Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO Ruža Levatić iz Hajdine o koščičjaku, jelu koje se godinama jelo „na Badjak v Kočenima i na Zbeljavi“

Objavljeno:

- dana

Kučanski koščičjak autohtono je jelo kučanskoga i zbelavskoga kraja, a da se ne otrgne zaboravu već se godinama brine Udruga Hajdina.

Predsjednica te Udruge Ruža Levatić u ovo se blagdansko vrijeme prisjetila kako je nekada izgledao Badnjak u Kučanima i Zbelavi te nam poslala tekst na kajkavskom narječju o koščičjaku, koji se tradicionalno povezuje s Badnjakom i Božićem. Tekst prenosimo u cijelosti, a naslovljen je s „Negdašji Badjak v Kočenima i na Zbeljavi“. To ide ovak – kaj bu koščičjak za Božič na stolu je nojpredi bilo jeno malo črno zrno i treba je bilo skorom cielo leto fest delati. Posle ječma kočenski seljok je njivu preorav i hitiv po zemlji čudaj takovih zrn. Posejav je hajdinu i meren i zadovolen otišev dimo. Hajdina je fletno znikla i po polju se resprestrlo čudaj malih zelenih srčekov. To su lepi svetlozeleni listeki  prekrili črnu zemlju. Hajdina je fletno rosla i taki se je osula z lepemi belemi i roskastimi cveteki, a japek su ju hodili nagleduvat kak kakšnu lepu frojlu. Dok su drugi put došli hajdina je več bila ober kolena, a cveteki su se tu i tam prevrgli v isto unakvo črno zrno kakšno je seljok vu zemlju hitiv. Stabeljki pak su su se tak lepo črleneli kak da je sonce zašlo spot  na polje hajdine. Kočenci su stori košari. Dok se v kesnu jesen pokosi, posuši, i zrje opkuha i opet posuši, i f stopi spoka i zljušči od trde črne luske, i spoše i fčini, i tak den za denom, den za denom, skorum  do Božiča. A Za Božič već bu kočenska košarica s kašom nekaj prevurila i nekaj penes zaslužila… F peči je lepo gorelo, a uni su sedeli na stolčeku kre peči. Vuni prše sneg, a japek i dale f svoji glovi vidiju belo hajdinsko pole, mesto snega, i stopu, i f stopi zrulenu hajdinu koja, friška, diši. Ijoj kak diši. Japek su se zlecali i otprli oči. Komaj su došli k sebi i zmislili se da je denes Badjak. Nikoga neje bilo f kuhji, ali je na stolu dišav friško pečeni koščičjak. Nesu japek znali kaj bole diši – friška hajdina, koščice od tikve, črno koščično olje ili pak zlotno pečeni lukec. Znali su japek da su babica se to deli f kočenski koščičjak. Cela hiža je dišala. A kak i ne bi. Badjak je, a to je skorom jedino vreme dok je Kočenec bogoti – koščic kuljiko očeš i ko zno koja pra ili šukun šukun babica se je domislila s tej finih koščic napraviti koščičjak. Kak i ne bi kad su Kočenci od navek bili košari, a Badjak dosta veliki svetek kaj se reskeralo tuljiko skopuga i finoga zrnjiča. Nese je to moglo prevoščiti baš saki den. Ali baš saki Badjak koččičjak je biv na zbljevskom i kočenskom stolu. Včuknuv si je japek faloček i poskrivečke ga pojev. Znav je da bu ga jengova Jolža špotala kaj je oskvrnuv još netekjeni cimplet koščičjaka, ali neje mogev znati da bu jenguv vnuk 2013. lete zaštitiv kočenski koščičjak kakti intelektualno vlasništvo udruge koja se je zvola baš po najvekši moki i najvekšemu veselju jenoga dedeka: „Hajdina“. I tak je bilo jeno črno hajdinsko zrno, jeden dedek i jedna babica i saki Badjak pekli su koščičjak. Se razme, živeli s f Kočenu. Kočenci se nedaju pak den denes za Badjak pečeju koščičjak na ftruc komercijaliezeranomu i bleščečemu Božiću kakof je denes moderni.

Život i društvo

FOTO Uoči sutrašnjeg praznika, svečano na gradskom groblju u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa branitelja na gradskome groblju u Varaždinu te prijmom pripadnika ratnih postrojbi i članova braniteljskih udruga u atriju Županijske palače obilježeni je jedan od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti – Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti te Dan branitelja.

Tako su zajednički vijenac položili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i Neven Bosilj, gradonačelnik Grada Varaždina, s kolegama načelnicima i gradonačelnicima s područja naše Županije, državnu vlast predstavljali su saborski zastupnici Nadica Dreven Budinski, Barbara Antolić Vupora, i Snježana Hunjet, iz Ministarstva hrvatskih branitelja- Područni odjel Varaždin, a počast su odali i članovi Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja domovinskog rata Varaždinske županije kao i članovi mnogobrojnih braniteljskih udruga.

Pozvavši na minutu šutnje sve prisutne župan Stričak je naglasio kako se ovih dana prisjećamo svih onih koji su svoje živote dali u obrani te oslobađanju Hrvatske, a velečasni Ivica Cujzek poveo je molitvu za sve ubijene, preminule i nestale hrvatske branitelje, kao i za civilne žrtve Domovinskog rata.

Obilježavanje je nakon odavanja počasti na groblju nastavljeno u atriju Županijske palače prijmom pripadnika ratnih postrojbi i članova braniteljskih udruga, pa su se tako svim nazočnima obratili i župan Anđelko Stričak, gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Neven Bosilj, kao i brigadni general Željko Dvekar, bivši zapovjednik Sedme gardijske brigade PUMA, brigadni general Mladen Mikolčević, posljednji ratni zapovjednik 104. brigade Hrvatske vojske te Siniša Vuk, pripadnik specijalne jedinice PU varaždinske “Roda” i sadašnji zapovjednik Interventne policije.

Prijmu je nzočila i zamjenica župana Silvija Zagorec kao i zamjenik gradonačelnika Varaždina Miroslav Marković te predsjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina Zdravka Grđan.

Župan Anđelko Stričak je pozdravio sve prisutne te naglasio kako je ovo dan za koji s ponosom možemo reći da „nakon višestoljetnih težnji hrvatskog naroda za svojom Domovinom, upravo smo mi ta generacija koja je to ostvarila“.

– Sutra, kada će svi pogledi biti usmjereni prema Kninu, simbolu pobjede prilika je da se prisjetimo svih varaždinskih postrojbi, od policijskih jedinica posebne namjene do gardijskih brigada, od SJP, RODA, 5. bojne prve A brigade TIGROVA, 7. gardijske brigade PUMA, 104. br. HV, odnosno ponosa Hrvatske vojske i policije. Najgore što se jednom narodu može dogoditi je rat. Tada do izražaja dolazi  ljudska ćud, a ljude dijelimo na dobre i loše. Na one koji pod cijenu vlastitog života poduzimaju sve da zaštite slabe i na one kojima ništa nije sveto, koji uništavaju sve pred sobom. Drage Varaždinke i Varaždinci budite sigurni da su pripadnici varaždinskih ratnih postrojbi, uvijek i svugdje, davali sve od sebe da pomognu, bili su prevaga na bojištu i zato ih se toliko cijeni – rekao je župan.

I dodao: – Ali, isto tako treba cijeniti, a i radovati se uspjehu drugih. Ovih dana osmjeh na licima daruju nam naši sportaši koji u dalekom Japanu brane boje naše Domovine. Do sada su osvojili osam medalja i na tome im čestitam – zaključio je župan Stričak.

Gradonačelnik Varaždina dr.sc. Neven Bosilj također je pozdravio prisutne te izrazio ponos činjenicom da su mnogi Varaždinci branili našu Domovinu.

Brigadni general Željko Dvekar u svom je obraćanju istaknuo ulogu Puma u oslobađanju Knina, naznačio je važnost oslobađanja tog grada te je istaknuo veliku hrabrost svih pripadnika ove postrojbe, ali i naznačio kako nikada ne smijemo zaboraviti sve poginule  i nestale hrvatske branitelje, dok je brigadni general Mladen Mikolčević pohvalio organizaciju današnjeg obilježavanja Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti te je pritom istaknuo zadovoljstvo što može evocirati ratne uspomene sa svojim suborcima iz Varaždina i Varaždinske županije.

Prisutnima je također prezentirao sve akcije i ratne operacije u kojima su kao brigada sudjelovali. Siniša Vuk, nekadašnji pripadnik specijalne jedinice PU varaždinske “Roda” se zahvalio županu na prijemu te je spomenuo veliku ulogu naših hrabrih branitelja u oslobađanju cijele Domovine te je izrazio nadu kako će ovakvo obilježavanje ovog velikog blagdana postati tradicija.

Nastavite čitati

Život i društvo

Croatia Records zarađuje na otuđenim snimkama Azre, Bijelog Dugmeta, Novih Fosila…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Visoki upravni sud Republike Hrvatske ustvrdio je da najveći domaći diskograf Croatia Records nije pravilno privatizirala nekadašnji Jugoton, otuđivši iznimno vrijednu diskografsku imovinu.

Riječ je o takozvanim fonogramima, originalnim prvim snimkama izvođača kao što su Azra, Bijelo Dugme i Novi Fosili, na kojima je Croatia Records desetljećima zarađivala milijune kuna, piše Telegram.

Sud je pravomoćnom presudom utvrdio da vrijednost tih snimki, na temelju koje se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records išta platila.

U pretvorbi sredinom devedesetih godina, plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, no vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.

Riječ je o tisućama i tisućama master snimki, od prvih pjesama Ive Robića, do kompletnih opusa nekih od najpopularnijih hrvatskih izvođača. Nakon raspada Jugoslavije, kao sljednica Jugotona preuzela ih je Hrvatska naklada zvuka i slike koja je kasnije preimenovana u Croatia Records. Udjeli te tvrtke, prema Zakonu o pretvorbi, devedesetih su privatizirani. Ukratko, Croatia Records je 28 godina koristila i zarađivala na snimkama koje nisu legalno bile njezine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje