Za one kojima nije vruće: KUD Voća poziva na 5. Ivanjski krijes
KUD Voća u subotu, 22. lipnja, organizira 5. Ivanjski krijes KUD-a Voća. Početak manifestacije je u 19 sati kod etno...
Puna optimizma došla je zajedno s Mateom, djevojkom iz Đakova, u Minero, malo mjesto udaljeno 80-ak kilometara od Santa Cruza, gdje ih je dočekao fra Ivica Vrbić, koji u Boliviji živi i volontira već više od tri godine. Iako se unaprijed pripremala i učila španjolski, najveći problem joj je u početku predstavljao jezik. Sama prilagodba na klimu, hranu, okolinu, jezik i kulturu općenito je prošla bez većih poteškoća, no, iako je otprilike znala što je čeka, prvi dojmovi bili su pomalo šokantni.
– Nikada neću zaboraviti prvi susret s lokalnom tržnicom u našem gradiću Mineru. Bio je to naš drugi dan ovdje i fra Ivica je htio da doživimo sve boje i mirise lokalne sredine. Kada smo izašle iz auta, zapljusnuo nas je specifičan miris koji nisam mogla povezati ni s čim poznatim. Osvrnula sam se oko sebe i shvatila što je izvor mirisa. Vani je bilo oko 30 stupnjeva, a žene su na stolovima imale razne vrste sirovog mesa po kojem su hodale muhe. Žena bi nekoliko puta zamahnula metlicom da se muhe maknu i da bolje vidite meso – prisjetila se Marta te dodala da je tržnica obilovala i različitim egzotičnim voćem i povrćem koje nije prepoznala, ali i avokadom, bananama, papajom, ananasom i drugim voćem po vrlo povoljnim cijenama. Iznenadio ju je i promet. Naime, većina bolivijskih vozača nema vozačku dozvolu, a glavno prijevozno sredstvo je motor. Nije neobično, kaže Marta, vidjeti peteročlanu obitelj na jednome motoru. Što se tiče klime, trenutno je u toj južnoameričkoj zemlji zima, no u početku, kada su temperature bile više, komarci su stvarali velike probleme, pa je tako prilikom posjeta jednom selu izbrojala čak 22 ugriza komaraca samo na lijevom stopalu. – Problemi sa španjolskim jezikom i privikavanjem su više-manje iza mene, iako mi se još ponekad zalomi neka komična situacija u sporazumijevanju. Također, polako se osjećam „domaće“ kad idem na tržnicu. Već imamo svoje poznate tiende na kojima kupujemo, kao i našeg obućara, koji japanke koje uništim u nogometu s djecom polijepi za pet kuna – ispričala je i dodala da ih domaći ljudi stalno ispituju odakle su, što rade i kako im se ondje sviđa.
Ubrzo nakon dolaska u Boliviju, volonterke i fra Ivica počeli su s radom s djecom. Trenutno rade ukupno s oko 600 djece za koju pripremaju igre, ali i edukativne sadržaje koje provode navečer prije služenja mise u selima. Popodneva radnim danom provode u obližnjem selu Bario Guaraniju, gdje s 20-ak najsiromašnije djece provode apoyo escolar program, odnosno pomoć u školovanju, koja uključuje pisanje zadaća i učenje općih znanja. Nedavno su počele provoditi i Brainobrain program. – Provevši inicijalni ispit, vidjeli smo da djeca u šestom razredu osnovne škole ne znaju tablicu množenja ni kako se zove država u kojoj žive – rekla je Marta. Pobliže je objasnila čemu služi Brainobrain program. Riječ je o programu vezanom uz razvoj kognitivnih sposobnosti, socijalne emocionalne inteligencije, fokusa i koncentracije, a pomaže i u matematici. Bitan je jer tamošnja djeca imaju problema s matematikom jer ne uče na vizualan način. – Učitelji im ne nose dvije jabuke kako bi objasnili broj dva, već se sve radi isključivo mehanički. Program je trebalo jezično i kulturno prilagoditi. Napreduje nešto sporijim tempom nego što bi išao u Hrvatskoj, ali ipak se kreće, a jako dobra povratna informacija je i to da mu se djeca uvijek vesele – objašnjava. Djeca mu se vesele jer im volonterke posvećuju mnogo pažnje i na zabavan način prezentiraju znanje, pogotovo ako se uzme u obzir da je većina školaraca ondje prepuštena sama sebi. Roditelje se tijekom dana rijetko viđa jer većina njih do kasnih sati radi u poljima šećerne trske, pa nije rijedak slučaj da osmogodišnje dijete vodi brigu o dvoje mlađe braće. – Kad im se posveti pažnja, djeca su izrazito susretljiva i rado igraju sve igre. No, glavni je problem neodržavanje higijene. Neću zaboraviti svoj prvi susret s Manchegom, prvim selom koje smo posjetili u Boliviji. Ondje su nas djeca dočekala s otvorenim ranama na licu jer su svi dragali bolesnu mačku a nisu oprali ruke – prisjetila se mlada volonterka. Na pitanje što je na nju ostavilo najveći dojam, ističe da je teško nešto izdvojiti jer svaki dan svjedoči posebnim događajima, no spominje nedavni susret s 12-godišnjim dječakom: – Djeci obrok dajemo svaki dan, a kada ostane viška, postavljamo pitanja i tko zna odgovor, dobije dodatan obrok. Taj dječak je znao dva odgovora i dobio je dva dodatna sendviča. Druga djeca su mu počela dovikivati: „Daj meni, daj meni!“, a on je počeo trgati sendvič na manje komade i dijeliti svima. Uvijek me posebno dirne kada su djeca u ovim uvjetima u stanju biti nesebična. Lako je podijeliti obrok ako nikada nisi bio gladan, ali kada si svjestan da je to možda jedino što ćeš jesti danas, onda je to istinska dobrota.
Ideje za buduće projekte u Boliviji su mnogobrojne. Osim programa koje trenutno provode, u tijeku je i provođenje anketa s obiteljima čija djeca moraju jako daleko ići do škole, najčešće s braćom i sestrama na motoru. Stoga je u planu izgradnja učeničkog doma u blizini škole, pa bi se đaci vraćali kući za vikend ili jednom mjesečno. U dvorištu gdje je smještena pri kraju je izgradnja još jedne kuće za volontere s četiri spavaće sobe i velikim salonom za rad s djecom i mladima. – Svjesne smo da je mnogo posla pred nama i da sigurno nećemo moći sve popraviti odjednom, ali već je iza nas projekt higijene, u kojem smo učili zašto je važno prati ruke, tijelo i zube te je svako dijete dobilo četkicu i pastu za zube – rekla je. U projektima surađuju s časnim sestrama iz Koreje, od kojih jedna ne govori španjolski, pa se susreću sa „zabavnim“ situacijama korištenja google translatea za korejski, i s časnim sestrama iz Brazila koje, kako kaže, slažu odličan kruh sa sirom.
S Martom i Mateom u kući je i volonterka Eliana iz Santa Cruza, a kako su se dogovorile da svaki tjedan kuha jedna, tako je Eliana probala jela iz hrvatskih krajeva. No, rado kušaju i mnoga lokalna jela, od kojih su ih neka oduševila, kao što je, primjerice, juha od kikirikija. – Neopisivo je koliko mi znače Matea i fra Ivica i mogućnost govora na hrvatskom te slušanje hrvatske glazbe u kombiju usred polja šećerne trske. I mentalitet je ovdje različit, pa mi stvarno dobro dođe netko tko me može razumjeti – govori Marta. Osim što uči druge, i ona je nešto naučila, a najdragocjenija znanja dobila je upravo od djece. – Shvatila sam da ako odlučiš biti sretan, tvoje životne okolnosti ne bi trebale previše utjecati na to. Pritom mislim na čistu sreću koju sam pronašla među ovom djecom, kao i među nekom djecom u Hrvatskoj, bez obzira na prilike koje ta djeca imaju, odnosno nemaju. Ono što vidim kao svoj zadatak ovdje je, između ostaloga, raditi na kvaliteti života jer vjerujem kako svako dijete zaslužuje priliku da iskoristi svoje potencijale. Tko zna koliko nuklearnih fizičara i izumitelja imamo u ovim selima… – govori nam Marta. Ističe također kako je svjesna činjenice da je još mnogo izazova pred njom, ali i da je ovo već sada jedno od iskustava koja su je u životu najviše obogatila. – Mnogo učim o različitim kulturama, ljudima i jeziku, ali još više o sebi i širini svojih granica za koju nisam ni znala da je imam – zaključuje.
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije poziva sve da se pridruže kampanji “Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju…2024.g”.
-Uključite se i ove godine u tradicionalnu kampanju «Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju…» te osvojite vrijedne nagrade, a ujedno iskoristite brojne blagodati redovite tjelesne aktivnosti koja nam pomaže unaprijediti sveukupno zdravlje i tjelesnu kondiciju! – poručili su.
Kampanja će trajati od 09.- 29. rujna 2024. godine, namijenjena je punoljetnim osobama koje rade u Međimurskoj županiji ili imaju prebivalište u Međimurskoj županiji, a ima za cilj potaknuti stanovništvo da pješače i voze bicikl u svrhu transporta, rekreacije ili sportskih aktivnosti te tako zadovolje preporučenu razinu tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od 2,5 sata tjedno.
Aktivni oblici prijevoza, poput hodanja i vožnje biciklom ne proizvode emisije štetnih plinova, štede energiju, unapređuju i čuvaju naše zdravlje te štite okoliš. Stoga vjerujemo da ćete se uključiti u kampanju!
Kriteriji za sudjelovanje u kampanji: sudionici trebaju u svakom tjednu barem 3 dana pješačiti ili koristiti bicikl u svrhu transporta, rekreacije ili u svrhu sportskih aktivnosti. Kako bi tom prilikom zadovoljili minimalnu preporučenu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od 2,5 sata tjedno, tijekom svakog tjedna pješaci trebaju proći pješice barem 10 km, a biciklisti 40 kilometara (a tijekom cijele kampanje pješaci 30 km, a biciklisti 120 km).
Postoji mogućnost da se kombinira pješačenje i vožnja biciklom. Stoga zapisujte svoje aktivnosti, kako bi vam po završetku kampanje bilo što lakše ispuniti prijavu. Trebate imati i svjedoke koji će potvrditi da ste zadovoljili pravila kampanje.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske izabrana je deveteročlana delegacija u Europski odbor regija za mandatno razdoblje od 2025.-2030. godine.
Bruni Hraniću je ovo drugi petogodišnji mandat u Bruxellesu, mada je još 2012. godine imenovan u hrvatsku delegaciju promatrača prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku unije.
Bio je i član hrvatske delegacije u Odboru kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju pa do 2015. godine, te u punom mandatu od 2015.-2020. i 2020.-2025.
U prvom petogodišnjem mandatu obnašao je i dužnost koordinatora Europske pučke stranke (EPP) u ENVE povjerenstvu.
Trenutno već drugi put obnaša dužnost hrvatskog člana predsjedništva Odbora, s obzirom da svaka zemlja članica ima pravo na jednog člana u predsjedništvu.
Ovaj kontinuitet koji Hranić ima u ovom tijelu Europske unije dokaz je njegovog posebnog angažmana i umijeća u vođenju europske politike koja se reflektira na europske općine, gradove i regije.
Hranić je posebno je angažiran na području energetike, zaštite okoliša i klimatskih promjena te je u tom području izradio i Mišljenje o energetskoj uniji i čistoj energiji kao odgovor na dokumente Europske komisije.
Fokus njegovih rasprava u Bruxellesu je također gospodarstvo i poljoprivreda, a otvaranjem pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniju naglasak je stavio i na zaštitu prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U ovom mandatu 2020.-2025. član je ENVE (okoliš energija i klimatske promjene) i ECON (gospodarstvo) povjerenstva.
-Zahvaljujem predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na povjerenju koje mi je ponovno ukazao da i dalje zastupam interese hrvatskih općina, gradova i regija u Europskoj uniji. Izuzetno je bitno da se u Bruxellesu čuje glas svakog europskog lokalnog čelnika, jer se rezultati politika i zakoni EU, temeljem načela supsidijarnosti, najvećim dijelom reflektiraju i primjenjuju na život stanovništva na lokalnoj i područnoj razini.
Na nama je da institucijama Europske unije pružimo uvid u probleme s kojima se susreću europski građani te da iznađemo rješenja za te probleme na temelju iskustva koje imamo u vođenju općina, regija i gradova-rekao je Hranić.
Uz Hranića su u Odbor imenovani i Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, Valter Drandić, vijećnik Županijske skupštine Istarske županije, Ivan Gulam, načelnik Općine Pirovac, Joško Klisović, predsjednik Županijske skupštine Grada Zagreba, dr.sc. Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije, Marija Šarić, gradonačelnica Grada Pleternice te Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade
-Europski odbor regija (OR) skupština je lokalnih i regionalnih predstavnika Europske unije (EU) koja predstavlja glas podnacionalnih vlasti (tj. regija, županija, pokrajina, općina i gradova) unutar institucionalnog okvira EU-a. Osnovan je 1994 godine.
Ugovori obvezuju Europsku komisiju i Vijeće Europske unije da se savjetuju s Odborom regija u izradi novih prijedloga na područjima koja utječu na regionalnu i lokalnu razinu. Izvan ovih područja, Europska komisija, Vijeće i Europski parlament imaju mogućnost savjetovanja s OR-om u pitanjima koja bi za prijedlog koji donose mogla imati važne posljedice na regionalnoj ili lokalnoj razini. OR također može izraditi mišljenje na vlastitu inicijativu, što mu omogućuje da uvrsti pitanja u program EU-a.