Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svakoga dana poslužuje na tisuće doručaka. Zato se od 2020. godine svakoga listopada, uoči Svjetskog dana hrane, slavi nacionalni Tjedan školskog doručka, čiji je cilj podići svjesnost o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete.

Povrtni doručak

Tjedan školskog doručka pokrenut je u sklopu projekta „Živjeti zdravo“, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, kako bi se podigla svijest o važnosti nutritivno bogatog doručka za učenike te kako bi se omogućilo školama da pokažu svoje programe doručaka putem uzbudljivih natječaja i promotivnih aktivnosti.

Ove godine Tjedan školskog doručka obilježen je od 11. do 15. listopada, a posvećen je povrtnom doručku, s obzirom na to da čak 79,5 % osmogodišnjaka ne jede povrće svakodnevno, a 31,7 % djece ne doručkuje svakodnevno.

– Rezultati CroCOSI istraživanja pokazali su nam da u Hrvatskoj samo jedno od petero djece u dobi od osam godina svakodnevno konzumira povrće. Zato smo ove godine željeli pokazati kako povrće ima svoje mjesto u svakom obroku, pa i u školskom doručku. Povrtni školski doručak prilika je da učenici dan započnu zdravim obrokom, isprobaju nešto što im je možda novo te da uče i istražuju o važnosti konzumacije povrća uz druženje i zabavu – istaknula je Helena Križan, socijalna pedagoginja iz tima projekta „Živjeti zdravo“.

Centralno obilježavanje Nacionalnog tjedna školskog doručka u Međimurskoj županiji održano je u Osnovnoj školi Štrigova, u kojoj je u utorak, 12. listopada, otvorena izložba fotografija najuspješnijih doručaka od povrća koje su učenici kod kuće pripremali sa svojim roditeljima.

– Riječ je o jednoj od aktivnosti koju smo vrlo rado prihvatili na inicijativu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije: partneri smo već niz godina. Činjenica jest da se generacije djece mijenjaju i da tu temu trebamo stalno potkrijepiti raznim projektima poput ovoga. Pitanje prehrane neću reći da ostaje isti problem, već postaje sve veći problem o kojem nikad nije dosta govoriti, pogotovo u dobi osnovnoškolskog obrazovanja, kada djeci škola mora usaditi one najveće vrijednosti, uz obrazovnih, i ljudske vrline. Tu je i pitanje odnosa prema zdravoj prehrani, što je, rekao bih, jedno od najvažnijih pitanja koje se pojavljuje u školi – naglasio je ravnatelj OŠ Štrigova Stanislav Rebernik.

Objašnjava da je uvođenje zdravih prehrambenih navika u mukotrpan posao, jer djeca „a priori“ nisu pripremljena da jedu zdravo.

– Na primjer, kad objeduju, uz djecu treba stajati ili sjesti te zajedno s njima jesti u blagovaonici i davati im osobni primjer te biti žalostan kada su ostaci poslije ručka ili užine veći negoli bi trebali biti. Ali, u prvome planu treba biti uporan; upornosti i dosljednost su najvažniji, jer su ipak djeca kod nas osam godina, ne godinu ili dvije. Tada bi im, nakon osam godina, trebali ostati važni tragovi kada je u pitanju zdrava prehrana i njihov odnos prema zdravoj prehrani – poručuje ravnatelj škole u Štrigovi koja s trima područnim odjelima broji 173 učenika.

Ideje za pripremu svojih doručaka učenici su mogli pronaći i u publikaciji „Zdrave grickalice“ autorice prim. mr.sc. Branislave Belović, dr. med., rodom iz Štrigove, koja je putem ove publikacije inovativnim pristupom u pripremi i serviranju obroka, učinila privlačnim povrće – hranu koju mnoga djeca izbjegavaju. Prim. Belović je svakom učeniku darovala tu publikaciju te je na taj način omogućila brojnim obiteljima iz Štrigove da unaprijede svoju prehranu.

Istoga dana, za učenike svih razrednih odjeljenja OŠ Štrigova kroz dva školska sata bile su organizirane radionice na temu „Zašto je važno jesti povrće?“ te „Zašto je važno svaki dan doručkovati?“

– U Hrvatskoj čak 30 % djece uopće ne konzumira doručak, a od onih koji konzumiraju, 80 % uopće nema uključeno povrće kao jednu od važnih namirnica. To je i namjera, da se senzibiliziraju djeca i njihovi roditelji upravo o važnosti zdrave prehrane, s naglaskom na doručak. Svi znamo da je zdravlje iznimno važno i da za svakog čovjeka predstavlja bogatstvo, a prehrana i tjelesna aktivnosti su dva preduvjeta koja osiguravaju zdravlje – poručila je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal, dr. med. spec. med. mikrobiologije s parasitologijom.

Dodajmo da su učenici – autori triju najuspješnijih fotografija iz svakog razreda nagrađeni promotivnim i edukativnim materijalima projekta „Živjeti zdravo“ koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo. Odabrani su i također nagrađeni autori najuspješnije fotografije, sve u cilju kako bi djeca unaprijedila svoju prehranu i živjela zdravije.

Primjeri zdravog doručka

Popečci od povrća

20 dag brokule

10 dag mrkve

½ integralnog peciva od prethodnog dana ili 1 dvopek

mlijeko za namakanje

1 jaje

6 dag naribanog sira

2 žlice krušnih mrvica

2 žlice ulja

8 dag cherry rajčica

1 manji krastavac

Brokulu podijeli na cvjetove, mrkvu grubo naribaj. Stavi u prikladnu posudu, nadolij oko 2 dl vode. Ostavi da vrije 3 minute. Ocijedi povrće i odmah isperi hladnom vodom. Ohlađeno zgnječi vilicom. Polovicu peciva ili dvopek prelij s malo mlijeka. Umuti jaje, dodaj ocijeđeni kruh, povrće i naribani sir. Oblikuj kuglice veličine oraha i uvaljaj ih u krušne mrvice. U tavi zagrij ulje. Popečke stavi jedan po jedan u tavu i pritisni žlicom da dobiju lijep oblik. Popeci ih sa svake strane dok ne dobiju lijepu zlatnu i hrskavu koricu. Popečke posluži s narezanim krastavcem i rajčicom.

Savjet: popečke možeš poslužiti i na štapiću

Sladoled od banane

4 vrlo zrele banane

2 veće jagode

Oguli banane i nareži na komade dužine 2 cm. Stavi ih u vrećicu i zamrzni. Zamrzni i narezane jagode. Zamrznute banane ostavi na sobnoj temperaturi 2-3 minute. Prebaci ih u električnu sjeckalicu i dobro promiješaj. Oduzmi pola sladoleda. U preostali sladoled od banane dodaj jagode, dobro promiješaj i odmah posluži.

Savjet: umjesto jagoda možeš dodati borovnice ili žlicu marmelade od brusnica. Sladoled možeš obojiti žlicom soka od cikle.

Izvor: Publikacija „Što jesti – zdrave grickalice“ Branislave Belović i Sanje Fartelj