U Novom Marofu definitivno nema prostora za suživot s dabrovima. Naime, ti glodavci već nekoliko mjeseci pričinjavaju ogromne štete na imanjima građana koji stanuju u blizini škole i vrtića.

Primjerice, obitelji Predraga Stričaka ovi glodavci potpuno su opustošili voćnjak.

– Dabar kao da u Novom Marofu ima ekskluzivno pravo na nekažnjeno rušenje drveća. U kratkom roku su nam uspjeli uništiti cijeli nasad, odnosno, pod njihovim zubima je stradalo 15 voćaka. Nedavno su se okomili i na najstariju – veliku jabuku. Pregrizli su stablo do pola, a ono se potom nagnulo i srušilo na tlo – ogorčen je naš sugovornik od kojeg doznajemo da je stanište tih malih štetočina najvjerojatnije u potoku Korošćak.
Podsjećamo, dabrovi su uglavnom biljojedi i hrane se sjemenjem, lišćem ili korijenjem, te u zadovoljavanju svojih potreba za hranom pričinjavaju materijalnu štetu ljudima, većeg ili manjeg razmjera.

Pošast iz potoka

– Prije dvije godine u Novom Marofu smo imali s njima sličnu, ako ne i goru situaciju. Naime, osim što su uništavali nasade voćaka u Zagorskoj ulici, usput bi ljudima „obrstili“ živice. Grane su vukli do svojih brana u potoku, a onda je stvar eskalirala na gradilištu dječjeg vrtića. S te lokacije preko noći su nestajale čak i drvene EU palete. Trebalo je dosta vremena dok izvođačima radova nije prekipjelo i napokon je noćni čuvar otkrio krivca. Vjerovali ili ne, pokazalo se kako dabrovi imaju dovoljno snage do potoka odvući daske duge tri metra pa i palete – ukazuje Stričak.

Štoviše, u stanju su pomaknuti kamenje teško 30 kilograma i pregristi stabla koje su vlasnici pokušali spasti od njihovih zuba omatanjem bodljikavom žicom.

– Grad Novi Marof je tu nemoćan. Pronalaženje staništa dabra i uklanjanje njihovih brana je u ingerenciji Hrvatskih voda. Zadnje dvije godine zaposlenici ove tvrtke nekoliko puta su ih uklanjali, ali očigledno da je to jalov posao – tvrdi gradonačelnik Siniša Jenkač.

Nažalost, dabrovi su zaštićeni kao lički medvjedi pa građanima ne mogu pomoći lokalna lovačka društva i udruge koja eventualno raspolažu repelentima. No, njihova primjena pokazala se kao potpuno jalov posao. A takav – jalov posao izgleda da je napravilo i „fantomsko“ Nacionalno povjerenstvo za gospodarenje dabrom. Osnovano je još u siječnju 2020. godine s ciljem izrade i provođenje Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj.

Nitko od stručnjaka iz Hrvatskog lovačkog saveza ili pak Ministarstva poljoprivrede s kojima smo razgovarali, taj famozni Plan nije dosad vidio.

Moglo bi Vas zanimati:

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan....

– Tako vam je i s dabrovima. Jedino ih je pri raboti vidjela naša baka, koja je odlučila dežurati noću. I ništa im ne može, jer su brzi kao metak, a nama je pričinjena šteta od nekoliko desetaka tisuća kuna – zaključio je Predrag Stričak.  

Kako rabota dabrova izgleda na terenu pogledajte u galeriji fotografija: