Povežite se s nama

Kultura

FOTO U Novom Marofu izložena 22 rada Ivana Rabuzina, jednog od najvećih naivnih slikara svih vremena

Objavljeno:

- dana

POČELI “RABUZINOVI DANI”

Ivan Rabuzin, veliki umjetnik kojeg su likovni kritičari prozvali klasikom hrvatske moderne umjetnosti i svjetske naive, jednim od najvećih naivnih slikara svih vremena i zemalja, rođen je 27. ožujka 1921. godine u Ključu kraj Novoga Marofa, a preminuo je u varaždinskoj bolnici 18. prosinca 2008. u 88. godini života.

U Novom Marofu je jučer, dva dana uoči obljetnice njegova rođenja, otvorena izložba Rabuzinovih djela iz privatne kolekcije. Izložena su 22 rada, 19 akvarela i tri pastele.
 


 

Time je počela kulturna manifestacija “Rabuzinovi dani”, koju organiziraju Pučko otvoreno učilište Novi Marof u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novog Marofa, Gradskom knjižnicom i čitaonicom Novi Marof te INN barom.
 

Posjetitelji će u sljedećim danima moći uživati u „Rabuzinovoj kavi“ u INN baru u sklopu Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“, projekciji filma „Ključ sreće“, slikarskim radionicama za djecu i odrasle, prezentaciji suvenira u suradnji sa Srednjom strukovnom školom iz Varaždina, izložbi razglednica prema motivima slika Ivana Rabuzina u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof.

U petak, 31. ožujka, u 17 sati bit će ponovno organiziran posjet njegovoj kući. 

– Ova manifestacija je izuzetna važna za Grad Novi Marof, jer se radi o jednom od najvažnijih brendova našeg grada kojeg želimo promovirati. Cilj nam je s ovom manifestacijom pozicionirati se na turističkoj karti – rekao je novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač, koji je otkrio da je i sam, igrajući se s unucima Ivana Rabuzina, bio uz poznatog umjetnika kad je stvarao likovna djela.
 


 

Ivan Rabuzin bavio se slikarstvom više od 50 godina, imao je 200 samostalnih izložbi i još veći broj skupnih. O njemu je snimljeno 10 dokumentarnih filmova i objavljen veći broj knjiga na više stranih jezika. Bio je saborski zastupnik HDZ-a od 1993. do 1999. godine, u drugom i trećem sazivu Sabora.
 


 

U sklopu „Rabuzinovih dana“ svake se godine uvode novi sadržaji, a osmišljavaju se i suveniri.
 


 

– Riječ je o platnenim eko-vrećicama s Rabuzinovim motivima, točnije Rabuzinovo sunce i Rabuzinov cvijet – pojasnila je Ivana Kušek, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta.

 

 

Izvor: Foto: GRAD NOVI MAROF

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati