Povežite se s nama

U fokusu

Goran Habuš: APN uplatio 4 milijuna kuna, ostatak se očekuje idući tjedan

Objavljeno:

- dana

Je li kraj agoniji kupaca varaždinskog POS-a u Ulici Vilka Novaka??

Agencija za promet nekretnina (APN) iz rezervog  je fonda posudila novac za nastavak izgradnje varaždinskih POS stanova u Ulici Vilka Novaka, kazao je novinarima i kupcima gradonačelnik Goran Habuš na sastanku u srijedu. Gradonačelnik je ujedno najavio nastavak radova za četvrtak , a što su potvrdili i ravnatelj Javne ustanove gradski stanovi, Vladimir Kukec i glavni inžinjer spornoga gradilišta, Zoran Maroslavac. No, u četvrtak prije podne gradilište je i dalje bilo pod ključem.

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, novinarima je, nakon gotovo sat i pol razgovora sa članovima Udruge stanara POS-a (USPOSA) pokazao dokument koji potkrepljuje da je APN uplatio četiri milijuna kuna za nastavak gradnje zgrade A1. Dokumentom  se također obvezuje investitora da odmah po odobrenju plaćanja pojedinog troška  kopiju plaćene fakture dostavi APN-u. Dakle, svaku potrošenu lipu JUGS mora opravdati.

Premda je još prošli tjedan u petak tvrdio da je sve riješeno, kupci bez dokaza nisu bili spremni vjerovati gradonačelnikovim rječima. U više su navrata izrazili sumnju u dobru volju Grada i JUGS-a da se njihov problem napokon riješi.

Nakon dugotrajnog sastanka kojemu je od 45 prisustvovalo 27 kupaca, gradonačelnik je rekao :- Nakon ove uplate slijedećeg će tjedna APN uplatiti još osam milijuna kuna, kazao je Goran Habuš. I dodao: – Uz to je i PBZ odobrio kredit od četiri milijuna kun. Dakle kredit je dvostruko manji od iznosa koji se spominjao prošli tjedan.

Nastavak gradnje

Isplaćena transakcija u četvrtak je trebala vratiti strojeve na gradilišta koje su radnici Tehnobetona nedavno odnijeli s istoga. Zagorje Tehnobeton  nije želio nastaviti gradnju bez uplate novca na račun. U više su navrata spominjali sumnju u namjeru Grada i JUGS-a da se njihov problem napokon riješi.
Možda je upravo uplatnica APN-a na sastanak napokon dovela i predstavnika izvođača – glavnog inženjera Tehnobetona za sporne stanove, Zorana Maroslavca. Gradonačelnik očigledno nije želio da i ovoga puta, po ustaljenoj praksi, i jedno pitanje ostane neriješeno. Ili, kako vele iz USPOS-a, koji je u nekoliko navrata tražio da sastancima prisustvuje i netko od izvođača:- Vjerojatno se izvođači nisu željeli odazvati pozivu jer nisu željeli sudjelovati u dosadašnjim lažima – kažu. Kupci su, inače, na prošlom sastanku u petak pozvali izvođače radova da im se pridruže u Udruzi jer i oni su, kako je rekao Tomica Drvar Trtinjak, predsjednik USPOS-a, „oštećene strane“.

Useljenje i penali

Na pitanje koje najviše zanima stanare – kada će useliti – odgovorio im je Maroslavac.- Prva bi zgrada trebala biti useljiva za četiri mjeseca, druga do 30. studenoga, a treća mjesec dana kasnije, kazao je inženjer Tehnobetona. No, također je rekao da „će ovih četiri milijuna pokriti tehnički dio radova dok će se radovi intenzivirati od idućeg tjedna“. Ne znamo može li se to prevesti i kao – nakon uplate većeg djela novca, a ne samo dugovanja od osam milijuna kuna. Ključna je riječ “trebala”. Jer, Tehnobeton očigledno bez kompletne isplate ništa ne garantira. Usto, zgrade prije useljenja moraju “proći” tehnički pregled kako bi dobile uporabnu dozvolu.

Tehnobeton se pismom zahvalio zbog uplate četiri milijuna kuna te izrazio nadu da će ostatak duga biti plaćen idući tjedan. Ne spominju decidirano hoće li u suprotnome ponovno prestati s radovima. Ujedno obavještavaju JUGS o “nastavku radova koji će se intenzivirati sukladno dogovoru. Dodaju – “ukoliko se ispoštuje gore navedeno, što duboko vjerujemo.

Ravnatelj JUGS-a, Vladimir Kukec, kazao je :- Došli smo do početka kraja. Kukec je također objasnio i dinamiku kojom će se plačati penali zbog kašnjenja, obećani ugovorom:- Kupci će 15 posto dobiti odmah, 45 posto će se isplaćivati prema dinamici uplate na naš račun, a posljednjih 45 posto prije samog useljenja, rekao je Kukec, izrazivši zadovoljstvo što će se nastavkom gradnje omogućiti potpisivanje predugovora za još neprodane stanove što je, zbog zastoja gradnje, do sada bilo onemogućeno. Pojasnio je i nesrazmjer oko šest spornih stanova, budući da se na internetu spominje 51 prodani stan, a na sastancima o njih 45.- Za tih šest stanova odabrani su ljudi s liste koji će ih dobiti, ali baš zbog ovoga što sam ranije spomenuo – nemogućnosti potpisivanja ugovora, za sada ih još uvijek ne možemo zvati kupcima, kazao je ravnatelj Kukec.
Premda su kupci zadovoljni razvojem događaja još uvijek djeluju sumnjičavo. Tako će vjerojatno i ostati sve dok ne dobiju ključ u ruke. No, pred novinarima im je obečano da će svaki stanar moći nadgledati izgradnju svog stana.

Plaćanje podstanarstva – nema penala

Iako je ovoga puta predočen dokument o uplati prvog dijela novca, kupci, poučeni iskustvima, ostaju rezervirani. Njih je cijela situacija koštala isuviše novca i živaca da bi se sada radovali nečemu od čega veći dio još uvijek „visi u zraku“.- Svaka čast, uplaćeno je četiri milijuna, no čekajmo kredit i osam milijuna idućeg tjedna, a očigledno je da niti Tehnobeton neće više raditi ukoliko se nastave dugovanja, govore. Skepsa ne čudi obzirom da je sve što je Goran Habuš naveo kao “gotovu stvar” očigledno uvjetovano.
Jer, premda se mora priznati da je između dva izborna kruga „sjela“ uplata, neispunjenih obećanja je do sada bilo i previše da bi se odmah krenulo sa slavljem. Bilo je previše sastančenja, pozivanja da se pomogne ljudima koji plaćaju podstanarstvo i kredit što ih vodi u bankrot, pričama o „rješenjima na stolu“, a prošli su mjeseci dok se nije dogodila prva konkretna stvar – uplata novca iz rezervnog fonda.
Gradonačelnik Habuš koji je ovoga puta, za razliku od petka- kad je unatoč obećanju, bio spreman razgovarati s novinarima – s dokumentima u ruci i dobroj volji za fotografiranje istih, odgovorio je kupcima i na njihovo treće pitanje na koje su na prošlom sastanku ostali bez odgovora – o plaćanju podstanarstva najtežim slučajevima:- Kupci su se dogovorili da to ne žele. Ne žele se seljakati već će, sada kad je gradnja pri kraju, sačekati svoje stanove ondje gdje jesu, kazao je Goran Habuš. Kupci govore drukčije.- Ne znam bismo li to nazvali ucjenom, ali rečeno je da oni koji uzmu podstanarske stanove nemaju pravo na isplatu penala. S obzirom koliko su novca već porošili na podstanarstvo, radije će uzeti penale.

“Bez ključa u rukama više nikome ne vjerujemo”
Iz USPOS-a oprezno izjavljuju. – Ovaj novac pribavljaju osam mjeseci pa nije čudo da smo umorni i ne skačemo od veselja. Naravno da smo sretni, ali dok ne dobijemo ključ u ruke više ničemu ne vjerujemo, zaključio je Trtinjak. U USPOS-u je 27 od 45 stanara. Bilo bi zanimljivo čuti je li riječ o strpljivim kupcima ili o ljudima koji čekaju da drugi rješe njihov problem. Možda, pak, imaju vremena čekati iako su već dospijećem na listu označeni kao prioriteti.

TUŽBA ZA NADOKNADU ŠTETE
Iziritirani cijelom situacijom koju prolaze zadnjih mjeseci, a koja je dosta njih gotovo dovela do banktrota, kupci sada najavljuju posebnu tužbu protiv JUGS-a za nadoknadu štete. To se , naravno, indirektno odnosi i na Grad budući da se JUGS, kao javna ustanova, financira iz Gradskog proračuna.- Grad će u ovom slučaju biti kolateralna žrtva, zaključuje Tomica Drvar Trtinjak.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje