Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Varaždinci prosvjedovali na Korzu: “Varaždinci nisu ovce”, “Varaždinski Titanik”, “Smečehok”….

Objavljeno:

- dana

„Nešto smrdi u našem gradu“, ‘Dosta je! Ostavke“, „Varaždinci nisu ovce“.

Poručili su ovo gradonačelniku Ivanu Čehoku Varaždinci koji su se jutros, 5. siječnja, okupili na Korzu kako bi prosvjedovali protiv, kako kažu „neizdrživog stanja u gradu“. Miran prosvjed građanske inicijative proizašle iz facebook grupe Varaždinsko smeće, iskorišten je za isticanje niza, kako je istaknuto, nepravilnosti u radu gradonačelnika i njegovih zamjenika Zlatana Avara i Sandre Malenice. Gradskoj se vlasti osobito zamjera „privatiziranje gradskih tvrtki na čije su čelo postavljeni ljudi raznim vezama, osim profesionalnima“. Nezadovoljstvo je krenulo puno „benignije“, povećanjem cijene  odvoza otpada. – Dobili smo nove kante, sortiramo smeće, a računi nam rastu. Konkretno, moj je račun dosad iznosio 64 kune s kojih je sad „otišao” na 106 kuna. Ne vidim smisao toga!  – rekao je jedan od suorganizatora Damir Šilec. Zbog većih računa, na Korzu se okupila i grupa umirovljenika jer za njih je, rekli su, „svaki račun problem, a osobito kad se on udvostruči“. Budući da je Gradsko vijeće u međuvremenu izglasalo umanjenu cijenu, a „razliku će platiti Grad“, piše u odluci, odvoz otpada bio je tek povod za iskazivanje nezadovoljstva upravljanja gradom. Dok su neki prigovarali brojci od nekoliko stotina okupljenih, budući da samo grupa Varaždinsko smeće na Facebooku ima 3700 članova, organizatori se slažu da je u odnosu na broj stanovnika u Varaždinu to relevantna brojka sudionika. Kad se tome, kaže prosvjednik Luka (27) koji je na prosvjed došao s grupom mladih prijatelja, priroda činjenica o inače introvertnim Varaždincima, ali i Hrvatima uopće, prosvjed je ispunio svoj cilj. Činjenica da su prosvjed popratili i svi nacionalni mediji pa i TV kuće, jamči da će varaždinski problemi odjeknuti u cijeloj zemlji. To je ono što gradonačelnik Ivan Čehok vjerojatno nije očekivao. On je o  prosvjedu govorio kao o demokratskom pravu, ali da ga „organiziraju ljudi koji ne znaju organizirati ni zabavu vrtnih patuljaka“. Fotografiju na Facebooku na kojoj on i suradnici uz komentar o prosvjedu pokazuju srednji prst Varaždinci su mu osobito zamjerili. – Naš je diskurs u granicama normale, dok se gospodin Čehok s kazanjem srednjeg prsta svim građanima ne bi mogao pohvaliti. Gradonačelnik je sklon omalovažavanju neistomišljenika – rekao je suorganizator Ivo Šprem. Najave gradonačelnika Čehoka iznesene novinarima na domjenku u Gradskoj vijećnici dan uoči prosvjeda, u petak 4. siječnja, da će poduzeti pravne mjere zbog kleveta i laži o tome da gradska vlast „ždere i pije na račun poreznih obveznika“, on se, kaže, ne boji. – Njegujemo fini građanski diskurs, a on se najviše referirao na naše izjave da oni ‘žderu i piju u Gradskoj vijećnici na račun poreznih obveznika’. Naši su to penezi, želimo znati na kaj se troši, a oni nam podatke ne žele dati – kaže. Također, moglo se čuti i da je čudno kako ga je samo ta izjava „zapekla“, od svega što mu stavljaju na teret. A, tu je prvenstveno nebriga o gospodarstvu, što se pokazuje dovođenjem na čelo gradskih tvrtki za to nekompetentnih osoba“. – Najveći je problem neplanski rad. Nekome padne nešto na pamet i ne zanima ga ima li to veze s grupom ljudi ili sa svim građanima. Ispada kako cijeli Grad vodi uski krug familije i prijatelja. Od kad je došao novi stari gradonačelnik, ljude se stihijski postavlja na vodeća mjesta, valjda im se plaćaju nekakvi dugovi iz predizborne kampanje  nastavlja Luka. Kao najbolji primjer svojim navodima spominje direktora Vartopa, Zdravka Roginu. – Čovjeka znam i vrlo je simpatičan. Ne podcjenjujem, ali on definitivno nema iskustvo da bude direktor gradske firme, osobito firme koja ljudima stvara ogromne račune, a Grad ne zna kako ju sanirati. Drugi na popisu im je Željko Bunić u Varkomu. – Bunić je kvalitetno pokazao čime se Varkom treba baviti – otvaranjem novih bazena. Komunalna firma bi se trebala baviti drugim stvarima. Sad, na žalost kad su potrošili novce na bazene, ljudi ne budu imali ni za plaće, niti posluje kako bi trebalo. I kad se tako vodi gradsko gospodarstvo ne treba biti čudno kad poskupljuje voda, smeće, komunalna naknada… Ali, Željko Bunić i Zlatan Avar, nekad najglasniji oporbenjaci u Vijećnici, znali su da ne mogu dobiti izbore pa su pogurali Čehoka. On im je tu potporu morao vratiti – kažu Prosvjedu je, u zadnjim redovima, prisustvovao i Robert Borović, koji je i pokrenuo cijelu ovu priču. On je osnovao grupu „Varaždinsko smeće“ i pred koji dan prestao biti administratorom Grupe. Iako svoje odstupanje pravda osobnim razlozima, opći je sud da je bio primoran tako postupiti. – Jasno, nitko ga nije uhvatio za vrat…. Međutim, zna se da su mu nedavno iz Čistoće došli na radno mjesto u školu i raspitivali se o njemu. A ima čovjek i porodicu, koja može zbog svega ispaštati. Dolaskom k njemu u školu vidjelo se da su na sve spremni, a ne može riskirati dobrobit obitelji – zaključak je grupe prosvjednika. O raspitivanje gradskih dužnosnika o predvodniku građanske inicijative na njegovom radnom mjestu, pisali su i nacionalni Index hr., 24 sata i Jutarnji list te niz drugih medija i portala. Ipak, od zatražen smjene gradonačelnika, organizatori su se jutros ogradili. – Letak je morao biti takav da se ljudi malo trgnu, ali letak nije s tom namjerom napravljen. Ta ostavka je tak, mi ju zapravo ne možemo tražiti jer mi, budimo realni, nemamo koga drugoga tražiti da dođe na mjesto gradonačelnika – rekao je Damir Šilec. I zaključio: – Ako se nakon ovog prosvjeda ne dogodi ništa, odnosno ako članovi grupe „Varaždinsko smeće” nakon novih dopisa koje će poslati prema Čistoći i Gradu Varaždinu budu opet ignorirani, nekakav je normalan slijed događaja da se ide dalje, idemo tražiti ostavku. Zakaj nas imate k’o budale? Ovo je prešlo sve granice zdrave pameti i ovo je baš bezobrazluk. Gradonačelnik Čehok je uz lik na letku poziva na prosvjed, imenom “osvanuo” i na mnogim transparentima. Natpis “Smečehok” se nalazio i uz veliku balu, koju je na Korzo dogurao student režije Matija Benić, koji snima film o varaždinskim balama.  

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

U fokusu

Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke.

Građane i gospodarstvo stoga čekaju veliki izazovi. Za većinu potrošača cijena električne energije ograničena na 59 eura po megavatsatu. No, Vladine mjere pomoći na snazi su do 1. travnja.

Trenutačno su se cijene na veleprodajnom tržištu stabilizirale – između 150 i 170 eura, što je znatno niže nego prije godinu dana kada su povremeno prelazile 400 eura, a u prosjeku su bile oko 270 eura po megavatsatu.

Iz Vlade kažu, već se analizira situacija kako bi se na vrijeme odlučilo što dalje, nakon 31. ožujka, javlja HRT.

– Ono što mi kao poslodavci očekujemo je da na vrijeme dobijemo što se događa s cijenama energenata nakon 31. ožujka. Kao što sam više puta naglašavala, okruženje sigurnosti i izvjesnosti je neophodno za sve poslodavce, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Građani koji imaju ugovore s privatnim opskrbljivačima, već dobivaju najave o poskupljenju od 1. travnja, te ih se upućuje da se prebace u HEP.

Što će biti od 1. travnja s cijenama električne energije, Vlada tek treba odlučiti.

– Mi smo zadužili nadležne ministre, prije svega ministra gospodarstva i ministra financija da pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1.travnja – rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog tople zime i povoljnih hidroloških uvjeta, cijene struje na tržištu su niže nego prije godinu dana, ali su još znatno više od onih prije krize i kreću se oko 160 eura po megavatsatu.

– Analize pokazuju i neka predviđanja da će takve cijene ostati barem sljedeće dvije do tri godine, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje