Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije

Dok se u Varaždinskoj županiji gomilaju tvrtke s ozbiljnim problemima u poslovanju, a plaće su najmanji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i na 17. mjesto u državi za čijim prosjekom zaostaju 21 posto – županijska vlast troši dobar dio vremena na kadrovske promjene i preraspodjelu sredstava.
 

Upozorio je to u četvrtak Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, podsjetivši okupljene novinare da je ta stranka još 30. kolovoza prošle godine upozorila da je županijski proračun u minusu od oko 29 milijuna kuna, a zdravstvene su ustanove nagomilale gubitak koji je došao na 238 milijuna kuna.

Bolje u – Sjevernoj Koreji

„Proračun je u minusu, a da se četiri godine nije ništa izgradilo. Županija nije općinama i gradovima pomogla gradnju ni četvornog metra vrtića ili drugog prostora, a razlog tome su i poslovi temeljem javno-privatnog partnerstva koje treba istražiti, dok je ugovore i izračune o navodnoj povoljnosti takve gradnje nužno podastrijeti javnosti. Usprkos svemu tome, nakon našeg upozorenja, župan je lani ustvrdio da je stanje idealno, da bi tek ovih dana priznao da je situacija  kritična, osobito zdravstvu, pa je varaždinska Opća bolnica jedno vrijeme bila bez lijekova, rekao je  Stričak naglasivši da je više transparentnosti kod gradnje školskih objekata u – Sjevernoj Koreji.

O nesnalaženju i bezidejnosti županijske vlasti, kako je dodao, govori i statistika vezana uz sjednice Županijske skupštine.

„Od 25 radnih sjednica održanih u četiri godine, 33 točke bile su vezane uz županijski proračun koji je ukupno iznosio 831 milijun kuna. O proračunskoj zalihi raspravljalo se 21 put, što je više od šest posto svih odrađenih točaka, a proračunska zaliha je kroz četiri godine iznosila ukupno oko 800 tisuća kuna ili samo 0,11 posto svih proračuna. No to nije sve. Više od 50 točaka županijske skupštine bilo je vezano uz razrješenja nepodobnih i imenovanja podobnih, a dvanaest točaka posvetili su unutarnjem ustroju, statutu i izmjenama poslovnika kako oporba što teže djelovala, ustvrdio je čelnik HDZ-a.

Za gospodarstvo manje od 1 posto

Dok se raspravljalo o podobnima i drugim manje bitnim stvarima, kako je upozorio, stanje u gospodarstvu se gotovo potpuno zanemarilo.

„U četiri godine bile su svega tri točke o stanju gospodarstva Varaždinske županije te dva izvješća o stanju obrtništva, odnosno ukupno 1,45 posto svih točaka. Uz poljoprivredu bile su vezane tri točke, a svega dvije točke uz turističku zajednicu, ustvrdio je Stričak.

Kao što za gospodarstvo nije bilo vremena, tako nije bilo ni novaca.

„Za poljoprivredu je izdvojeno 19 milijuna kuna, a za sve programe razvoja obrtništva i poduzetništva kroz četiri godine 7,2 milijuna kuna ili 0,87 posto proračunskih sredstava, dok je za programe razvoja turizma ukupno izdvojeno tek 750 tisuća kuna. Za kulturu četiri milijuna, a šport 2,8 milijuna kuna ili 0,34  posto. I trebamo li se onda pitati zbog čega je stanje u športu takvo loše i zašto nemamo prvoligaša, zaključio je Stričak te dodao da je zadnja dobra ideja županijske vlasti bila još 2005. godine kada je uveden prijevoz srednjoškolaca.

Goran Kaniški, potpredsjednik središnjeg Odbora HDZ-a za energetiku, rudarstvo i zaštitu okoliša, osvrnuo se na najavljeni zakon o strateškim investicijama. „Zakon se želi progurati u vrlo kratkom roku i bez javne rasprave. Bojimo se da će dovesti u pitanje gospodarenje našim zadnjim nacionalnim blagom: šumama, vodom i drugim prirodnim bogatstvima. Kada takva privatizacija provedena na Filipinima i došao je Bechtel, cijena vode poskupjela je 700 posto. Uz to, svaki stranac, koji će kod nas doći s 120 milijuna kuna, dobiva pomoć ministara koji rješava sve bez konzultacija s lokalnom samoupravom koja bi trebala osigurati komunalnu infrastrukturu. Nasuprot tome, hrvatskom ulagač ne dobiva takvu pomoć i mora ići kroz birokraciju, pa makar ulagao i veći novac. Je li to u redu?  Je li u redu da se sve to radi bez javne rasprave? Je li u redu da se potiču primjerice strani investitori u solarne elektrane koje ne zapošljavaju kao što su  to učinili Boxmark i Calzedonija, zapitao je Kaniški.

 

 

Izvor:
Foto: Siniša Sović