Povežite se s nama

Međimurje

Godina Zrinskih je na izmaku, hoće li uslijediti obnova Staroga grada?

Objavljeno:

- dana

Slavlje gotovo, treba raditi

Za dva tjedna završava Godina Zrinskih, u kojoj su, kao dio proslave, održane brojne priredbe 

Godina 2016. bila je godina Zrinskih. Župan Matija Posavec je inicirao, hrvatska Vlada blagoslovila, a Međimurska županija organizirala cjelogodišnju proslavu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Međimurje se u spomen-godini pozicioniralo na karti Europe kao „Županija Zrinskih”

Događanja je bilo mnogo – kulturne priredbe, polaganje vijenaca na spomen-obilježja i susreti povjesničara. Sve je kulminiralo sredinom rujna središnjom proslavom 450. obljetnice bitke kojom je spriječen prodor Osmanlija u Zapadnu Europu. Granicu je pred 100.000 Osmanlija branilo 2.500 vojnika, predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. Povjesničari tvrde da bi svijet danas izgledao skroz drugačije da je Sulejman Veličanstveni 1566. godine nastavio svoj prodor prema Beču. Bila je to, slažu se, izgubljena bitka kojom je dobiven rat.

Nikola Šubić Zrinski je izgubio je život kod Sigeta, ali je Europa dobila suvremene kulturne vrijednosti kakve danas poznajemo. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u Bitci kod Sigeta protiv Osmanskog Carstva “spasio civilizaciju”, današnju Zapadnu Europu.

Niklos Zryni

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna.

Iako najpoznatiji, Nikola Šubić nikako nije bio jedini Zrinski s povijesnim zaslugama, niti je obljetnica Sigeta jedina koja je obilježena u godini na izmaku. Proslavljen je i 5. spomendan Zrinskih i Frankopana, zatim 345. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i 470. obljetnica dolaska obitelji Zrinski u Međimurje te 352. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskoga Čakovečkog. Proglašenjem 2016. spomen-godinom, Međimurje je dobilo jedinstvenu priliku jače se pozicionirati na karti Europe, predstavljajući se kao „Županija Zrinskih“ te istaknuti svoje slavno povijesno naslijeđe.

Opera i “Lado”

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.

Iako je cijela obitelj Zrinski uvijek isticala svoje hrvatstvo, Mađari ih slave kao jednu od najvećih obitelji Mađara u povijesti, i pritom su daleko revniji od njihove domovine. Nikola Šubić u Mađarskoj je Niklos Zryni. Ipak, čini se da je došlo vrijeme kad je i Hrvatska prihvatila međimursku inicijativu o davanju Zrinskima mjesto koje zaslužuju u hrvatskoj povijesti. Tako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na svečanoj akademiji kojom je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti obilježen jubilej Sigetske bitke izrazila nadu da će i u Zagrebu biti podignut spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom.

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.
Dok se u Hrvatskoj tek dogovaralo povjerenstvo za proslavu na državnome nivou, povjerenstvo mađarske Vlade već je naveliko pripremalo svečana događanja. Na kraju su se dva povjerenstva međusobno dogovarala o priredbama u slavu Zrinskih. Turska Vlada je također prihvatila pokroviteljstvo na nacionalnoj razini. Tako su se na središnjoj proslavi u Šenkovcu susrela dva predsjednika, mađarski predsjednik i hrvatska predsjednica te turski potpredsjednik Veysi Kaynak.
U sklopu programa u Godini Zrinskih u mađarskoj Nacionalnoj operi gostovalo je Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka s operom “Nikola Šubić Zrinjski”. U Budimpešti je nastupio i hrvatski Folklorni ansambl „Lado“.

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna. Trebao bi započeti i početak obnove Mauzoleja u Šenkovcu. Tako bi velika obitelj vojskovođa, intelektualaca i pjesnika, koja je oduvijek zagovarala samostalnu Hrvatsku, od iste te države dobila i nešto zauzvrat.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Nakon mladog Hrvoja, ozljedama je podlegla i njegova suputnica Mateja: ‘Nebo treba dobre ljude i lijepe anđele’

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još jedna tužna vijest iz Međimurja: nakon mladog Hrvoja Hrelje, 25-godišnjaka koji je smrtno stradao u nesreći kod Turčina, ozljedama je, neslužbeno doznajemo, podlegla i njegova suputnica.

Mateja Srnec iz Zasadbrega zbog teških je tjelesnih ozljeda prevezena u OB Varaždin.

Od nje se na društvenim mrežama opraštaju mnogobrojni prijatelji, a posebno je emotivna poruka KUU-a Zasadbreg.

– Trenuci su ovo kada čovjek ostaje bez riječi a suze same teku! Pitamo se, zašto nas je Mateja morala napustiti u najljepšim mladenačkim godinama života?

Možda je pozvana tako rano baš zato što je bila tako anđeoski lijepa i dobra?! Jer i nebo treba dobre ljude i lijepe anđele! Mi ćemo zauvijek u srcu čuvati sjećanja na našu dragu Mateju!

Hvala ti Mateja što si dio svog života darovala našoj udruzi! Roditeljima, sestri, bratu i svima koji su je voljeli izražavamo iskrenu sućut! – poruka je KUU-a Zasadbreg s njihove Facebook stranice.

Nastavite čitati

Međimurje

Dr. sc. Nikola Bregović o otopinama i rješenjima te prvoj konferenciji ‘Solutions in chemistry’ u Toplicama Sv. Martin

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Naziv “Solutions in chemistry” nosi međunarodna konferencija koju organizira Hrvatsko kemijsko društvo i koja će se u Toplicama Sveti Martin održati od 8. do 11. studenoga ove godine. Ime konferencije nosi dvostruko značenje, jer riječ “solution” na engleskom jeziku može predstavljati “otopinu”, ali i “rješenje”.

Ciljevi koje su zacrtali organizatori znanstvenog skupa povezani su s objema značenjima “solucije” pa će se tako na njemu govornici fokusirati na istraživanja procesa koji se odvijaju u tekućim medijima, ali i na rješenja izazova na području kemije koji se mogu susresti u akademskoj znanosti te raznim granama industrije.

Više nam je o tome objasnio jedan od znanstvenika iz Organizacijskog odbora konferencije, dr. sc. Nikola Bregović, docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rodom iz Peklenice

– Ideja podrazumijeva okupljanje znanstvenika iz različitih područja kemije, među kojima želimo potaknuti razmjenu znanja, što bi osobito korisno moglo biti mlađim istraživačima. Navedeno će ojačati i suradnju između akademskih institucija i industrije, a smatramo da takva sinergija može izazvati najbrži društveni napredak – ističe Bregović.

Naglasak na edukaciji

Na konferenciji će se osim predavanja održavati i radionice koje pokrivaju širok dijapazon tema. Osim toga, u okviru skupa u sklopu tzv. posterske sekcije svi sudionici imat će prilike predstaviti rezultate vlastitih istraživanja. Posebnu vrijednost konferencija bi mogla pružiti nastavnicima kemije i srodnih područja, koji će se moći usavršavati uz obrazovnu sekciju.

– U današnjem svijetu valja naglasiti važnost obrazovanja, pogotovo cjeloživotnog te obrazovanja mladih. Kako, primjerice, mladi biraju čime će se baviti? Osim prirodnih talenata i obiteljskog nasljeđa, sigurno je i da velike zasluge proizlaze iz motivacije pedagoga – nastavnika u školi. Zato smo im htjeli dati prostor za sudjelovanje i zajedničko promišljanje o obrazovnim okvirima koji bi u budućnosti potom mogli dovesti do inovacija i svega ostalog za što sam spomenuo da će skup promicati – kaže dr. Bregović i dodaje da se kod nas ne govori dovoljno o vezama znanosti i tržišta, odnosno akademskom poduzetništvu.

– Najpoznatiji primjer takvih veza vjerojatno je Silicijska dolina u američkoj Kaliforniji, no i u Hrvatskoj postoje tvrtke u vlasništvu fakulteta ili sveučilišta te akademska zajednica sve bliže surađuje s industrijom. Primjerice, znanstvenici s Kemijskog odsjeka PMF-a već godinama blisko surađuju s nekoliko farmaceutskih kompanija kroz stručne projekte, a obim te suradnje s godinama se znatno povećava te su u planu nove suradnje, potencijalno i s kompanijama izvan Hrvatske. Upravo krajem prošle godine ostvarena je suradnja s tvrtkom Xellia d.o.o. u okviru IRI projekta vrijedna više od dva milijuna kuna usmjerena na razvoj formulacija antibiotika.

Ti su projekti velikim dijelom vezani uz otopinsku kemiju i ističu važnost naše konferencije, ali i primijenjivost znanja kemičara s Horvatovca u realnom sektoru. Pritom treba svakako naglasiti da je moderna instrumentacija nužna za ostvarivanje takvih istraživanja. PMF je na tom polju zaista ostvario impozantne pomake tijekom proteklih godina uz nekoliko infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima Europske unije.

Na Kemijskom odsjeku tako je provedbom projekta CIuK (Centar Izvrsnosti u Kemiji) nabavljena oprema u vrijednosti više od 70 milijuna kuna, što predstavlja neizmjeran napredak u konkurentnosti naše kemije. Vrijedi spomenuti da će jedna od tema o kojoj će biti govora na konferenciji biti upravo kako uspješno prijaviti i ostvariti projekte financirane iz sredstava EU – objašnjava.

Trajne aktivnosti

Zanimljiv je i sam koncept događanja, ne samo zbog relativno neuobičajenog termina za znanstvene skupove i lokacije održavanja, već i stoga što, primjerice, predviđa nastavak aktivnosti, komunikaciju i suradnju među sudionicima i s javnošću nakon završetka konferencije.

– Tijekom slaganja programa za ovu godinu već smo se dotaknuli i tema koje bismo uklopili u sljedeću konferenciju. Ona bi se trebala održati 2024. godine, a to samo po sebi svjedoči koliko smo daleko unaprijed promišljali o konceptu. Što se pak termina održavanja tiče, određen je tako zato što navedeno razdoblje nije ispunjeno drugim događanjima pa nitko neće dvojiti na kojem skupu sudjelovati.

S tim u vezi postoji i jedna kemičarska zanimljivost povezana sa studenim: naime, jedan od najpoznatijih kemičara ikad, Francuz Antoine-Laurent de Lavoisier, svoj je referat o tome da voda nije kemijski element, već spoj iznio u Francuskoj akademiji znanosti 12. studenoga 1783. godine, odnosno prije gotovo 240 godina.

Lokacija je također pogodna, unatoč činjenici da se radi o nešto manje poznatom mjestu. Terme Sveti Martin, naime, imaju sve potrebne uvjete kako bi se konferencija uspješno održala – od kapaciteta kongresnog centra do popratnih sadržaja, dobre prometne povezanosti itd.

Kako je poanta znanstvenih skupova razmjena ideja i usvajanje novih stvari, smatrali smo da bi upravo manje poznata lokacija bila izvrsna polazišna točka za nešto novo: Međimurje kao krajnji sjever Hrvatske nije svima “usput”, a krije mnogobrojne ljepote – od krajobraznih i sadržajnih do enogastronomskih i kulturno-umjetničkih – zaključuje Bregović, pritom ističući i da bi s obzirom na ekonomsku razvijenost Međimurja i šire regije mogli privući neke od lokalnih tvrtki te im uz prisustvo na skupu pomoći u potrazi za rješenjima vlastitih problema ili izazova.

Koliko su termin i lokacija usklađeni, svjedoči i činjenica da će konferencija u Toplicama Sveti Martin završiti upravo na – Martinje! Osim što je inicijativa hvalevrijedna zbog konvergencije znanosti i poduzetništva, sigurno će doprinijeti i pronošenju dobroga glasa Međimurja u druge krajeve.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje