Povežite se s nama

Kultura

Freskama stari sjaj

Objavljeno:

- dana

NOVO RUHO

Za obnovu freski u crkvici Uznesenja Marijina u Križanču u pograničnom dijelu općine Cestica, koju su 1872. godine sagradili supružnici Ana i Tomo Mikl, Ministarstvo kulture odobrilo je 50.000 kuna, dok će se ostatak podmiriti iz općinskog proračuna, najavio je to načelnik općine Cestica Mirko Korotaj, koji je i obišao restauratorske radove na obnovi freski.

Freske u kapelici izradili su otac i sin Jakov i Antun Brollo iz Furlanije još 1896. godine, no zbog prokišnjavanja krova freske su tijekom godina oštećene. Restauratorske radove na obnovi zidnog oslika izvode slikarice Iva Prpić i Dubravka Uvodić iz Zagreba, a spomenuti radovi na obnovi oslika trebali bi biti gotovi do početka idućeg tjedna, 10. studenoga.

Na podnožju svoda ispod spomenutih freski naziru se novi ukrasni elementi za koje restauratorice iz Zagreba predlažu skidanje nanesene boje i njihovu obnovu, a u izvornom obliku obnovit će se i potpis talijanskih slikara koji su do ukrašavanje kapele Uznesenja Marijina u Križanču oslikali 68 crkava, kapela i ostalih zgrada u južnoj Austriji, Sloveniji i Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Freske su bile oštećene od vlage, a otpao je i dio žbuke na kojoj je bila najveća freska na sredini svoda.

Inače, o crkvi se godinama nakon izgradnje brinula obitelj Mikl. Po završetku Drugog svjetskog rata posjed obitelj Mikl je nacionaliziran, pa je tako obližna klijet korištena za potrebe škole, a kapela je služila za vjerske potrebe te se i danas u njoj služe mise nedjeljom i za Marijine blagdane. Kako je Župa sv. Barbare bila jedna od najsiromašnijih, prvenstvena briga posvećena je održavanju župne crkve, dok je kapelicu nagrizao “zub vremena”.
S godinama je krov počeo prokišnjavati, pa su freske spomenutih talijanskih autora bile znatno oštećene od vlage, pa je tako otpao i dio žbuke na kojoj je bila najveća freska, na sredini svoda.

Kasnije se uz pomoć Općine Cestica saniralo krovište, a svježom bojom okrečena je i unutrašnjost crkvice te obnovljena fasada.  U želji da se spomenute freske obnove i restauriraju, Općina Cestica je u suradnji s Konzervatorskim odjelom iz Varaždina na natječaj Ministarstva kulture 2013. godine prijavila obnovu zidnog oslika, na temelju kojih je i dobiveno 50.000 kuna za obnovu.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Varaždinu premijera predstave o problemu izumiranja životinjskih vrsta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U četvrtak, 24. lipnja, u varaždinskom Centru za mlade i nezavisnu kulturu P4, na Sceni Gllugl, u 11 sati na rasporedu je pretpremijera predstave autorskog projekta Tamare Kučinović “Bijeli nosorog”.

Bijeli nosorog progovara o problemu izumiranja životinjskih vrsta s kojima dijelimo planet.
Režiju potpisuje Tamara Kučinović, video projekcije kreirale su Katarina Arbanas i Inka Eldan, autor glazbe je Petar Eldan, autorica plakata i programske knjižice Matilda Lepoglavec, a fotograf je Damir Chityl. Dionice na violončelu izveo je Darij Milković.

U predstavi igraju Jura Ruža, Filip Eldan, Katarina Arbanas, Sara Ipša i Nikša Eldan.

Zbog ograničenog broja mjesta ulaz na pretpremijeru moguć je isključivo uz pozivnicu.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba fotografija Damira Širole ove srijede u Galeriji HDLU-a u Kuli stražarnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

HDLU Varaždin

Otvorenje izložbe fotografija Damira Širole pod nazivom „Likovnost detalja” održat će se, uz sve epidemiološke mjere, u srijedu 23. lipnja, u 19 sati u Galeriji HDLU-a u Kuli stražarnici Starog grada Varaždin.

Damir Širola rođen je u Zagrebu 1960. godine, a fotografijom se bavi od ranih dana. Izlagao je na 20-ak skupnih i klupskih izložbi, i pripremio devet samostalnih u Zagrebu i Varaždinu.

Uz autorsku fotografiju, snimio je mnoge kataloge drugih umjetnika, naslovnica i ilustracija nekoliko knjiga i tehničke dokumentacije za potrebe industrije. Od 2013. godine živi u Varaždinu.

U predgovoru koji potpisuje Klara Macolić stoji slijedeće:

Damir Širola zagrebački je umjetnik s varaždinskom adresom, karakterističan po monokromnim portretnim i dokumentarističkim fotografijama snažnih socijalnih komponenti.

Temeljem iskustva stečenih dugogodišnjim radom njegovo vizualno djelovanje doživljava snažan zaokret 2016. godine, kada fotografije sivih tonova zamjenjuje obojenim radovima posvećenim Davidu Lynchu. Sukladno Lynchovom poimanju fotografskog medija, naglašavanjem subjektivnog iskustva, Širola dokumentarističkoj fotografiji daje novu dimenziju.

Dematerijalizacijom materijalnog prezentirani se trenutak udaljava od granice prepoznatljivog. Apstrahiranjem funkcije u službi forme, vrijeme i mjesto fotografiranja postaju irelevantni, a u središte izraza dolazi igra između kadriranja gledišta i zasićenih kolorističkih kontrasta. Fokusirajući se na efemerno, motivi gube svoju svakodnevnu ulogu te su prikazane siluete, providna stakla, cvijeće, zapaljena vatra, ugao nadstrešnice, krma broda i sl. u službi zabilježbe vizualno kvalitetnog trenutka; koji bi bez fotografskog objektiva ostao zaboravljen.

Bit Širolinih fotografija nije u predmetnosti prikazanih motiva, već u prenesenom značenju i likovnosti koju oni tvore. Na taj način pomno birani detalji postaju bezvremenski te ne začuđuje da je u izloženim fotografijama likovna kritika prepoznala dohvaćenu magiju ili svemoguće slike snova.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!