Povežite se s nama

U fokusu

FOTO U dvije gradske škole provodi se projekt za bolju integraciju učenika romske nacionalne manjine

Objavljeno:

- dana

U varaždinskoj Gradskoj vijećnici danas je na konferenciji za medije predstavljen tijek projekta INPUT, a riječ je o integraciji učenika – pripadnika romske nacionalne manjine u školski sustav.

Projekt je počeo 30. kolovoza lanjske godine, a završit će 29. studenoga ove godine. Orijentiran je na deset učenika od prvog do četvrtog razreda, a provodi se u V. osnovnoj školi Varaždin i Centru Tomislav Špoljar. – Njime se želi postići što kvalitetnije obrazovanje za učenike pripadnike romske nacionalne manjine i njihovu bolju socijalizaciju, a u daljnjem tijeku projekta želimo osigurati da više pripadnika romske nacionalne manjine nastavi školovanje. Jer, na žalost nakon osnovnog školovanja većina njih više se ne školuje – objasnila je Draženka Dević, privremena pročelnica Upravnog odjela za kulturu, obrazovanje i sport Grada Varaždina, nositelja projekta. Njegova je vrijednost 602.000 kuna, s time da Europski socijalni fond financira neposredni rad učitelja u produženom boravku, a ostali dio satnice učitelja u produženom boravku financira se iz proračuna Grada. Osiguranim sredstvima nabavila su se i didaktička sredstva, namještaj te ostala potrebna oprema kako bi učenicima boravak u školi bio što ugodniji. Partner na ovome projektu je i Razvojna Agencija Sjever DAN, čiji je predsjednik Uprave Miljeno Ernoić naglasio da su u školama osigurani uvjeti za upoznavanje s obrtničkim zanimanja kao što su cvjećari, vrtlari i keramičari, a sve kako bi se djeca savladala nove vještine. – Cilj nam je da mala djeca nastave više razrede, a viši razredi srednjoškolsko obrazovanje jer podaci nisu baš najbolji. Smatramo da nije dobra getoizacija, već integracija. Svi živimo sa svima i dijelimo iste uvjete života. Ako djeca od početka vide drugi način života oni će lakše prihvatiti to da izvan obitelji možda imaju bolje uvjete za život. A to je ujedno prilika da se upoznaju s novim vještinama i da imaju jednake šanse kao i sva ostala djeca – istaknuo je Ernoić. U Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, čiji je ravnatelj Marin Vučić također prisustvovao predstavljanju projekta, šestero učenika romske nacionalne manjine pohađa produženi boravak. Za njih su odgovorne dvije učiteljice, a jedna od njih – Ivana Mraković, objasnila je način kako se projekt provodi u praksi. – Nakon što njihov redovni školski sat završi, kolegica i ja dolazimo po učenike. Tri je učenika u trećem razredu, a tri u četvrtome. Vodimo ih u učionicu koja je opremljena posebno za njih: imamo dvd player, razne igre, televizor, pikado na zidu i slično da bi ih se motiviralo na rad i „prisililo“ da ostanu u školi. Djeca ponekad sama odluče hoćemo li najprije krenuti s domaćim uratkom ili pak otići na ručak. Kasnije su na redu slobodne aktivnosti, odlazimo u naše igralište ili obližnji park. Idemo im po volji – navela je učiteljica Ivana Mraković dodavši da su ipak na samom početku provedbe projekta susreli s određenim preprekama. – Na početku je bilo dosta teško jer su nas učenici odbijali, kao i to što smo željeli s njima učiniti. Svaki je dan zapravo drugačiji. Kakvo je vrijeme takvi su i oni. Nekad ide bez problema, a nekad malo teže, ali rješavamo sve u hodu. Kliknuli smo i sve ide u boljem smjeru – zaključila je učiteljica Mraković.

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje