U nedjelju, 9. lipnja, zatvoreno je 18. izdanje Dana performansa koji su u Varaždinu trajali od četvrtka.

Izabrani domaći i strani umjetnici stavljeni su pod zajednički nazivnik „artistry“, odnosno „umješnost“, obrađujući širok spektar socijalnih tema i vlastitih promišljanja u različitim formama putem kojih kanaliziraju te potvrđuju vjeru u snagu i značaj umjetničkog stvaralaštva. – Ovoga puta nije bilo tematske okosnice kao ranijih godina, kada su autori odabrani po tematskom ključu. Ove se godine radilo o dosta šarolikom društvu umjetnika s različitim promišljanjima, idejama i poetikama, a ono što je kustos Branko Franceschi istaknuo, povezuje ih umještnost u vjeri u snagu umjetnosti – rekao je Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin. Festival je ušao u punoljetnost i ove je godine po prvi puta organizator bio Gradski muzej, budući da je dosadašnji nositelj festivala Galerijski centar pripojen muzeju. – Na ovogodišnjim Danima performansa dogodio se kvalitativni iskorak što nam je bila i ideja u povezivanju s Galerijskim centrom. Ovo fuzioniranje povećalo je financijske i ljudske kapacitete, pa smo mogli dovesti veći broj autora i zahtjevnije izložbe – ističe Mesek. Izložba Brace Dimitrijevića „Od kamena do videa“, autora koji je stvarao i definirao konceptualnu umjetnost u svijetu, moći će se u salonu palače Sermage pogledati do 15. rujna. Dani performansa doveli su u Varaždin i doajene hrvatske umjetnosti Marijana Molnara koji je izveo performance „Nostalgija – čitanje starih novina“ i Željka Kipkea s projekcijom videa „We Turn in the Fire, Consumed by Subterraneu” koji je nastao nakon prošlogodišnjeg performansa, gdje je autor spalio 50 primjeraka knjige „Vodič kroz subterraneus“. Predstavljene su i mlađe generacije suvremene umjetnosti. Nika Rukavina je na Korzu izvela performans „Whipping“ koji se bavi neravnopravnošću žena kroz povijesnu perspektivu, fokusirajući današnje pomanjkanje samosvijesti. Josipa Bubaš izvela je performance „Horror vacui“ u kojem se bavi istraživanjem prostora tijelom i glasom te ispituje što ostaje kada se u nastupu svi izvedbeni materijali potroše. Goran Škofić predstavio se projekcijom videa „Sektor“. Škofić je, snimajući radnike škvera koji aktom varenja stvaraju audio vizualnu kompoziciju, kroz manipulaciju u montaži prikazao simbiozu industrije i umjetnosti. Povjesničar umjetnosti Marko Stamenković održao je predavanje „Plamen za slobodu“ u kojem propitkuje ulogu „tijela koje gori“ u javnom prostoru, a naglasak je bio na slučaju Ryszarda Siwieca u Varšavi 1968. godine, što je bio prvi slučaj protestnog samospaljivanja u centralnoj i istočnoj Europi, ali i onom poznatijem – slučaju Jana Palacha u Pragu 1969. Stamenković istražuje na koji način „goruće tijelo“ komunicira s pripadnicima zajednice s kojima se protagonist identificira i na koji način ovakav čin kao vizualna komunikacija uspijeva mobilizirati promatrača. Švicarski umjetnik Andrea Marioni putem svog monodramatskog performansa kritizira odnos Europljana prema migrantima i izbjeglicama te perspektivu kroz koju Europljani gledaju na volontere koji se susreću sa posttraumatskim sindromom, a samim nazivom performansa „Crazy holidays“ naglašava apsurd odnosa – riječ o nazivu prijevoznika u Grčkoj koji je prevozio migrante u vojni kamp. Najprovokativniji nastup pod nazivom „Candy venus bakes“ izvela je mađarska umjetnica Andrea Fajgerne Dudas zadnjeg dana festivala. Performans je svojevrsni hommage projektu Valie Export koja je 1969. izrezala odjeću i pokazala genitalije kao feministički statement. Tematizira ulogu majke, umjetnice i žene koja prihvaća i voli svoje, kako sama kaže, prekomjerno teško tijelo te žvakajući čokoladu radi glazuru na torti koja se nudi publici. Festival sve više razvija i popratni glazbeni dio programa. Prijašnjih godina nastupili su Ivanka i Mrle, te Mayalesi, a ove godine je to bio Edo Maajka, potpomognut varaždinskom glazbenicom Diyalom jer, kako je naglasio Mesek, želja je dovoditi glazbenike koji imaju prepoznatljiv vlastiti izričaj. – Veselimo se idućem izdanju Dana performansa i novom iskoraku, a za iduću godinu već sada pripremamo još širi i veći projekt – najavio je Ivan Mesek.