnom ambijentu Gradske knjižnice mnogobrojnoj publici obratili su se članovi Varaždinskog književnog društva Zlata Bogović, Tugomir Orak, Ernest Fišer i Tomislav Ribić. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Valentina Geci Koren, Silvija Novak, KUD „Vila“ Varaždin i prof. Ivan Mežnarić, skladatelj.
– Ovo je proslava jednog vrlo plemenitog i uspjelog stvaralačkog života. Ono što je Ružica napravila za cijeli književni život Varaždinske županije je mnogo. Nisu tu samo pjesme, već i humanitarni i organizacijski rad. U Gradskoj kavani organizirala je vrlo uspješne književne i pjesničko-glazbene večeri. Doživjeti 90 godina je Božji dar i prema tome obilježavanje ove obljetnice za nas ostale pjesnike je svečanost u gradu – izjavio je Ernest Fišer.
Pjesnikinja Ljubica Ribić svim okupljenima poručila je kako mogu biti sretni jer poznaju takvu ženu.
Izvor: Foto: MARTA KONJAČIĆ
U sklopu „Srijede u Muzeju“ 4. listopada u palači Herzer GMV-a održat će se predavanje pod nazivom „Tajna svetog Ivana Nepomuka“, na kojem će se otkriti neke pojedinosti vezane uz kameni spomenik postavljen ispred varaždinske utvrde Stari grad.
Hrvatski ban Franjo Nádasdy i njegova supruga Suzana rođ. Malatinski na svom su imanju u Zelendvoru oko 1767. godine dali postaviti baroknu skulpturu svetog Ivana Nepomuka, a iste takve podignuli su i u Klenovniku i Velikom Bukovcu.
Zašto su odabrali tog sveca, i to nakon što se udovica preudala šest mjeseci nakon smrti supruga Josipa Kazimira Draškovića? Kameni prikaz češkog svećenika danas krasi perivoj s južne strane Staroga grada u Varaždinu.
Ondje ga je postavilo Muzealno društvo Varaždin, no odvjetnik Nikola Pečornik žalio se gradskoj vlasti što ga nije premjestilo u unutarnje dvorište dvorca.
Zašto je tako mislio? Koga tadašnje Gradsko poglavarstvo poziva na očevid kako bi riješilo žalbu? Gradonačelnik u svecu vidi lik sv. Donata. Što su izjavile suprotstavljene strane, a što stručnjaci? Koju su ulogu u raspetljavanju zavrzlame imali kustos Krešimir Filić i predsjednik Muzealnog društva Adolf Wissert, a koju konzervator Gjuro Szabo, Filićev „požrtvovni prijatelj i zagovornik muzeja“?
Odgovore na ova pitanja i još poneke detalje kroz vremeplov predmetne žalbe otkrit će u predavanju povjesničarka umjetnosti mr. sc. Ana Kaniški.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O predavačici
Ana Kaniški je povjesničarka umjetnosti, luzitanistica i muzejska kustosica. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je na projektu Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.
Surađuje sa Zavodom za znanstveni rad HAZU Varaždin. Autorica je izložbe Blago Japana i Kine (Gradski muzej Varaždin, 2012.). Stručna je suradnica u nekoliko izložbenih postava u Varaždinu, Lepoglavi i Zagrebu. Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, te piše znanstvene i stručne radove, likovne kritike i priloge za kataloge izložaba.
Drži javna predavanja. Istražuje likovnu umjetnost varaždinskoga kraja i sjeverozapadne Hrvatske od XVII. stoljeća nadalje. Radila je u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Zagreba.
Gradska tržnica, u suradnji s članovima Hrvatske udruge kolekcionara predmeta kulturne baštine, današnje je subote organizirala treći ovogodišnji prodajni Sajam antikviteta Varaždin.
Stiglo je oko 30 izlagača iz različitih gradova, uključujući Varaždin, Osijek, Rijeku, Zadar, Zagreb, te susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske koji su svoje štandove postavili u Ulici Augusta Šenoe.
Brojni posjetitelji došli su pogledati što se nudi, ponešto naučiti te kupiti ono što im je privuklo pažnju. Dobro je poznato da su Varaždinci kroz povijest bili poznati kolekcionari.
Među posjetiteljima sajma bio je i gradonačenik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo kako je zadovoljan s brojem izlagača na jesenskom izdanju Sajma antikviteta, ali i interesom Varaždinaca: „Posebno me veseli sudjelovanje izlagača iz Mađarske, Austrije i Slovenije, što ovome sajmu daje međunarodni karakter, a isto tako i mogućnost da dio ovog ugođaja podijelim sa svojim kolegom, gradonačelnikom prijateljskog grada Schaffhausena iz Švicarske, Peterom Neukommom, kojem smo veoma zahvalni i na pomoći u organizaciji Varaždinskih baroknih večeri.“
Sajam je otvoren do 14 sati.