Povežite se s nama

Život i društvo

Glad ih natjerala da svinju u zamci raskomadaju sjekirom

Objavljeno:

- dana

Sve češći krivolov

Divlja svinja ulovljena je na žičanu zamku. Životinja od sto kilograma cvili, baca se i polako na mukama umire.

Do nje dolaze ljudi i sjekirama je ubijaju. Izmrcvare je na licu mjesta da bi došli do mesa. Od jadne životinje na snijegu je ostala tek krv i iznutrice. Prizor koji teško može zamisliti netko s asfalta i prizor s kojim su se zadnjeg dana siječnja susreli lovci – nažalost ne prvi put. – Dečki su mi tog dana s terena u Svibovcu Podravskom, na predjelu Trnovčak, javili da je krmača raskomadana. Na našu veliku žalost, krivolov je uzeo maha. I mi točno znamo o kome se radi.

“Jedan od krivolovaca na kolegu je potegnuo pušku. Preživio je jer metak nije bio ispravan.”

Ivan Kutnjak, predsjednik županijskog Lovačkog društva

Na području Svibovca postoji ekipa od desetero ljudi koji to rade planirano i to zato da bi se prehranili – govori nam predsjednik županijskog Lovačkog društva Ivan Kutnjak. Kaže, krivolovci koji se sumnjiče za ovo brutalno komadanje svinje, njima su poznati kao i policiji, ali niske kazne i siromaštvo tjeraju ih na krivolov. – Lovci kontroliraju lovišta koliko mogu, no i to je opasno. Prije otprilike dvije godine, jedan od krivolovaca potegnuo je pušku na kolegu. Jedino što je lovca spasilo bilo je to što metak nije proradio – veli Kutnjak.

Na crno

Rekli bismo, surovi način lova i surov odnos prema lovcima – zbog prehranjivanja. No istovremeno postoje i krivolovci koji meso prodaju na crno. U Lovačkom društvu “Lovnik” u Trnovcu Bartolovečkom s tim su itekako upoznati. – U čak 90 posto slučajeva znamo o kome se radi. To su sve ljudi iz ovoga kraja. Love i onda prodaju divljač po selu ili ugostiteljima – kaže nam Mladen Brezovec, lovnik Lovnika. Najveći problem, kao i Kutnjak, vidi u niskim kaznama i složenoj proceduri dokazivanja krivnje. – Mi nađemo na stotine srnećih koža koje krivolovci ogule, pa ostave u šumi. Zadnji dan siječnja, kolega je u redovnoj kontroli našao srnu u zamci i istog trena nazvao policiju. Vidio je dvojicu koja su došla autom po srnu, ali kako policija nije došla odmah da ih privede na licu mjesta, jedino što je mogao je zapisati registracije – objašnjava Brezovec.

NE PRIJAVLJUJU:                               Prošle godine evidentirano 11 leševa u zamkama, a lovci svjedoče o stotine oguljenih srnećih koža

Krivolov je uzeo maha – tvrde lovci, a policija smatra da se radi o „tamnoj zoni kriminaliteta“ jer u najvećem broju slučajeva lovci ne prijavljuju zatečene lešine životinja u zamkama – prošle godine evidentirano ih je tek 11, a stvarna problematika je znatno veća. U varaždinskoj policiji identificirali su dvije vrste krivolovaca – onih koji to rade za vlastitu prehranu kao i za lokalnu prodaju.
– Za sada ne postoji sumnja da bi u županiji postojao organizirani profesionalni lanac krivolova, ali postoje saznanja da se u počinjenju kaznenih djela udružuje više osoba koje zatim u noćnim satima odlaze u šumska područja radi počinjenja djela i protupravnog dolaska do divljači – kaže načelnik varaždinske policije Darko Jurčec.

NAJČEŠĆE LOKACIJE:                              – šume uz Dravu
– šume Varaždinskih Toplica
– mjesta od Bednje do Trakošćana

Policija je utvrdila da se najveći broj protuzakonitog lova obavlja u šumama uz Dravu, šumskim područjima oko Varaždinskih Toplica i oko mjesta Bednja – Trakošćan. Krivolovci češće love žičanim zamkama neego puškama. – U otprilike 30 % prijavljenih kaznenih djela su otkriveni počinitelji, a utvrđeno je da su u većini slučajeva već evidentirane zbog takvih kaznenih djela, odnosno postojala su neka saznanja da se bave tim radnjama. Sam način dokazivanja ovog kaznenog djela je dosta složen jer uključuje veći broj vještačenja – objašnjava Jurčec.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Sveučilište Sjever i ove godine okupilo ugledne znanstvenike na doktorskoj konferenciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Treća doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih studija iz područja medija i komunikacije održana je u subotu, 27. studenoga, na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Koprivnica.

Ovo je treća doktorska konferencija na Sveučilištu Sjever i svakako jedinstvena jer je riječ o jednom od rijetkih događaja na našim prostorima koji okuplja doktorande u području informacijsko-komunikacijskih znanosti s ciljem da u poticajnoj i profesionalnoj atmosferi samostalno ili u suradnji s profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima predstave vlastita istraživanja.

Kao i prethodnih godina, konferencija je ponovno okupila znanstvenike međunarodnog ugleda i prepoznatljivosti te su tako zanimljiva predavanja u sekciji plenarnih izlaganja održali prof. dr. sc. Nenad Prelog te izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes s Fakulteta za družbene vede Sveučilišta u Ljubljani.

Također, u organizaciji ovogodišnje konferencije sudjelovala je i professor emeritus Jadranka Lasić-Lazić, kao i ostali profesori sa Sveučilišta Sjever.

Na svečanom otvorenju konferencije, doktorandima i svim nazočnima uvodno se obratila voditeljica Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija, izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo.

– Organiziranjem ove doktorske konferencije cilj nam je stvoriti poticajno ozračje, uvesti polaznike doktorskih studija u svijet znanstveno- istraživačkoga rada; ukazati na korake i etape koji uključuju objavu jednoga rada: i to od oblikovanja ideje, preko njezina strukturiranja i pretakanja u žanr znanstvenog članka, samog izlaganja na znanstvenom skupu, do u konačnici same objave. To su složeni procesi koji se uče i vježbaju, a ovakva okupljališta imaju zadatak osnaživati doktorande na tom putu. Jednako tako, ona su mjesta susretišta i poticaja znanstvene komunikacije, posredovanja znanja i iznošenja aktualnih tema. Upravo iz tog razloga svake godine pozivamo međunarodno priznate i široj javnosti poznate profesore i istraživače. Ne samo u svrhu prenošenja znanja, nego i kao poticaj za još bolje, hrabrije, učinkovitije studiranje i rad na osmišljavanju i pisanju doktorskih disertacija – istaknula je.

Također, u uvodnom dijelu konferencije sve prisutne je pozdravio i domaćin, prof. dr. sc. Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica.

Nakon službenog dijela i otvaranja konferencije, uslijedio je radni dio gdje su u sekciji plenarnih izlaganja predavanja održali prethodno spomenuti ugledni znanstvenici. Slijedom navedenog, prof. dr. sc. Nenad Prelog održao je predavanje na temu “Kako su konstruirane i kako razvijane informacijske znanosti u Hrvatskoj”, a izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes je održao predavanje naslovljeno “Studying deep mediatization: media repertoires and communicative figurations”.

Nakon oba predavanja održana je konstruktivna rasprava u kojoj su sudjelovali nastavnici i doktorandi.

Relevantnost, ali i popularnost područja medija i komunikacije pokazuje i činjenica da je  ovogodišnja doktorska konferencija okupila 39 sažetaka koje su prijavili doktorandi samostalno ili u suradnji sa svojim profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima.

Izniman interes za konferenciju, kao i pozitivna rasprava koja se tijekom cijeloga dana prelijevala iz sesije u sesiju, zaključeni su u završnom dijelu u kojem su se mogle čuti samo riječi zadovoljstva i pohvale.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, konferencija je bila organizirana u hibridnom obliku. Pozvana predavanja i izlaganja sažetaka održana su na Sveučilištu, a cjelokupni događaj moguće je bilo pratiti i online putem.

Nastavite čitati

Život i društvo

Jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od koronavirusa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pušenje

S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

Odgovore je pokušala dati Katarina Šutalo, mag. psych., na stranici stampar.hr.

U ovim kriznim vremenima, kada se osjećamo bespomoćno, skloniji smo pribjegavati sredstvima ovisnosti, kako bismo barem djelomično smanjili tjeskobu, zaboravili na stresna događanja ili unijeli dašak zabave u vremenu kada su uobičajene aktivnosti ograničene. Zlouporaba sredstava ovisnosti u današnjem vremenu je učestala. Osim alkohola, nedvojbeno cigarete smanjuju funkciju imunološkog sustava te izazivaju brojne zdravstvene probleme, između ostalog, i kardiovaskularne. S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

POVEĆAVA LI PUŠENJE RIZIK ZARAZE COVIDOM-19?

Poznato je kako postoji značajna korelacija između pušenja i kardiovaskularnih bolesti te pušenja i raka pluća, ali veza između konzumiranja cigareta i Covida-19 nije potpuno jasna. Prema prvim istraživanjima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control and Prevention, CDC), pušači su potencijalno izloženi većem riziku zaraze Covidom-19 te intenzivnijim simptomima i posljedicama u slučaju zaraze.

Tijekom konzumacije cigareta prstima se dodiruju usta i vrlo često nismo svjesni koliko nečistih površina dodirujemo, a samim time povećavamo vjerojatnost zaraze.

Noviji trend među mladima su i e-cigarete te se vrlo često može vidjeti dijeljenje iste cigarete, što također povećava mogućnost zaraze. Dosadašnja istraživanja upućuju na to da e-cigarete smanjuju funkciju imunoloških stanica dišnih puteva. Preciznije, riječ je o gubitku trepetljika na stanicama epitela, koje su zadužene za otklanjanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama iz dišnih puteva i predstavljaju jedan od glavnih čimbenika nespecifične imunosti u borbi protiv infekcija. Kada su uništene, manja je mogućnost prevencije zaraze te veća vjerojatnost da mikroorganizimi, uključujući virus Sars-CoV-2 djeluju na respiratorne organe. Kada udišemo dim cigarete, bakterije, virusi i otrovni plinovi mogu smanjiti funkciju pluća, što nepovoljno utječen na imunitet.

NA KOJI NAČIN COVID-19 VIŠE ŠTETI PUŠAČIMA, NEGO NEPUŠAČIMA?

Kada su pluća pušača izložena infekciji koja štetno djeluje na dišne puteve, posljedice mogu biti veće, nego kod nepušača. Ukoliko su pluća već oštećena, njihova funkcija se dodatno smanjuje te ne mogu opskrbljivati organizam dovoljnom količinom kisika. Oštećenja stanica respiratornog epitela također onemogućuje izbacivanje štetnih tvari iskašljavanjem. Dodatno, veći je rizik nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća kod pušača.

Pušači su pod većim rizikom od upale pluća te od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Manjak kisika djeluje na krvotok i ostale organe, što izaziva oštećenje, često i akutno zatajenje bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

Prema istraživanjima, Covid-19 ulazi u stanice pluća vežući se za receptor koji je u stvari molekula angiotenzin II kovertirajućeg enzima (engl. angiotensin converting enzyme 2 – ACE2). Molekula ACE2 razgrađuje angiotenzin II u angiotenzin (1-7), što se suprotstavlja vazokonstriktivnom i proliferativnom djelovanju angiotenzina II.

Konzumacija cigareta povećava količinu ACE2. Kao membranski protein, ACE2 je prisutan u plućima, srcu, bubrezima i crijevima, a simptomi koronavirusne bolesti prate raspodjelu receptora za ACE2 po tkivima.

Istraživanje koje je provedeno na mladim ljudima (N=4300) upućuje kako pušači imaju od pet do sedam puta veću vjerojatnost zaraze. U drugoj studiji je utvrđeno kako hospitalizirani pacijenti koji imaju povijest pušenja imaju čak 14 puta veći rizik za pogoršanje simptoma.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje