Novi autobusni kolodvor u Varaždinu, koji će biti prvi zeleni kolodvor u Hrvatskoj, polako poprima novi izgled.
Nova zgrada je pod krovom i u tijeku je unutarnje uređenje prostora, a počelo je i asfaltiranje površina po kojima će uskoro voziti autobusi.
Sve će biti gotovo u planiranom roku
– Svi radovi se zasad odvijaju u planiranim rokovima i u okviru predviđene dinamike. Trenutno se na samoj zgradi izvodi više obrtničkih radova, konkretno žbukanje zidova, postavljanje montažnih dijelova i keramičkih pločica, dok se izvan zgrade obavljaju zadnje pripreme za asfaltiranje prometne površine – rekao je Franc Harapin, direktor AP-a Varaždin, koji je u četvrtak zajedno s direktorom tvrtke i članom Uprave Presečki grupe Ivicom Presečkim obišao gradilište. Ivica Presečki, direktor tvrtke AP Varaždin i član Uprave Presečki grupe Radovi na uređenju i adaptaciji varaždinskoga autobusnoga kolodvora počeli su sredinom lipnja, nakon što je završila nastava u školama. Uređenje je bilo nužno jer se u varaždinski autobusni kolodvor nije ulagalo od 1965. godine, pa su vozne površine i sam objekt s čekaonicom i sanitarnim čvorovima bili u prilično lošem stanju. – Glavni izvođač radova je tvrtka Mipcro iz Ivanca, zajedno sa svojim kooperantima, a prema trenutnoj dinamici radova nema razloga da objekt ne bude dovršen kako je predviđeno, a to je 9. rujna, kada je predviđena i primopredaja – zadovoljan je Ivica Presečki. Rekonstrukcija autobusnoga kolodvora sastoji se od adaptacije postojećeg prostora i dogradnje postojeće zgrade. Nova zgrada bit će ukupne površine 375 četvornih metara i u prizemlju se već nazire velika čekaonica sa sanitarnim čvorovima i blagajnom. Iz tog prostora izlazit će se na perone, koji će, kao i dosad, biti natkriveni. Sama metalna konstrukcija nije se mijenjala, no umjesto salonitnih ploča postavljene su limene. Desno od ulaza u čekaonicu nalazit će se kafić s vanjskom terasom i fast foodom. – U sklopu zgrade nalazit će se prostorija za odmor vozača s čajnom kuhinjom, a na krovu zgrade postavit ćemo zeleni krov s terasom, po želji varaždinskoga gradonačelnika. Taj zeleni pokrov nema nikakvu funkciju, osim estetske. U dogovoru s Gradom Varaždinom, koji je osigurao i sredstva, uz samostanski zid napravit ćemo novu šetnicu, a oko cijeloga autobusnoga kolodvora bit će postavljena nova javna rasvjeta – najavio je Presečki.
Prvi tjedan nastave autobusi voze kao u lipnju
Glavni investitor projekta je Presečki grupa, koja je tvrtku AP Varaždin preuzela još 2015. godine. Iako se u početku govorilo o izgradnji podzemnoga kolodvora, od te se ideje na kraju odustalo. Za uređenje i adaptaciju varaždinskoga autobusnoga kolodvora Presečki grupa planirala je uložiti 4 milijuna kuna, no konačni iznos bit će gotovo dvostruko viši. – Trenutno baratamo iznosom od 7 milijuna kuna. Vrijednost radova je viša zbog izvođenja radova koji početno nisu bili predviđeni, ali i zbog ugradnje kvalitetnije opreme i materijala. No, ta povećanja ni na kakav način ne utječu na dinamiku izgradnje i poštivanje ranije predviđenih rokova izvođenja radova – poručio je Harapin. S obzirom na to da škola počinje tjedan dana prije planiranog završetka radova, promet će biti reguliran kao i u lipnju: autobusi će obavljati prijevoz učenika srednjih škola na relaciji od privremenoga autobusnoga kolodvora u Gospodarskoj ulici do parkirališta kod groblja. Gužve su moguće, no iz AP-a putnike mole za još malo strpljenja.
Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo ih je 512, u Ludbregu 245, Novom Marofu 303, Cestici 87 a u Varaždinu 1.052 osobe.
U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,4% ili za 53 osobe, a u usporedbi s istim veljačom 2022. godine, broj nezaposlenih veći je za 56 osoba, odnosno 2,6%. Ujedno je evidentirano i 326 tražitelja zaposlenja.
Tijekom veljače evidentirano je 357 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 259 osoba, nakon škole 6, a iz neaktivnosti 92 osobe.
Dodajmo da su tijekom veljače 2023. godine poslodavci prijavili 810 slobodnih radnih mjesta, što je za 9,3% (83 slobodna radna mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 10,5% (95 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.
Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.
Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.
– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.
„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“
– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.
Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.
– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.
„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“
Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.
– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakade da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.
– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.
Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.
– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.
„Država nema sluha“
I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marićoštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.
– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.
Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.
– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.