Povežite se s nama

Kultura

Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata

Objavljeno:

- dana

Hoće li se ugasiti VKO?

Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.

Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao 

U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.

– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.

Komorni orkestar i HNK

On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.

O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.

Novac

Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.

– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.

I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.

Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča

O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.

Gašenje orkestra?

Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.

– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.

Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.

Izvor:
Foto:

Kultura

U ponedjeljak u Galeriji HDLU otvorenje Godišnje skupne izložbe članova

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U ponedjeljak, 6. prosinca, u 18 sati održat će se otvorenje Godišnje skupne izložbe članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Varaždin pod nazivom „HDLU recent“.

– Čast nam je pozvati Vas u Galeriju HDLU nakon skoro točno šest godina od prve izložbe koja je otvorena 10. prosinca 2015. – poručili su iz HDLU-a Varaždin.

Ova izložba dodatno je posvećena građanima Varaždina povodom Dana grada.

Sudjeluju 22 autora s 40-ak radova, a oni su: Ljiljana Belavić Kliček, Branko Bobić, Dražen Eisenbeisser, Vladimir Gašparić Gapa, Sandra Horvat, Velimir Ivezić, Jasmina Jakopanec, Nedjeljko Klarić, Željko Lesar, Krunoslav Martinović, Valentina Meštrić, Jurica Mihinjač , Ivan Mladenović, Rajko Novak, Nenad Opačić, Dražen Pavlović, Davor Petak, Mateja Rusak, Damir Širola, Živko Toplak, Sunčanica Tuk i  Nedjeljko Krčar.

S obzirom na okolnosti, organizatori mole sve posjetitelje da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera.

Nastavite čitati

Kultura

U online obliku 37. izdanje “Međimurskih popevki”, na Smotri tucet izvođača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Od 1971. godine kad je održana originalna Smotra “Međimurske popevke” pa do danas, pedeset godina kasnije, za Smotru se prijavilo više od 2650 popijevki, dok ih je na samoj manifestaciji izvedeno više od 880.

Nažalost, i u ovoj godini velikog jubileja Smotra “Međimurske popevke” morala se održati online.

Snimka izvođača

– Budući da do zadnjeg trenutka nismo znali na koji će se način Smotra održati, pripremili smo se za obje varijante, tako da smo sve izvođače snimili u njihovim prostorima, a istovremeno smo se pripremali i za Smotru uživo.

Stručna komisija, koju su činili prof. emeritus Stjepan Hranjec, prof. Dragica Karolina Šimunković, prof. Branimir Magdalenić i prof. Miroslav Novak, izabrala je za ovogodišnju Smotru po jednu popijevku od svakog izvođača te će se oni prezentirati online, na Facebook stranici Kulturno-umjetničke udruge “Seljačka sloga” Nedelišće, stranici Turističke zajednice Općine Nedelišće te putem medija – objašnjava predsjednica Organizacijskog odbora 37. Smotre “Međimurske popevke” Nedelišće 2021., Jasna Hajdinjak.

Dodaje da je iza svih još jedna izazovna godina te da nisu uspjeli u naumu da se dostojanstveno proslavi 50 godina Smotre.

– Unatoč tomu, uspjeli smo u tome da se i u ovoliko teškim uvjetima, posebno za sve kulturne amatere, “Popevka” ipak održi. Hvala svima vama koji se trudite da međimurska popevka i dalje živi tako što je prenosite mlađim generacijama! – poručuje predsjednica Odbora.

Treća obljetnica

Smotra je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, Međimurske županije, Općine Nedelišće, HDS-a ZAMP i Turističke zajednice Općine Nedelišće. Međimurska popevka kao oblik nematerijalne kulturne baštine od 2013. godine nalaze se na Listi nematerijalnih dobara Republike Hrvatske, dok je 28. studenoga 2018. godine ušla i na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Izvođači i izabrane popevke ovogodišnje Smotre

Matica umirovljenika Međimurske županije podružnica Nedelišće – Katica Ceilinger – “Dok sam snočka išla dimo”

KUD “Mura” Mursko Središće – Renata Kramar – “Čuješ golob, čuješ”

KUD Goričan – ženska pjevačka skupina – “Vu pol noći dimo dojdem”

MKUD “Ivan Car” Ljubljana – mješovita pjevačka skupina “Fijolice” – “Međimurje, kak si lepo”

KUU Zasadbreg – ženska pjevačka skupina “Zasančice” – “Sveti Juraj kres naloži”

KUD Mačkovec – mješovita pjevačka skupina i TS KUD-a – “Z zemlje mi je zišla”

KUD Žiškovec – mješovita pjevačka skupina i TS KUD-a – “Katica, Katica”

UŽ Sivica – ženska pjevačka skupina & tamburaši i tamburašice “Dražen Kovač Draš” – “Mlinar f krčmi pije”

KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” – ženska pjevačka skupina – “Protuletno drago vreme”

KUD Šandorovec & Ivan Mađarić i TS KUD-a – “Ja se šečem gori doli po polju”

KUD Domašinec & Cecilija Merkač Hudopisk – “Glovica me razbolela”

KUU “Seljačka sloga” Nedelišće – muška pjevačka skupina – “Od Središča do Podturna”

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje