Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Udruge Mreže za zaštitu životinja očajne: “Veterinarska inspekcija ne voli životinje!”

Objavljeno:

- dana

Više od 50 udruga Mreže za zaštitu životinja, koju vodi Udruga “Prijatelji životinja”, zabrinuto je za životinje u nekim skloništima i ogorčeno nedjelovanjem veterinarske inspekcije, čak i nakon višegodišnjih uzastopnih prijava.

Nakon što je u svibnju prijavljena tvrtka As-Eko d.o.o. iz Šibenika, koja obavlja djelatnost skloništa za životinje, veterinarska inspekcija u svojem nalazu utvrdila je da su u razdoblju od 16 mjeseci (od 1. siječnja 2019. do 1. svibnja 2020.) u to sklonište primljena 633 psa, udomljeno ih je 333, a umrlo ih je 135, što iznosi čak 21,37%. Šokira činjenica da u skloništu koje bi trebalo osigurati dobrobit pasa umire svaki peti pas koji u njega uđe, ali i da veterinarska inspekcija to smatra normalnim!

– Prijavili smo As-Eko prvenstveno zbog velikoga broja ugovora o zbrinjavanju napuštenih pasa koje je ta tvrtka sklopila s tri županijska središta – Splitom, Šibenikom i Gospićem, te s mnogobrojnim gradovima i općinama iz čak pet županija. I laiku je jasno da kapacitet skloništa sigurno ne može podnijeti tako golem priljev pasa, a da time nije ugrožena njihova dobrobit. Osim što nas je zapanjila tvrdnja inspekcije da nije našla nikakve nepravilnosti vezane za dobrobit životinja, zaprepastio nas je i podatak o velikoj smrtnosti pasa u ovome skloništu za koje već godinama dobivamo dojave i da psi odande izlaze traumatizirani, nesocijalizirani i teško udomljivi! – kažu iz Mreže za zaštitu životinja.

Nakon što su zatražili podatke o broju umrlih pasa u nekim drugim skloništima kako bi usporedili brojke, ostali su u još većem šoku.

– Dok je smrtnost pasa u As-Eku bila 21,37%, u istome razdoblju u Skloništu za napuštene životinje ‘Prijatelji’ Čakovec smrtnost primljenih pasa iznosila je 8,81%, u skloništu za napuštene životinje u Osijeku 7,15%, a u skloništu u Virovitici 10,51%. S tim podacima zatražili smo od veterinarske inspekcije reviziju nadzora jer zvučalo je nevjerojatno da lokalna veterinarska inspekcija nije pronašla nikakve nedostatke u brizi za životinje. Ni ponovljenim nadzorom, međutim, veterinarska inspekcija nije utvrdila nepravilnosti, iako toliko visoka stopa smrtnosti pasa ukazuje na nedostatak njege, zdravstvene skrbi i općenito skrbi za pse koje skloništima propisuje Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje – zgrožene su udruge.

Mreža za zaštitu životinja već godinama dobiva pritužbe na rad skloništa za napuštene ili izgubljene životinje tvrtke As-Eko, ali i još nekih skloništa čije loše postupanje prema životinjama veterinarska inspekcija godinama ignorira tvrdeći da nema nikakvih propusta ni nepravilnosti dok, s druge strane, redovito nadgleda i sankcionira, zbog npr. neadekvatne veličine kućice, skloništa kojima je dobrobit životinja na prvome mjestu. Skloništa kojima veterinarska inspekcija ne nalazi nikakve zamjerke krše zakonske propise i ozbiljno ugrožavaju zdravlje pasa, čija je smrtnost zato izrazito visoka, sklapanjem velikoga broja ugovora o zbrinjavanju napuštenih životinja, iako realno temeljem kapaciteta koji posjeduju ne mogu isporučiti uslugu.

Rijetke nepravilnosti?

Iako udruge Mreže za zaštitu životinja redovito prijavljuje takva skloništa, veterinarska inspekcija rijetko pronalazi nepravilnosti u njihovu radu. Šokirana ovakvim rješenjima inspekcije i iskazanom nebrigom za dobrobit životinja u skloništima, Mreža za zaštitu životinja ukazuje na apsurdne nalaze veterinarske inspekcije koja često tolerira očite prekršaje na štetu životinja.

– Još je živ primjer inspekcijskog nalaza u skloništu za životinje u Belom Manastiru kojim je utvrđeno da je sklonište prekršilo mnoge odredbe Pravilnika, da broj pasa u skloništu četiri puta premašuje registrirani kapacitet te je skloništu privremeno bio zabranjen rad. Indikativno je da je nekoliko dana prije nadzora koji je skloništu zabranio rad lokalna veterinarska inspekcija utvrdila da sklonište nema manjkavosti u poslovanju. Da tada u javnost nije došla snimka psa koji u skloništu jede leš drugoga psa, i da stoga nije sve pomaknuto s lokalne razine na nadležnost višeg veterinarskog inspektora, i dalje bismo dobivali odgovor da sklonište radi bez propusta. Možemo samo zaključiti da je inspekcija indiferentna spram dobrobiti životinja i da ih ne voli – upozoravaju zgranute udruge Mreže.

Direktor tvrtke As-Eko Damir Vrvilo pojašnjava da uzrok smrtnosti u tom postotku nije nebriga za životinje, već velik broj štenaca koje u sklonište dolaze u jako lošem stanju.

– Nažalost, ti su brojevi točni, ali nije u redu uspoređivati smrtnost pasa u Šibeniku i Čakovcu, prije svega jer mi ovdje primamo pse iz Knina, Sinja i svih mjesta Dalmatinske zagore u kojima je svijest o brizi za životinje jako, jako niska. Iz tih mjesta više puta godišnje dolaze nam na brigu legla s puno štenaca u jako lošem stanju, koje su ljudi ostavili u kontejnerima, na smetlištima, u vrećama uz cestu i jako su male šanse da te životinje prežive, bez obzira na uvjete kod nas. Ti psi dobiju prije svega veterinarsku pomoć i terapiju, a njihovi su boksevi zatvoreni i sigurni – tvrdi Vrvilo, ističući da je Knin s okolicom posebno problematično područje.

U fokusu

Za prvu fazu brze ceste 25 milijuna eura, a gradit će se još dvije trake istočne obilaznice Varaždina i turbo rotor u Gojancu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je u Varaždinskoj županiji župan Anđelko Stričak održao radni sastanak s članom uprave Hrvatskih cesta Alenom Leverićem i njegovim suradnicima.

– U razdoblju od 2021. do 2027. godine samo preko Hrvatskih cesta slit će se na područje Varaždinske županije investicije u vrijednosti od oko 100 milijuna eura. Ovo je najveći takav investicijski cikus u našoj županiji ikad – rekao je župan Stričak.

Dodao je da je rotora Motičnjak završen, u Knegincu se završava, a za nekoliko mjeseci počet će gradnja rotora u Bednji. Stričak je rekao još da je u pripremi natječaj za izgradnju rotora u Hrašćici, a potom i u Gojancu.

Dva najzanimljivija projekta za građane Varaždinske županije posljednjih godina su prva faza brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina, u dužini od 7 kilometara, te izgradnja druge trake istočne varaždinske obilaznice (od rotora kod Bauhausa do rotora kod Arene Varaždin).

Leverić je napomenuo da će vjerojatno do kraja ove godine biti poznat izvođač za prvu fazu brze ceste od Varaždina do Krapine. Župan je dodao da je usuglašeno da bi bilo najbolje da ona ide preko Lepoglave, Bednje, Krapine pa do Đurmanca.

– Očekujemo da će prva faza stajati oko 25 milijuna eura bez PDV-a. Nekoliko ponuda izvođača je stiglo, otvorenu su i sada su na stručnim službama. Nekakav rok za prvu fazu bi bio 18 mjeseci. Druga faza brze ceste stajala bi između 14 i 17 milijuna eura. Drugi važan projekt je istočna obilaznica Varaždin, gdje su sada ogromne gužve u ključna vremena. Ide novi nadvožnjak s dvije trake skoro istih gabarita kao što je postojeći. Imat će i staze za pješake i bicikliste. Istočna obilaznica je u fazi projektne dokumentacije – rekao je Leverić te dodao da ne može definirati točne rokove završetka ova dva važna projekta.

Do kraja godine, kako je pojasnio Leverić, trebao bi biti raspisan natječaj za rotor u Gojancu. Taj rotor bi trebao biti prvi turbo rotor u Varaždinskoj županiji, rekao je, i drugi u Hrvatskoj. Njegova cijena bit će nešto manje od milijun eura. Drugi rotor bit će onaj prema Hrašćici. 

Na sastanku su bili i svi gradonačelnici i načelnici na čijem području se grade i uređuju ceste.

Nastavite čitati

U fokusu

Preminuo je Stanislav Brzuhalski, vlasnik i osnivač Međimurke BS

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 69. godini preminuo je jedan od najistaknutijih međimurskih gospodarstvenika Stanislav Brzuhalski.

Riječ je o čovjeku neizmjerne energije, omiljenom u svakom društvu, čija trgovačka kuća Međimurka BS, koju je osnovao 1993. godine, obilježava svoju 30. obljetnicu.

Međimurka BS trgovačka je kuća koja je s radom započela prije 30 godina te je poslovanje započela u Čakovcu 1993. godine. Na samom početku poslovanja, 1993. godine, prostirala se na 200-tinjak kvadrata poslovnog prostora i zapošljavala osmero radnika. Iz godine u godinu Međimurka BS postajala je sve veća i ponudom raznovrsnija pa je tako širila područje poslovanja.

Nakon Čakovca, otvoreni su poslovni prostori u Varaždinu, a u nastavku rada otvoreni su i centri u Ludbregu te Prelogu. Od 200-tinjak kvadrata na samom početku ove 30-godišnje uspješne poslovne priče, Međimurka BS danas se prostire na više od 6000 kvadrata. Novo izdanje donijelo je i nova radna mjesta, pa od početnih osam, Međimurka BS u ovom trenutku zapošljava 100-tinjak radnika, koji svojom stručnošću iz dana u dan grade Međimurku kao centar povjerenja i zadovoljstva kupaca uz slogan „Međimurka BS – sve na jednome mjestu!“ 

Međimurka u ponudi ima više desetaka tisuća artikala, a sama ponuda je iz dana u dan sve veća, čime je ostvarena velika konkurentnost i ostalim trgovačkim lancima. Što se tiče konkurentnosti, važno je spomenuti da Međimurka BS 95 posto robe dobavlja direktno od proizvođača i time jamči niže cijene, a u isto vrijeme dobru kvalitetu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje