Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO U Varaždinu svečano obilježena 32. obljetnica osnutka Specijalne jedinice policije PU varaždinske “RODA”

Objavljeno:

- dana

Kod Spomen obilježja poginulim i nestalim policajcima PU Varaždin u Domovinskom ratu u Milčetićevoj ulici u subotu je svečano obilježena 32. godišnjica osnutka Specijalne jedinice policije PU varaždinske „RODA“.

Zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav Marković je zajedno sa zamjenicom župana Silvijom Zagorec položio ruže za 37 poginulih i nestalih policajaca i tako odao počast onima čini je neizmjeran doprinos u oslobađanju Hrvatske u Domovinskom ratu.

Svečanosti su uz članove obitelji poginulih pripadnika Specijalne jedinice policije Policijske uprave varaždinske „RODA“ prisustvovali i ratni pripadnici „RODA“ na čelu s predsjednikom Udruge Draženom Vitezom, izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, general Josip Lucić, načelnik PU varaždinske Predrag Benčić, načelnik PU međimurske Ivan Sokač, ratni načelnik PU varaždinske Ivan Žitnjak i brojni predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Zamjenik gradonačelnika ovom je prigodom pripadnicima „RODA“ čestitao obljetnicu osnutka istaknuvši kako je važno obilježiti i prisjetiti se naših poginulih i nestalih branitelja koji su među prvima krenuli u obranu domovine i tako bili nositelji života i slobode Republike Hrvatske.

– Dužni smo odati im počast, zahvaliti im i prisjetiti se njihove hrabrosti. Doprinijeli su nezavisnosti i napretku naše zemlje tada, a pripadnici Udruge čine to i danas svojim radom i djelovanjem kroz brojne projekte i aktivnosti u koje su uključeni– rekao je Miroslav Marković.

Specijalna jedinica policije tadašnje Policijske uprave Varaždin koju su sačinjavali pripadnici s područja Varaždina, Međimurja, Zagorja i Podravine utemeljena je na današnji dan, 18. ožujka 1991. godine.

oznorCOBR_vivi

Život i društvo

U akciji čišćenja okoliša u Jalžabetu prikupljeno više od 10 tona otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Jalžabet

Općina Jalžabet 18. ožujka ponovno je organizirala akciju čišćenja okoliša.

Mještani su se okupili u velikom broju spremni učiniti nešto lijepo za dobrobit okoliša i cijele zajednice.

Uz savršene vremenske uvjete, provedena je još jedna uspješna akcija čišćenja i sudionici su neumorno radili na obnavljanju ljepote okoline. Ukupno je prikupljeno 1400 kilograma korisnog i 9440 kilograma miješanog otpada.

– Ponosni smo što naši sumještani aktivno sudjeluju u ovim inicijativama i pozitivno utječu na naš okoliš. Ovim putem iskreno i od srca u ime cijele zajednice zahvaljujemo svima na sudjelovanju! – poručili su iz Općine Jalžabet.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Stručnjaci u Varaždinu: Zbog klimatskih promjena ekstremne poplave i ekstremne suše sve su češće

Objavljeno:

- dana

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.

Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.

– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.

Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.

Rezultati

Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.

– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.

Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.

– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.

Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.

– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.

Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.

Zagađenost vode

Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.

– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.

Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.

– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje