Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u četvrtak je s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem obišla pogon tvrtke Koka d.d. Povod posjeta bilo je označavanje prvog mesa peradi oznakom „Dokazana kvaliteta–Hrvatska“.
Naime, Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je nacionalni dobrovoljni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta-Hrvatska“, radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Spomenuta oznaka garantira da je upravo Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka, te ujedno i zemlja gdje je proizvod proizveden ili prerađen. Riječ je zapravo o certifikatu kojeg je 2020. godine odobrila Europska komisija, te će ga Vindija uskoro dobiti i za svoje mliječne proizvode.
– Do danas imamo priznate četiri oznake „Dokazana kvaliteta“ – za meso, voće, konzumna jaja, povrće te meso peradi. Zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“, za sektor proizvodnje mesa peradi podnijela je Hrvatska poljoprivredna komora – istaknula je ministrica u svojem obraćanju okupljenima u proizvodnim pogonima varaždinske Koke.
– Do danas imamo priznate četiri oznake „Dokazana kvaliteta“ – za meso, voće, konzumna jaja, povrće te meso peradi. Zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“, za sektor proizvodnje mesa peradi podnijela je Hrvatska poljoprivredna komora – istaknula je ministrica u svojem obraćanju okupljenima u proizvodnim pogonima varaždinske Koke.
Dodala je kako su prvi podnositelji zahtjeva spomenuti certifikat bili proizvođači jabuka, koji su dobili sredstva za izgradnju logističko-distribucijskog centra. Slijedili su ih proizvođači povrća, jaja, mesa peradi…
– Sada su na redu proizvođači svinjetine, te me posebno raduje činjenica da su zahtjev podnijeli i u sektoru proizvodnje mlijeka. Vindija je iskazala spremnost za preuzimanje i daljnji razvoj ove oznake koja garantira da se cjelokupni proizvodni proces od polja do stola odvija u Hrvatskoj. U peradarstvu to podrazumijeva proizvodnju od rasplodnog jajeta i jednodnevnih pilića do tova. Odnosno, od proizvodnje stočne hrane do finalne prerade pilećeg mesa s distribucijom u trgovačku mrežu – objasnila je Vučković.
Na nju se nadovezao varaždinski župan Anđelko Stričak koji smatra da je proizvodnja hrane stekla izniman značaj, i to u sferi nacionalne sigurnosti!
-Uvijek kada spominjemo prehrambene proizvode, govorimo o poljoprivrednim gospodarstvima, ali po meni je to sve više i više pitanje nacionalne sigurnosti. Svi pratimo aktualne geopolitičke okolnosti koje su top tema već sada, a kako stvari stoje, u idućem razdoblju će samodostatnost u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda biti ključna – ustvrdio je župan.
Treba znati da je na području Varaždinske županije iz programa ruralnog razvoja dosad ugovoreno oko 700 milijuna kuna za različite investicije i potpore. Korisnicima poput malih i mladih poljoprivrednika isplaćeno je oko 550 milijuna kuna, što je hvale vrijedno.
Spomenimo i to da Grupa Vindija, čija je sastavnica i Koka, oduvijek njeguje pojam kvalitete u cjelokupnom proizvodnom procesu.
– Ovaj certifikat dokazuje sljedivost ne samo u preradi jer tu je riječ o proizvodu istinski proizvedenom u okviru hrvatskih tovnih kapaciteta, te su u prehrani peradi korištene domaće žitarice. Na taj način dokazujemo da njegujemo hrvatsku proizvodnju koja je već dugi niz godina pod iznimno velikim pritiskom – ističe Nenad Klepač, predsjednik Uprave ove tvrtke koja zapošljava više od 4200 radnika, te istovremeno angažira preko 1000 kooperanata za proizvodnju mlijeka i mesa peradi.
Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.
Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.
U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.
Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.
-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
