Povežite se s nama

Međimurje

Godina Zrinskih je na izmaku, hoće li uslijediti obnova Staroga grada?

Objavljeno:

- dana

Slavlje gotovo, treba raditi

Za dva tjedna završava Godina Zrinskih, u kojoj su, kao dio proslave, održane brojne priredbe 

Godina 2016. bila je godina Zrinskih. Župan Matija Posavec je inicirao, hrvatska Vlada blagoslovila, a Međimurska županija organizirala cjelogodišnju proslavu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Međimurje se u spomen-godini pozicioniralo na karti Europe kao „Županija Zrinskih”

Događanja je bilo mnogo – kulturne priredbe, polaganje vijenaca na spomen-obilježja i susreti povjesničara. Sve je kulminiralo sredinom rujna središnjom proslavom 450. obljetnice bitke kojom je spriječen prodor Osmanlija u Zapadnu Europu. Granicu je pred 100.000 Osmanlija branilo 2.500 vojnika, predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. Povjesničari tvrde da bi svijet danas izgledao skroz drugačije da je Sulejman Veličanstveni 1566. godine nastavio svoj prodor prema Beču. Bila je to, slažu se, izgubljena bitka kojom je dobiven rat.

Nikola Šubić Zrinski je izgubio je život kod Sigeta, ali je Europa dobila suvremene kulturne vrijednosti kakve danas poznajemo. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u Bitci kod Sigeta protiv Osmanskog Carstva “spasio civilizaciju”, današnju Zapadnu Europu.

Niklos Zryni

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna.

Iako najpoznatiji, Nikola Šubić nikako nije bio jedini Zrinski s povijesnim zaslugama, niti je obljetnica Sigeta jedina koja je obilježena u godini na izmaku. Proslavljen je i 5. spomendan Zrinskih i Frankopana, zatim 345. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i 470. obljetnica dolaska obitelji Zrinski u Međimurje te 352. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskoga Čakovečkog. Proglašenjem 2016. spomen-godinom, Međimurje je dobilo jedinstvenu priliku jače se pozicionirati na karti Europe, predstavljajući se kao „Županija Zrinskih“ te istaknuti svoje slavno povijesno naslijeđe.

Opera i “Lado”

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.

Iako je cijela obitelj Zrinski uvijek isticala svoje hrvatstvo, Mađari ih slave kao jednu od najvećih obitelji Mađara u povijesti, i pritom su daleko revniji od njihove domovine. Nikola Šubić u Mađarskoj je Niklos Zryni. Ipak, čini se da je došlo vrijeme kad je i Hrvatska prihvatila međimursku inicijativu o davanju Zrinskima mjesto koje zaslužuju u hrvatskoj povijesti. Tako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na svečanoj akademiji kojom je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti obilježen jubilej Sigetske bitke izrazila nadu da će i u Zagrebu biti podignut spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom.

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.
Dok se u Hrvatskoj tek dogovaralo povjerenstvo za proslavu na državnome nivou, povjerenstvo mađarske Vlade već je naveliko pripremalo svečana događanja. Na kraju su se dva povjerenstva međusobno dogovarala o priredbama u slavu Zrinskih. Turska Vlada je također prihvatila pokroviteljstvo na nacionalnoj razini. Tako su se na središnjoj proslavi u Šenkovcu susrela dva predsjednika, mađarski predsjednik i hrvatska predsjednica te turski potpredsjednik Veysi Kaynak.
U sklopu programa u Godini Zrinskih u mađarskoj Nacionalnoj operi gostovalo je Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka s operom “Nikola Šubić Zrinjski”. U Budimpešti je nastupio i hrvatski Folklorni ansambl „Lado“.

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna. Trebao bi započeti i početak obnove Mauzoleja u Šenkovcu. Tako bi velika obitelj vojskovođa, intelektualaca i pjesnika, koja je oduvijek zagovarala samostalnu Hrvatsku, od iste te države dobila i nešto zauzvrat.

Izvor:
Foto:

Međimurje

U čast Gospe Karmelske u Štrukovcu održano proštenje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čast Majke Božje Škapularske ili Gospe Karmelske u nedjelju, 21. srpnja, u Štrukovcu je održano tradicionalno proštenje.

Misu je služio generalni vikar biskupije Varaždinske Antun Perčić, a uz domaćeg župnika Maria Križanca misnom slavlju nazočio je i nekadašnji župnik župe Selnica, kamo pripada Štrukovec, Josip Horvat.

Crkveni zbor župe Selnica pod vodstvom Julijane Kočila prekrasno je pjevao. Uz mnoštvo vjernika svetoj misi prisustvovao je i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, kao i članovi Mjesnog odbora Štrukovec.

Štrukovec je u sastavu Župe svetog Marka u Selnici, s kojom Grad Mursko Središće, baš kao i s ostalim okolnim župama dobro surađuje i svake godine kroz kapitalne donacije pomaže održavanje sakralnih prostora.

Nastavite čitati

Međimurje

Proglašena prirodna nepogoda tuče za tri međimurske općine – šteta na nekim kulturama 80 %

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za područje općina Vratišinec, Gornji Mihaljevec i Domašinec, zbog tuče koja u subotu, 13. srpnja 2024. godine uzrokovala oštećenje i umanjenje ovogodišnjeg uroda na poljoprivrednim površinama, odnosno na povrtlarskim i ratarskim kulturama, voćnjacima i štetama na građevinama.

Na temelju prvih procijenjenih šteta od strane općinskih Povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, utvrđeno je da je na području općine Domašinec procjena umanjenja priroda u odnosu na prosječni prirod od 75 %, pri čemu su najviše stradali kukuruz, suncokret, soja, buča, povrće, jabuke i orasi, dok postoje i izravne štete na građevinama.

Na području općine Gornji Mihaljevec najviše su stradale bundeve, borovnice i jabuke i to u rasponu od 35-80 %, dok su na području općine Vratišinec zabilježene štete na poljoprivrednim površinama od 35 % kukuruza, 35 % bundeve, soje i suncokreta, te 40 % povrtlarskih kultura i 35 % štete na voćnjacima.

Nakon odluke o proglašenju prirodne nepogode, zadužuju se općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda, da konačno procijenjenu štetu prijave županijskom Povjerenstvu putem Registra šteta, koje će izraditi zbirno izvješće o šteti na području Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje