Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Strava i na sjeveru Hrvatske: metalni šiljci i žica u šumama prijete motoristima te izletnicima

Objavljeno:

- dana

Morao je, nažalost, poginuti mladi motorist da bi se u cijeloj Hrvatskoj počelo više razgovarati o opasnim zamkama na koje u šumama nailaze motoristi, planinari i šetači.

Naime, u mjestu Jelenje nedaleko Rijeke u subotu, 9. kolovoza, u šumi je poginuo 21-godišnji Dorian Semion Valentić. Vozeći se motociklom naletio je na čelično uže postavljeno između stabala, posljedica čega je bilo zadobivanje teških ozljeda. Unatoč pruženoj liječničkoj pomoći i reanimaciji, preminuo je na mjestu događaja. Policija sada istražuje tko je i zašto postavio “sajlu” koja je ubila mladića.

Za i protiv

Kako saznajemo, namjerno postavljeni metalni šiljci, užad, žica, čavli ili slične prepreke nisu rijetkost ni na sjeveru Hrvatske.

Planinar iz Varaždina je u lipnju ove godine krenuo na Čevo te na svome Facebooku objavio fotografiju gdje mu je metalni šiljak, na koji je stao, probušio obuću.

>> FOTO Planinari, oprez! Varaždinac na putu prema vrhu Čevo nagazio na zamku za motore

Šume su često “igralište” vozača quadova i motora, a njihova vožnja zasmetala je ljubiteljima prirode, šumovlasnicima i lovcima, jer plaše divljač. Ipak, treba se zapitati zašto se bolje ne regulira korištenje šuma za sportske aktivnosti te što se to zapravo događa da su se neki odlučili za postavljanje potencijalno smrtonosnih zamki u skrovite dijelove šume.

O ovom ozbiljnom problemu razgovarali smo s Andrijom Smoljancem, predsjednikom Off road kluba Novi Marof, koji ističe da šiljaka iz domaće radinosti, užadi, čavala na dasci i žice razapete po šumama ima i u Varaždinskoj županiji.

– Motoristi takve zamke po šumama nalaze već godinama i to na području Čeva, Kalnika, Novog Marofa te okolice. Imamo prijatelje vozače i iz drugih klubova na sjeveru zemlje i kod njih se događa isto; od Bjelovara preko Zeline do Ivanščice i Hrvatskog zagorja. Sreća je samo da do sada nije bilo ozbiljnije ozlijeđenih na našem području, ali znam za oštećene motore i quadove. Jedan dečko se vozio prema Kalniku te je tamo naletio na razapeto uže, pao je s motora i koturao se nizbrdo oko 30 metara. Što bi se dogodilo da je uže bilo čelično, kao kod Rijeke?! – rekao je Smoljanec.

Fotografije snimljene na bjelovarskom području

Njegov klub broji 15-ak članova, a Smoljanec ističe da oni ne divljaju po šumama, već se voze po označenim stazama te u slučaju da sretnu planinare ili izletnike stanu i propuste ih. Dodaje i da se motoristi često iz šume vraćaju s vrećama punim smeća koje su odbacili neodgovorni građani.

Lovokradice

– Mogu vam reći da nas šumovlasnici često pozovu na jelo i piće jer smo vozeći se šumama otjerali kradljivce drva i lovokradice. Smatram da baš lovokradice postavljaju opasne zamke jer smo im pokvarili posao. Vidi se da je to kod kuće napravljeno, zavareno. Fotografije pokazuju koliko su zaista strašne zamke. Bojim se, ne samo za vozače, nego i za planinare i baš svakoga tko se nađe u šumi jer su zamke dobro skrivene. I mi ih maknemo kad na njih naiđemo, ali uvijek se pojave nove. Ja nekad idem u šumu sa svojim sinom po gljive ili slično, jer ne volim da kod kuće sjedi pred računalom, i onda se vozi na istom vozilu sa mnom, ispred mene. Ne želim niti razmišljati o tome da se njemu nešto dogodi u takvoj situaciji. Što je u glavi ljudima koji postavljaju šiljke i užad?! – jasan je Smoljanec.

Predsjednik kluba iz Novog Marofa rekao nam je da motoristi šumske zamke rijetko prijavljuju policiji, već o svom trošku poprave štetu na vozilu, te da nadležnosti službi za ovakve situacije nisu baš jasne. Smoljanec je također istaknuo da smatra da će se nakon pogibije motoriste kod Rijeke zamke češće prijavljivati.

Policiji slučaj prijavila samo jedna osoba

Policija je dužna izaći na teren ako se netko ozlijedi, a kako saznajemo upoznati su s problemom šiljaka i žica postavljenih po šumama. Pitali smo PU varaždinsku koliko je ovakvih slučajeva prijavljeno u posljednjih godinu dana. Očito je da se šteta ne prijavljuje policiji.

– Policijski službenici Policijske postaje Novi Marof 20. srpnja 2020. godine zaprimili su jednu prijavu 40-godišnjeg muškaraca, kojom prijavljuje da je u nazad godinu dana prilikom vožnje s motociklom po šumama u Završju Podbelskom više desetaka puta probušio gume na motociklu, kojim je prešao preko metalnih šiljaka. Nastala materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju utvrđivanja počinitelja ovog kaznenog djela. Protiv nepoznatog počinitelja podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari – napisali su nam iz PU varaždinske.

O fotografijama: Sve nam je fotografije poslao Andrija Smoljanec, a skupljene su od više klubova. Fotografija jako krvavog vrata snimljena je na bjelovarskom području, a ostale su područja Čeva, Novog Marofa i Kalnika

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje