Povežite se s nama

Međimurje

Dobravski “Golden Gate“ usidrio prvu plutajuću izložbu

Objavljeno:

- dana

BIJELI MOST

Sve naviknute na uobičajeno prezentiranje fotgrafija na izložbama u subotu je oduševila najnovija instalacija afirmiranoga čakovečkog umjetnika Damira Klaića Ključa, koji je u suradnji s članovima Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar-ZeuS svoje radove “umočio“ u rijeku Dravu kod pješačkoga visećeg mosta u Donjoj Dubravi.

Njegova plutajuća izložba pomno odabranih fotografija s tematikom zaštite prirode osmišljena je s ciljem senzibiliziranja javnosti za potrebu očuvanja prirodnih rijeka. Instalacija je bila popraćena svjetlosnim efektima na dobravskom “Golden Gateu“, koji je u sumrak zablistao okupan plavim i zelenim svjetlosnim efektima. Cjelodnevna manifestacija obilovala je brojnim događanjima koja su privukla brojne velike i male znatiželjnike. Primjerice, članovi HGSS-a izveli su vježbu spašavanja na vodi i potom sudjelovali u turističkoj vožnji čamcima za posjetitelje. 

Svoje umijeće zlatarenja demonstrirali su Vidovski zlatari, a u obližnjoj vodenici mogla se razgledati izložba dječjih radova. Za okrepu svih kojima je borba za opstanak prirodnih rijeka na prvome mjestu pobrinula se raspoložena Forestland ekipa. Podsjećamo, Udruga ZeuS je još 1999. iznjedrila ideju, a poslije i inicirala gradnju visećeg mosta, nadjenuvši mu ime “Bijeli most”.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Beličkomu Ogranku UDVDR-a donacija lokalnog SDP-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 14. svibnja, u prostorijama beličkog Ogranka UDVDR-a članovi Općinske organizacije SDP-a predali su donaciju beličkim braniteljima.

U paketu je bilo pedesetak komada polo majica s logotipom UDVDR-a, koje je izradila Štikma d.o.o.

Uime Ogranka UDVDR-a na donaciji je zahvalio predsjednik udruge Dejan Janušić, a predali su ih predsjednik beličke Općinske organizacije SDP-a Josip Mlinarić, Stjepan Horvat i Viktor Herman.

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!