Povežite se s nama

U fokusu

Godine 2020. nas je pogodila koronakriza, a poduzetnici iz Varaždina ipak bili treći po dobiti u državi

Objavljeno:

- dana

Od ukupno 139.009 poduzetnika koji su poslovali u 2020. godini, njih 82.532 ili 59,4 % ima sjedište u nekom od županijskih središta, objavila je FINA.

Udio zaposlenih je još i veći (63,7 %) jer je od 947.874 zaposlenih, njih 603.870 zaposleno kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta.

Od 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2020. godini, 528,3 milijarde kuna ili 71 % ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova – središta županija.
Promatrano po ukupnim prihodima, županijska središta rangirana su u rasponu od 1. (Zagreb) do 82. mjesta (Gospić), s tim da je većina rangirana među prvih 20 gradova.

Od 21 grada – županijskog središta, poduzetnici u njih 18 ostvarili su neto dobit, dok su poduzetnici sa sjedištem u Šibeniku (172 milijuna kuna), Zadru (191,1 milijun kuna) i Dubrovniku (533,2 milijuna kuna), ostvarili negativan financijski rezultat – gubitak.

Prema kriteriju neto dobiti u 2020. godini, najuspješniji su poduzetnici Zagreba (12,2 milijarde kuna), Osijeka (669,6 milijuna kuna) i Varaždina (571,7 milijuna kuna).

U Varaždinu je prve koronakrizne godine bilo registrirano 2176 poduzetnika i oni su ostvarili ukupnu neto dobit 571,7 milijuna kuna. Kao što je već ranije spomenuto po tome su treći u državi.
Kada se gleda prosjek 2020. prihod po poduzetniku u Varaždinu je bio 6,8 milijuna kuna, a po zaposlenom 708.000.

U Čakovcu je iste godine bilo registrirano 1423 poduzetnika, a njihova ukupna dobit je bila 476 milijuna kuna. Po tome su sedmi u Hrvatskoj.
Kada se gleda prosjek 2020. prihod po poduzetniku u Čakovcu je bio 5,5 milijuna kuna, a po zaposlenom 638.000 kuna.

Samo je Zagreb imao veći prihod po zaposlenom od Varaždinske županije te je on u glavnom gradu iznosio 1 milijun kuna.

– Navedeni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki te velikih trgovačkih lanaca većinom u Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju u toj županiji, a ne i u drugim županijama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti – objasnili su analitičari FINA-e.

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje