Povežite se s nama

U fokusu

FOTO U OB Varaždin stiže još respiratora, ubrzo i aktivacija dvorana, traži se hitno uvođenje strogih mjera

Objavljeno:

- dana

Opću bolnicu Varaždin danas, 25. studenoga, posjetio je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, koji je u pratnji ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenada Kudelića došao pružiti podršku zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima varaždinske bolnice.

<<Alarmantno stanje u OB Varaždin: preminulo 10 pacijenta, šatori uskoro postaju novi stacionarni objekt<<

– Hrvatska liječnička komora sa zabrinutošću promatra razvoj epidemije u Hrvatskoj. Prije tri tjedna smo uputili Vladi RH zahtjev za uvođenje strožih mjera. Tada, 2. studenoga, Hrvatska je imala 1100 hospitaliziranih bolesnika i 94 pacijenata na respiratoru. Danas, tri tjedna kasnije, imamo dvostruko više pacijenata u bolnicama i gotovo tri puta više pacijenata na respiratorima. Svaki dan je iznimno bitan za donošenje strožih mjera koje jedino mogu usporiti epidemiju – upozorio je Luetić.

Navodi da je otvaranje šatora u Varaždinu možda i najslikovitiji primjer kamo idemo s ovom epidemijom. Naime, ECDC, kao krovna organizacija za kontrolu bolesti na europskoj razini, donijela je projekcije do kraja godine, a za Hrvatsku izgledaju – jako loše.

– Došli smo ovdje dati podršku liječnicima, zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju koji daju sve od sebe da bi zbrinuli COVID i ne COVID pacijente. Iz ovog mjesta, Varaždina, koji je najjače žarište u Hrvatskoj i prvi koji su osjetili ovaj val korone, isto tako poslati poruku lokalnoj javnosti, ali i općoj, koliko je opasna ova epidemija. Sa stopom smrtnosti od 50 umrlih dnevno, COVID je trenutno drugi najčešći uzrok smrti od svih smrti u Hrvatskoj dnevno. Najviše se u Hrvatskoj umire od kardiovaskularnih bolesti, a COVID je postao drugi najčešći uzrok smrti. U slučaju da se nastavi rast stope umrlih u narednim danima i tjednima, korona će uskoro postati vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj – upozorava Luetić, koji u slučaju daljnjeg rasta broja oboljelih, smatra da će varaždinska Bolnica trebati pomoć i ostalih ustanova, u konačnici i Zagreba.

Prosječna dob umrlih je 67 godina

Primarijus Renata Krobot, voditeljica Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje u OB Varaždin, obavijestila je da se u ovom trenutku u jedinici intenzivnog liječenja nalazi 16 bolesnika, od kojih je 14 na respiratoru, a dva se bolesnika nalaze na potpori sa visokim protocima kisika.

– Prvi bolesnik je u našoj ustanovi na respirator je primljen je 17. listopada, a do sada ih je hospitalizirano ukupno 64. Smrtnost iznosi 77 %! Prosječna dob umrlih je 67 godina. U tijeku je otvaranje i četvrte jedinice intenzivnog liječenja. Naime, imamo jednu jedinicu koju čuvamo za bolesnike koji ne boluju od COVID-a. Kapacitet te intenzive su samo četiri kreveta, a i to je popunjeno. Ostale tri jedinice su isključivo za liječenje težih bolesnika – navela je primarijus Krobot.

Rad od kuće, online nastava

Na pitanje novinara koliko kasno stižu strože mjere te koje to točno mjere mogu suzbiti širenje koronavirusa, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić odgovara:

– Obavezan rad kod kuće svugdje gdje se to može, a gdje se ne može obavezan rad u smjenama. Ne govorimo o onom apsolutnom lockdownu, ali koja poruka se šalje javnosti ako se mjere uvode četiri tjedana nakon što su krovne liječničke organizacije i ostali dionici u javnosti tražili to. Govorimo i o online nastavi – ne do kraja školske godine, ali na mjesec dana, tri tjedna. Sve je to dovoljno da bolnice uhvate nešto zraka, da se kapaciteti oslobode. Dakle, zatvaranje unutarnjih prostora gdje se ljudi okupljaju – ugostiteljskih objekata, sve su to mjere koje su trebale biti donesene već prije nekoliko tjedana – pojasnio je Luetić.

Stižu još dva respiratora

Ravnatelj OB Varaždin Nenad Kudelić potom je kazao da je jedina prava terapija bolesnika sa COVIDOM – kisik, sve ostalo su suportivne mjere.

– Bolnički sustavi organizirani su na način da jedno priključno mjesto može isporučili do 10 litara kisika u minuti, pod uvjetom da nisu sva priključna mjesta istovremeno u funkciji. Naši pacijenti danas troše strahovito mnogo kisika, i trenutna potrošnja na lokaciji u Varaždinu iznosi više od 80 tisuća litara kisika na sat. Svjesni te činjenice, rasteretili smo lokaciju u Varaždinu i u našem je slučaju sreća što bolnica raspolaže s još dvije lokacije – Klenovnik i Novi Marof. Budući da teški pacijenti zahtijevaju terapiju tzv. visokim protokom kisika, u startu smo postavili vojne šatore do kojih je prokopan vod i postavljen poseban dovod kisika. Nešto slično smo napravili i u staroj jedinici intenzivnog liječenja, i u novoj. Pribavili smo dodatnih osam uređaja za terapiju kisikom. No, mora nam biti jasno, ako se neće obuzdati epidemija, te sve mjere jednostavno neće biti dostatne. Mi smo sa devet respiratora došli na 23, a doći će i još dva putem Ministarstva zdravstva u sljedećih nekoliko dana – otkrio je ravnatelj Kudelić.

Sreća je u nesreći, dodaje, što smo prvi i što u ovom trenutku Ministarstvo zdravstva ima manipulacijskog prostora i može dodijeliti ljudstvo i opremu iz drugih ustanova.

– Ali, nemojmo se zavaravati. Ova situacija u Varaždinu, ako se ubrzo ne primijene stroge mjere za cijelu Hrvatsku, će se samo preslikati i na ostale županije. Toga trena dolazi do sloma kompletnog zdravstvenog sustava – upozorava ravnatelj Kudelić.

Osvrnuo se i na popunjavanje šatora koje je počelo jučer, 24. studenoga.

– Usprkos velikog broja pacijenata koje otpuštamo kućama i sve većeg broja umrlih, mi imamo kumulativnu brojku i sve je veći broj pacijenata na hospitalnom liječenju. Procjena je da sadašnji kapaciteti od 230, bez šatora, mogu izdržati još jedan, dva, do tri dana. Šatori nam daju neku mogućnost manipulacijskog prostora od par dana da pripremimo dodatne kapacitete u vanbolničkom sustavu. Govorimo o dvoranama ili nekim drugim kapacitetima. No, to nisu adekvatni prostori, već poljski i ratni uvjeti. Pacijente ne možete na isti način zbrinjavati u takvim uvjetima. Ideja je bila u vanbolničkim uvjetima zbrinuti lakše pacijente, a oni se liječe kod kuće. A oni koji bi se teoretski mogli liječiti u vanbolničkom sustavu, njih je samo 10 % – objasnio je ravnatelj Kudelić.

Aktivacija dvorana

Kada će se aktivirati dvorane za smještaj pacijenata, ili pak hoteli po uzoru na Hotel Park u Čakovcu, otkrio je načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Robert Vugrin.

– U situaciji smo da imamo nekoliko dvorana koje možemo u 48 sati mobilizirati i dovesti na način da budu spremne za model liječenja koji je spomenuo ravnatelj Kudelić – pojašnjava Vugrin.

Zaključno, kakav je rad s COVID pacijentima i koliko je izazovno biti na prvoj liniji liječenja, objasnila je primarijus Renata Krobot.

– To je naš posao kojim se bavimo cijeli radni vijek. Naša je specijalizacija specifična upravo po tome što uvijek radimo s bolesnicima koji su najteži. Imaju najteže kliničke slike, ali smo naviknuti na to. No, ne na toliki broj koji dolazi na dnevnoj bazi i na žalost, umire. U 24 sata 10 je preminulih u cijeloj OB Varaždin, a u jedinici intenzivnog liječenja njih šest koji su bili na respiratoru. To su ljudi koji su imali blaže komorbiditete, a došli su primarno u bolnicu jer su imali obostranu upalu pluća, s teškom respiratornom insuficijencijom, koja je zahtijevala oksigenoterapiju, koja nije bila dovoljna i morali su ići na respirator – navela je.

– Da nije bilo COVID-a, oni bi danas bili živi? – zanimalo je novinare.

– Ti bolesnici ne bi se ni javili u bolnicu – odgovorila je primarijus Krobot.

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je da su se radovi intenzivirali i maksimalno se koriste povoljni vremenski uvjeti. Radi se i po 12 sati dnevno, svaki dan, uključujući subote i nedjelje.

Radnici s bagerima, kamionima i ostalim radnim strojevima na jezeru u Trakošćanu nisu bili samo u dane uskrsnih blagdana i na Cvjetnu nedjelju.

Radovi na jezeru traju više od 30 dana, a nataloženi sediment koji se prikuplja odvozi se na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Bez obzira na blagdane, praznike i vremenske uvjete izvađen je sav sediment iz prvog dijela jezera. Prema sadašnjem planu voda bi se mogla puštati u taj prvi dio jezera već s prvim danima svibnja, otkriva nam Milan Rezo.

– Do današnjeg dana izvađeno je približno 60 tisuća kubika sedimenta, što bi značilo da se dnevno iskopa i odveze oko dvije tisuće kubika. Paralelno s vađenjem sedimenta pokrenuli smo i projekt i odabrali najpovoljnijeg projektanta za projektiranje i sanaciju erozija. Na lijevoj obali će se obaviti sanacija u dužini od 120 metara i taj dio ćemo urediti kamenim oblogom s kamenim nabačajem. Na desnoj obali, gdje je bilo takozvano bivše kupalište, uredit ćemo 100 metara uz potporni zid pomoću gabionskih zidova na visinu od metar i pol – objašnjava nam Milan Rezo.

Nakon završetka vađenja sedimenta na prvom jezeru, servisni, odnosno gradilišni putevi povlače se dalje, na druge dijelove jezera, a po potrebi će se ugraditi i kameni materijal.

– Kada povučemo sve servisne, odnosno gradilišne puteve, i to očekujemo oko 1. svibnja, onda krećemo s puštanjem vode unutar tog prvog dijela i paralelno s prestankom ispumpavanja, što bi značilo da će voda slobodno kroz temeljni ispust istjecati u rijeku Bednju – kaže Rezo.

Podsjetimo da su Hrvatske vode nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. Podsjetimo i da je i nedavna obilna kiša zakomplicirala tijek radova, ali sve se uspjelo nadoknaditi..

Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U međuvremenu će se obaviti sanacija erozija i klizišta.

Za sanaciju erozija Hrvatske vode osigurale su dodatna sredstva.

– Vrijednost investicija uređenja ovih pokosa koji su nastali erozijom je 500 tisuća eura i taj iznos se ne odnosi na onaj iznos koji je ugovoren za čišćenje jezera. Sanaciju Hrvatske vode financiraju kroz svoje preventivne, redovne i izvanredne mjere održavanja od poplava – objasnio nam je Rezo.

Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero do kraja popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje