Povežite se s nama

Međimurje

Godina Zrinskih je na izmaku, hoće li uslijediti obnova Staroga grada?

Objavljeno:

- dana

Slavlje gotovo, treba raditi

Za dva tjedna završava Godina Zrinskih, u kojoj su, kao dio proslave, održane brojne priredbe 

Godina 2016. bila je godina Zrinskih. Župan Matija Posavec je inicirao, hrvatska Vlada blagoslovila, a Međimurska županija organizirala cjelogodišnju proslavu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Međimurje se u spomen-godini pozicioniralo na karti Europe kao „Županija Zrinskih”

Događanja je bilo mnogo – kulturne priredbe, polaganje vijenaca na spomen-obilježja i susreti povjesničara. Sve je kulminiralo sredinom rujna središnjom proslavom 450. obljetnice bitke kojom je spriječen prodor Osmanlija u Zapadnu Europu. Granicu je pred 100.000 Osmanlija branilo 2.500 vojnika, predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. Povjesničari tvrde da bi svijet danas izgledao skroz drugačije da je Sulejman Veličanstveni 1566. godine nastavio svoj prodor prema Beču. Bila je to, slažu se, izgubljena bitka kojom je dobiven rat.

Nikola Šubić Zrinski je izgubio je život kod Sigeta, ali je Europa dobila suvremene kulturne vrijednosti kakve danas poznajemo. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u Bitci kod Sigeta protiv Osmanskog Carstva “spasio civilizaciju”, današnju Zapadnu Europu.

Niklos Zryni

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna.

Iako najpoznatiji, Nikola Šubić nikako nije bio jedini Zrinski s povijesnim zaslugama, niti je obljetnica Sigeta jedina koja je obilježena u godini na izmaku. Proslavljen je i 5. spomendan Zrinskih i Frankopana, zatim 345. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i 470. obljetnica dolaska obitelji Zrinski u Međimurje te 352. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskoga Čakovečkog. Proglašenjem 2016. spomen-godinom, Međimurje je dobilo jedinstvenu priliku jače se pozicionirati na karti Europe, predstavljajući se kao „Županija Zrinskih“ te istaknuti svoje slavno povijesno naslijeđe.

Opera i “Lado”

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.

Iako je cijela obitelj Zrinski uvijek isticala svoje hrvatstvo, Mađari ih slave kao jednu od najvećih obitelji Mađara u povijesti, i pritom su daleko revniji od njihove domovine. Nikola Šubić u Mađarskoj je Niklos Zryni. Ipak, čini se da je došlo vrijeme kad je i Hrvatska prihvatila međimursku inicijativu o davanju Zrinskima mjesto koje zaslužuju u hrvatskoj povijesti. Tako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na svečanoj akademiji kojom je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti obilježen jubilej Sigetske bitke izrazila nadu da će i u Zagrebu biti podignut spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom.

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.
Dok se u Hrvatskoj tek dogovaralo povjerenstvo za proslavu na državnome nivou, povjerenstvo mađarske Vlade već je naveliko pripremalo svečana događanja. Na kraju su se dva povjerenstva međusobno dogovarala o priredbama u slavu Zrinskih. Turska Vlada je također prihvatila pokroviteljstvo na nacionalnoj razini. Tako su se na središnjoj proslavi u Šenkovcu susrela dva predsjednika, mađarski predsjednik i hrvatska predsjednica te turski potpredsjednik Veysi Kaynak.
U sklopu programa u Godini Zrinskih u mađarskoj Nacionalnoj operi gostovalo je Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka s operom “Nikola Šubić Zrinjski”. U Budimpešti je nastupio i hrvatski Folklorni ansambl „Lado“.

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna. Trebao bi započeti i početak obnove Mauzoleja u Šenkovcu. Tako bi velika obitelj vojskovođa, intelektualaca i pjesnika, koja je oduvijek zagovarala samostalnu Hrvatsku, od iste te države dobila i nešto zauzvrat.

Izvor:
Foto:

Kultura

Noć knjige 23. travnja i u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige.

Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (na isti dan) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade RH. U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su je ove godine tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga u razdobljima društvenih i intimnih kriza.

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i ove godine organizira manifestaciju Noć knjige. S posebnim veseljem predstavljaju ovogodišnji program koji realiziraju s ICARUS-om Hrvatska. Pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže u proslavi, a zauzvrat možete pronaći teme i aktivnosti koji bi mogle biti korisne za sve ustanove i zanimanja.

Program, koji će se održati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga, započet će u 18 sati. Izložbu “Priče iz arhiva” otvorit će predsjednica ICARUS-a Hrvatska, dr. sc. Vlatka Lemić. Članica ICARUS-a dr. sc. Tamara Štefanac predstavit će priručnik za razvoj publike u projektu CHEARCH, a glazbena gošća večeri je Lea Šprajc.

S obzirom na epidemiološke mjere, broj gostiju u dvorani je ograničen, a potvrda dolaska je obavezna. Prijaviti se možete putem poveznice na obrazac.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO U Piškorovcu, Domašincu i Kotoribi mještani predali 186 komada streljiva različitih kalibara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

PU međimurska

U subotu, 17. travnja, policijski službenici Policijske postaje Prelog mještanima Piškorovca, Domašinca i Kotoribe omogućili su dragovoljnu predaju oružja, streljiva i drugih minsko-eksplozivnih sredstava.

Mještani su prihvatili poziv te dragovoljno predali ukupno 186 komada streljiva različitih kalibara pištoljskog, puščanog i lovačkog streljiva. Predano oružje pohranjeno je u skladištu Policijske uprave međimurske.

Akciji su svojom prisutnošću podršku u Piškorovcu dali načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc i predsjednik ogranka UDVDR Mala Subotica Josip Halić, u Domašincu načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek i njegov zamjenik Goran Koren te u Kotoribi načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec i predsjednik ogranka UDVDR Kotoriba Dragan Rajher.

I nadalje u radu Policijske uprave međimurske jedan od najvažnijih prioriteta je suzbijanje nezakonitog posjedovanja oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava. 

Upravo s ciljem da se građani potaknu i odluče na dragovoljnu predaju ilegalnog oružja, vrlo često na području Policijske uprave međimurske provode se preventivne akcije u sklopu nacionalne kampanje „Manje oružja, manje tragedija“.

– Zahvaljujemo građanima na odazivu preventivnim akcijama dragovoljne predaje oružja, streljiva i minsko-eksplozivnim sredstava, a sve one koji se još uvijek nisu odlučili na dragovoljnu predaju, pozivamo da bez ikakve bojazni od sankcija, dragovoljno predaju sva ubojita sredstava – poručuje policija.

Nastavite čitati