Povežite se s nama

Međimurje

Godina Zrinskih je na izmaku, hoće li uslijediti obnova Staroga grada?

Objavljeno:

- dana

Slavlje gotovo, treba raditi

Za dva tjedna završava Godina Zrinskih, u kojoj su, kao dio proslave, održane brojne priredbe 

Godina 2016. bila je godina Zrinskih. Župan Matija Posavec je inicirao, hrvatska Vlada blagoslovila, a Međimurska županija organizirala cjelogodišnju proslavu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Međimurje se u spomen-godini pozicioniralo na karti Europe kao „Županija Zrinskih”

Događanja je bilo mnogo – kulturne priredbe, polaganje vijenaca na spomen-obilježja i susreti povjesničara. Sve je kulminiralo sredinom rujna središnjom proslavom 450. obljetnice bitke kojom je spriječen prodor Osmanlija u Zapadnu Europu. Granicu je pred 100.000 Osmanlija branilo 2.500 vojnika, predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. Povjesničari tvrde da bi svijet danas izgledao skroz drugačije da je Sulejman Veličanstveni 1566. godine nastavio svoj prodor prema Beču. Bila je to, slažu se, izgubljena bitka kojom je dobiven rat.

Nikola Šubić Zrinski je izgubio je život kod Sigeta, ali je Europa dobila suvremene kulturne vrijednosti kakve danas poznajemo. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u Bitci kod Sigeta protiv Osmanskog Carstva “spasio civilizaciju”, današnju Zapadnu Europu.

Niklos Zryni

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna.

Iako najpoznatiji, Nikola Šubić nikako nije bio jedini Zrinski s povijesnim zaslugama, niti je obljetnica Sigeta jedina koja je obilježena u godini na izmaku. Proslavljen je i 5. spomendan Zrinskih i Frankopana, zatim 345. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i 470. obljetnica dolaska obitelji Zrinski u Međimurje te 352. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskoga Čakovečkog. Proglašenjem 2016. spomen-godinom, Međimurje je dobilo jedinstvenu priliku jače se pozicionirati na karti Europe, predstavljajući se kao „Županija Zrinskih“ te istaknuti svoje slavno povijesno naslijeđe.

Opera i “Lado”

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.

Iako je cijela obitelj Zrinski uvijek isticala svoje hrvatstvo, Mađari ih slave kao jednu od najvećih obitelji Mađara u povijesti, i pritom su daleko revniji od njihove domovine. Nikola Šubić u Mađarskoj je Niklos Zryni. Ipak, čini se da je došlo vrijeme kad je i Hrvatska prihvatila međimursku inicijativu o davanju Zrinskima mjesto koje zaslužuju u hrvatskoj povijesti. Tako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na svečanoj akademiji kojom je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti obilježen jubilej Sigetske bitke izrazila nadu da će i u Zagrebu biti podignut spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom.

Matija Posavec smatra da je u hrvatski obrazovni sustav neophodno usaditi svijest o značaju Zrinskih u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo.
Dok se u Hrvatskoj tek dogovaralo povjerenstvo za proslavu na državnome nivou, povjerenstvo mađarske Vlade već je naveliko pripremalo svečana događanja. Na kraju su se dva povjerenstva međusobno dogovarala o priredbama u slavu Zrinskih. Turska Vlada je također prihvatila pokroviteljstvo na nacionalnoj razini. Tako su se na središnjoj proslavi u Šenkovcu susrela dva predsjednika, mađarski predsjednik i hrvatska predsjednica te turski potpredsjednik Veysi Kaynak.
U sklopu programa u Godini Zrinskih u mađarskoj Nacionalnoj operi gostovalo je Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka s operom “Nikola Šubić Zrinjski”. U Budimpešti je nastupio i hrvatski Folklorni ansambl „Lado“.

Velika proslava je tek završila a već se priprema slavlje za 2017. godinu. U Međimurju se nadaju da će između tih dviju proslava na natječaju proći projekt rekonstrukcije Staroga grada Zrinskih, vrijedan 40 milijuna kuna. Trebao bi započeti i početak obnove Mauzoleja u Šenkovcu. Tako bi velika obitelj vojskovođa, intelektualaca i pjesnika, koja je oduvijek zagovarala samostalnu Hrvatsku, od iste te države dobila i nešto zauzvrat.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Drugi dan zaredom u Međimurju nema novih slučajeva COVID-a, ukupno osam aktivnih slučajeva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađeno je 57 uzoraka, od čega nema evidentiranih pozitivnih nalaza.

U protekla 24 sata oporavila se 1 osoba. Ukupan broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 8. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 64.008 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec ukupno su hospitalizirana 3 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata nema hospitaliziranih ni otpuštenih pacijenata, kao ni pacijenata na respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

I dalje se pozivaju svi oni koji se žele cijepiti da to mogu učiniti bez prethodne najave svaki radni dan od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 13 do 18 sati u prostorima Županijske bolnice Čakovec.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Kajtazi i Ćorić u Pribislavcu: “Ne radimo podjele na Rome i nerome!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na ulazu u romsko naselje u Pribislavcu danas, 28. srpnja, održana je izvanredna konferencija za medije.

Pribislavec su, naime, posjetili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Održali su i radni sastanak s općinarima na kojem je bilo riječi o problematici ilegalnih odlagališta i svakodnevnog spaljivanja otpada, objasnio je načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić.

S navedenim problemom (pre)često se moraju boriti pripadnici DVD-a Pribislavec i Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Samo tijekom srpnja tako su vatrogasci iz JVP-a čak osam puta izlazili na intervenciju. Članovi lokalnog DVD-a povremeno pak požar gase na dvjema lokacijama istovremeno!

Na početku konferencije pozdravio je okupljene i zahvalio ministru Ćoriću što se odazvao pozivu u pomoć. Dodao je da je zastupnik Kajtazi bio inicijatorom sastanka.

– Prije dva tjedna Vlada je donijela novi Nacionalni plan za Rome. To nije prvi takav dokument, oni se redovito donose od 2003., no kako ih sprovesti u djelo ako nijedna jedinica lokalne samouprave nema akcijski plan? Treba razraditi i na koji način zapošljavati mlade, sposobne ljude, a ne ih “pretvarati u invalide” naknadama i sličnim. Ima puno pozitivnih primjera među pripadnicima romske manjine, no svjetla su uvijek fokusirana samo na negativne!

Zahvaljujem ministru Ćoriću i smatram da će ovakvi obilasci romskih naselja pridonijeti rasvjetljavanju problematike i voditi uspješnim rješenjima, osobito sa smećem, koje nije samo romsko – rekao je Kajtazi. Na njega se nadovezao ministar Ćorić.

– Ovo pitanje otpada koji okružuje Pribislavec mora biti riješeno jednom za svagda, za što će se provesti odgovarajuće mjere. Divlje deponije sanirat će se u narednim mjesecima. To je, među ostalim, i pitanje ekonomske, ali i svake druge integracije romske manjine, čiji pripadnici moraju imati sva prava, ali i poštovati sve obveze i odgovornosti koje sa sobom donosi status hrvatskoga građanina. Mislim da se u tome gospodin Kajtazi i ja slažemo – rekao je Ćorić, nadodavši da u svemu veliku ulogu igraju i veća ekonomska sigurnost te važnost obrazovanja Roma.

Kajtazi i Ćorić osvrnuli su se i na problematiku cijepljenja, odgovarajući na pitanje o navodno ispodprosječnoj procijepljenosti Roma. Kajtazi je rekao da ne raspolaže konkretnim podacima, ali da su potencijalno maloj procijepljenosti svakako pridonijele i svakakve lažne informacije koje se šire društvenim mrežama.

Dodao je da se Rome posjećivalo te su im se dostavljali paketi s maskama, dezinficijensima i drugim potrepštinama. Po uzoru na Virovitičko-podravsku županiju, istaknuo je, minibusom bi se posjetilo svih 60-ak romskih naselja te bi se cijepljenje ubuduće provelo uz pomoć mobilnog centra.

Ministar Ćorić odlučno je pak ustvrdio da “nema procijepljenosti u romskim naseljima i u neromskim naseljima”:

– Imate samo procijepljenost na razini Hrvatske… Romi su građani ove zemlje, kao i svi ostali. Nitko tu nikoga ne treba ni na koji način izdvajati. Možemo eventualno govoriti o informiranim i neinformiranim građanima, s tim da je najveća odgovornost na onim informiranima koji se unatoč znanju ne cijepe. Apeliramo svaki dan pa apeliram i danas – cijepite se!

Na primjedbu o neizdvajanju ministar je zaradio pljesak i ovacije prisutnih.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje