Povežite se s nama

Kolumne

Fototipovi kože

Objavljeno:

- dana

Dermatolog

Tijekom boravka na suncu vrlo je važno dobro se zaštititi! Najbolju zaštitu pruža odjeća, dok je za otkrivena područja potrebno izabrati kremu koja pruža dovoljno visok stupanj zaštite, što ovisi o tzv. fototipu kože!

Fototip predstavlja prirodnu sposobnost kože da nakon izlaganja suncu potamni a ne izgori i na taj način spriječi oštećenja koja mogu biti uzrokovana UV zrakama. Pri utvrđivanju fototipa, osim sposobnosti tamnjenja kože i mogućnosti razvoja opeklina, uzima se u obzir i boja kose, kože i očiju, kao i pojava pjega, gubitak pigmenta na pojedinim područjima kože…

S obzirom na to, razlikujemo šest fototipova. Fototip nula označava albino osobe, čija koža je osobito osjetljiva na sunce, pa je najbolje da se suncu ni ne izlažu! Fototip jedan označava osobe izrazito svijetle puti, crvenkaste ili svijetle kose te svijetlih (plavih ili zelenih) očiju. Takve osobe vrlo brzo nakon izlaganja suncu razviju crvenilo i/ili opekline i zahtijevaju vrlo visoku (SPF 50+) zaštitu na suncu. Osobe koje pripadaju fototipu tri imaju svijetlu kožu, svijetlosmeđu kosu, smeđe oči i na suncu ponekad razvijaju opekline, pa im se savjetuje umjerena do jaka zaštita – SPF 30-50.
 
Na sunce su nešto “otpornije” osobe svijetlosmeđe ili maslinaste puti te tamnijih očiju i kose. One na suncu znatno rjeđe razvijaju opekline te im se preporuča umjerena zaštita (SPF 20-30). Najmanje problema na suncu imaju osobe tamno smeđe ili crne puti te izrazito tamne kose i očiju, koje prilikom izlaganja suncu gotovo nikada ne razviju opekline, već izrazito brzo i lako potamne. Njima je dostatna još nešto niža zaštita – SPF čak manji od dvadeset.
 
Prilikom izbora preparata za zaštitu na suncu potrebno je, dakle, misliti na tzv. fototip, ali i na „tip“kože (npr. suha, masna ili mješovita koža), osobito ako je riječ o licu. To će, naime, odrediti teksturu preparata. Mješovita i masna koža zahtijevaju preparate u obliku fluida, emulzija ili gelova, dok normalnim do suhim kožama više odgovaraju preparati u obliku krema. 

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje