Objavljen poziv projekta „Zaželi-pomoć je tu“
Na temelju Odluke o financiranju Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za...
Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja „Jegnjed“ i ove je godine obilježila Međunarodni dan šuma i prvi dan proljeća, 21. ožujka, u suradnji s „Međimurskom prirodom“ – Javnom ustanovom za zaštitu prirode te potporu Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica i Osnovne škole Gornji Mihaljevec.
Ovogodišnja akcija obilježavanja održana je na dvije lokacije. Naime, školski vrt Osnovne škole Tomaša Goričanca i dvorište Osnovne škole Gornji Mihaljevec obogaćeni su novim stablima autohtonih šumskih vrsta drveća. Organizirana je kolektivna sadnja u kojoj su uz učenike i djelatnike škola sudjelovali članovi Udruge “Jegnjed” i djelatnici „Međimurske prirode“.
Na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, uz podršku UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine. Ideja obilježavanja je u prvom redu povećanje svijesti o važnosti šuma i šumskih ekosustava te njihovog očuvanja.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana šuma na području Međimurja je važnost voćkarica u šumskim ekosustavima. Upravo voćkarice kao šumske vrste drveća pridonose očuvanju bioraznolikosti šumskih ekosustava. Posljednjih godina zbog pretjerane sječe iz razloga visoke vrijednosti drvne mase voćkarica došlo je do smanjenja njihovog postotnog udjela u šumskim ekosustavima Hrvatske prvenstveno u privatnim šumama.
– Plodovi voćkarica u šumskim ekosustavima kroz ishranu mnogih vrsta ptica i životinja pridonose neposrednom reguliranju brojnog stanja štetnih organizama te time posredno povećavaju vitalnost i otpornost šumskih ekosustava od negativnih biotičkih i abiotičkih čimbenika. U budućem razdoblju potrebno je poraditi na unosu voćkarica čime će se povećati njihov udio u šumama RH te tako povećati estetska vrijednost šumskih ekosustava, ali i njihova vitalnost te otpornost na negativne biotičke i abiotičke čimbenike – pojašnjavaju članovi Udruge „Jegnjed“.
Kolektivna sadnja u okviru Svjetskog dana šuma na lokacijama školskog vrta Osnovne škole Tomaša Goričanca i dvorišta Osnovne škole Gornji Mihaljevec provedena je autohtonim šumskim sadnicama voćkarica doniranih od strane Udruge šumoposjednika Međimurja „Jegnjed“. Posebno veseli veliki broj učenika obiju škola uključenih u akciju jer je kod njih bitno podići svijest o značaju šuma i njihovom utjecaju na dobrobit prirode.
– Poruku ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana šuma u Međimurju možemo sažeti izrekom Gaja Plinija Sekunda: „Šuma je najveći dar koje ima čovječanstvo“ – poručuju iz Udruge „Jegnjed“.
Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“
U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.
Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…
Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.
Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.