Povežite se s nama

U fokusu

Gospodarstvo naše regije mora ostati pokretač razvoja cijele Hrvatske, no nužne su promjene

Objavljeno:

- dana

DR. SC. JOSIP KRIŽANIĆ

– Svaka nagrada puno znači, posebno ako pripadne nekome tko djeluje u tako osjetljivom sektoru kao što je poljoprivreda, a u kojem je zaista teško opstati.

Srećom, mi u grupi Veterinarska stanica Varaždin ne možemo se požaliti na rezultate poslovanja, čak se i širimo u ovo vrijeme krize, i to zahvaljujući vlastitoj ustrajnosti – istaknuo je dr. sc. Josip Križanić, direktor Grupe Veterinarska stanica Varaždin, jedan od suvlasnika te zamjenik predsjednika Hrvatske veterinarske komore, koji je u srijedu primio priznanje za iznimna dostignuća i doprinos u razvitku gospodarstva Varaždinske županije, koje svake godine uspješnim gospodarstvenicima dodjeljuje HGK – Županijska komora Varaždin.

Rast i razvoj te daljnje širenje

Dok su mnogi u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj propali, Grupa Veterinarska stanica Varaždin, koja je ove godine obilježila 65 godina rada, bilježi samo pozitivne poslovne trendove. Rezultat je to promjene politike poslovanja. Uz veterinarsku medicinu orijentirali su se na vlastitu proizvodnju, te je u zadnjih 10 godina uloženo više od 60 milijuna kuna u nove proizvodne hale, tehnologiju i opremu. Sa širenjem nastavljaju i dalje. Nakon što su prije dva mjeseca kupili farmu u Petkovcu za 3.200 svinja i farmu za 150 junadi, prošlog tjedna realizirana je nova velika investicija: kupljena je nova farma za 3.200 svinja u Kelemenu. Osim toga, akreditirani su prema normi HRN ISO/IEC 17025, kojom su dobili ovlasti kontrole hrane namirnica animalnog podrijetla. Time je Grupa Veterinarska stanica Varaždin učvrstila svoj vodeći status najveće veterinarske organizacije u Hrvatskoj.

Bio je to povod za razgovor s dr. sc. Križanićem, koji je ujedno i županijski vijećnik HDZ-a i peti na listi Domoljubne koalicije za III. izbornu jedinicu, bivši načelnik Općine Jalžabet, a sada predsjednik Općinkog vijeća. Upravo je Križanić sa suradnicima pokrenuo projekt Poduzetničke zone Jalžabet, u kojoj danas posluju Ducal, Wollsdorf Components i Press Glass, koji zapošljavaju 1.000 ljudi.

U ovoj situaciji krize, recesije i pada, Grupa Veterinarska stanica Varaždin intenzivno raste. Kako je to moguće?
Prije dvadesetak godina došlo je do stagnacije stočarske proizvodnje, koja je rezultirala drastičnim smanjenjem stoke na poljoprivrednim gospodarstvima. Tada smo jednostavno procijenili da naša primarna djelatnost, veterinarska medicina, više nije dostatna za uzdržavanje stotinjak zaposlenih ljudi i promijenili smo poslovnu strategiju. Orijentirali smo se na vlastitu proizvodnju. Danas u Grupi Veterinarska stanica Varaždin djeluju četiri tvrtke-kćeri. Proizvodimo 35.000 svinja i imamo 1.200 krmača, ponovno smo pokrenuli i proizvodnju junadi, proizvodimo i distribuiramo sjeme bikova i raspolažemo s gotovo 700 hektara zemlje koje obrađujemo za vlastiti tov. Imamo sušare, silose i dvije mješaonice stočne hrane, kao i vlastite prodavaonice. No, rast Grupe Veterinarska stanica Varaždin nije vidljiv samo na proizvodnji, već i u broju zaposlenih i bruto prihodima.

Imamo 1.200 krmača koje proizvedu godišnje između 30.000 i 35.000 kuna

Dakle, ključ uspjeha je vlastita stočarska i poljoprivredna proizvodnja?
Naša primarna djelatnost i dalje je veterinarska medicina, i tu smo vodeći u Hrvatskoj. Još prije osam godina prvi u Hrvatskoj oformili smo izvanfakultetsku Kliniku za male životinje, koja opremom, prostorijama i stručnim resursima udovoljava potrebama vlasnika kućnih ljubimaca i u kojoj radimo gotovo sve zahvate u području veterine, na što smo jako ponosni. S obzirom na to da se strategija razvoja tvrtke okrenula vlastitoj stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji, napravili smo još jedan iskorak. Osigurali smo stabilnost genetskog materijala kroz vlastiti nerastovski centar, koji ima 20 špicnih nerasta i godišnju proizvodnju od preko 20.000 doza sjemenja za vlastite potrebe, ali i pokrivanje potreba zemaljskog uzgoja. Dakle, imamo 1.200 krmača, koje proizvedu godišnje između 30.000 i 35.000 svinja. Uz to, s njemačkim partnerom Besamungsverein Neustadt a.d. Aisch, najvećim centrom za proizvodnju sjemena bikova u Njemačkoj, imamo Centar za umjetno osjemenjivanje goveda koja se bavi prodajom i distribucijom duboko smrznutog sjemena bikova, tekućeg dušika i opreme za umjetno osjemenjivanje. Ne možemo reći da nam je lako, no znamo što radimo i to radimo dobro.

U Općini Jalžabet problem je samo natalitet

Slično je bilo i u Općini Jalžabet, koja je prije 10 godina bila među najsiromašnijim općinama Varaždinske županije. U vrijeme dok ste vi bili načelnik pokrenut je projekt Poduzetničke zone Jalžabet, na kojem se danas temelji gospodarski razvoj Općine.

Prije 10-ak godina bili smo mala ruralna sredina između Ludbrega i Varaždina, zadnji od zadnjih, s BDP-om od svega 17 %. Morali smo nešto napraviti. Okupio sam jedan tim ljudi, u kojem je bio i današnji direktor Zone Marijan Blažin, te smo odlučili da će razvoj Općine ići u tri smjera. U nizinskom dijelu Općine, uz rijeku Plitvicu, naumili smo ojačati poljoprivrednu proizvodnju, a u brežuljkastom dijelu pokrenuti seoski turizam. Treći segment razvoja temeljili smo na razvoju gospodarstva te smo pokrenuli Poduzetničku zonu. Uz pomoć naših saborskih zastupnika, prvenstveno pokojnog dr. Marijana Mlinarića, dobili smo zemlju u vlasništvo. Mučili smo se, ali vrlo brzo smo napravili kompletnu infrastrukturu. Tada smo procijenili da će u krizi puno lakše opstati veliki, pa smo ostavili velike parcele u Zoni, dok su okolne zone nudile male. Naša procjena bila je ispravna i mi u ovom trenutku u Zoni imamo tri velike tvrtke koje zapošljavaju 1.000 ljudi i njihova je vrijednost investicija oko milijarde kuna. Općina Jalžabet ima perspektivu, pogotovo s daljnjim razvojem Zone.

Općina Jalžabet danas je i u potpunosti komunalno opremljena.
Paralelno uz razvoj Poduzetničke zone Jalžabet gradila se komunalna infrastruktura te je Općina danas u potpunosti opremljena. Riječ je o općini koja je jedina povukla sredstva iz IPARD programa za izgradnju kanalizacije. Uređene su sve grobne kuće, obnovili smo Dom kulture i društvene domove, napravljen je moderni multifunkcionalni sportski centar i društveni život u Općini proteklih je godina dignut na jedan viši nivo, usudio bih se reći onakav kakav imaju u centru Zagreba! Općina Jalžabet subvencionira udruge, studente i sve se poduzima kako bismo zadržali mlade. Nažalost, kao i sve druge općine u Hrvatskoj, i Općina Jalžabet suočena je s padom nataliteta i odlaskom mladih iz našeg kraja. To je problem kojim će se morati ozbiljnije pozabaviti, baš kao i odlazak mladih, obrazovanih ljudi u inozemstvo.

Izgubit ćemo mlade, školovane ljude

Na taj problem, problem odlaska mladih u inozemstvo, upozoravali ste kao županijski vijećnik.
Bojim se da vrlo brzo nećemo uopće imati obrazovane mlade ljude koje smo mi školovali. Oni se više neće vratiti i nisam uopće sretan što se olako shvaća taj problem, kao i činjenica da se stalno govori o padu nezaposlenosti. Nije problem pad nezaposlenosti do koje dolazi i brisanjem iz evidencije, već je pitanje kakva je zaposlenost. O tome se treba govoriti.

Mladi školovani ljudi će otići iz Hrvatske i više se neće vratiti. Nisam uopće sretan što se olako shvaća taj problem

Ide li gospodarstvo Varaždinske županije u dobrom smjeru?
Mora se promijeniti kompletna priča. Kako? Ogledni primjer je Općina Jalžabet i Poduzetnička zona. Općina Jalžabet u tri godine otvorila je 1.000 radnih mjesta i imala milijardu kuna investicija, što je rezultiralo i porastom BDP-a, a Varaždin, koji je do prije godine bio primjer uspješnosti, motor, pokretač razvoja sjeverozapada i cijele Hrvatske, ne bilježi taj porast. No, puno toga treba riješiti. Ne može se ići u dobrom smjeru dok god se ne riješi situacija s otpadom i dok god se na Sveučilištu Sjever i u cijelom sustavu obrazovanja ne počne “proizvoditi” kadar u skladu s razvojem tehnologija i potrebama tržišta, a ne za burzu. Problem je i strašna represija državne administracije, koja “gnječi” gospodarstvo, i nestabilnost poreznog sustava, što nije dobro zbog potencijalnih ulagača. Izvoz je pomogao blagom rastu BDP-a u Varaždinskoj županiji i državi, no činjenica jest da ni Varaždinska županija ni država nisu ništa napravile. Naše susjedne zemlje u okruženju su napravile strukturne reforme, što je rezultiralo blagim rastom BDP-a. Mi nismo napravili stukturne reforme i izostale su strateške reforme i investicije. Tako dugo dok toga ne bude, neće biti ni značajnijeg porasta BDP-a. Ipak, još uvijek mislim da je gospodarstvo ove regije perjanica gospodarstva u Hrvatskoj.

Prvo posao, pa plaće

Kažete da je gospodarstvo ove regije pokretač razvoja, a s druge strane imamo najniže prosječne plaće u državi?
Prvo ljudima treba dati posla, i kad krene proizvodnja, kad ne bude hiperprodukcije ljudi na burzi i kad poslodavac ne bude za svako radno mjesto imao 20 kandidata, sigurno je da će se povećati i plaće.

Što je s poljoprivredom? U Županijskoj skupštini česte su kritike aktualnoj vlasti da se za poljoprivredu malo izdvaja.
Ne da Varaždinska županija za poljoprivredu malo izdvaja nego ne izdvaja gotovo ništa. Kao Varaždinska županija, koja je poljoprivredno orijentirana, trebali bismo razgovarati o smjeru razvoja, projektima i modelu, što mi kao Varaždinska županija hoćemo poticati. Primjerice, Šibensko-kninska županija potiče sadnju maslina godišnje s nekoliko milijuna kuna, i to pokazuje ozbiljnost u tome što su odabrali kao smjer razvoja u poljoprivredi. Mi takav smjer ovdje nemamo. Govorili smo o mljekomatima, jajomatima, zagorskom pureku, projektu pigi-vz.. Tu se sve sitni projekti koje treba pozdravljati jer predstavljaju tradiciju našeg kraja, ali to nije strategija razvoja poljoprivrede. Mi to nemamo, niti smo u bilo kojem trenutku to imali. 

Tvrdnja da je meso kancerogeno, nije znanstveno utemeljena, ali da. Problem je 20 godina staro uvozno meso iz Urugvaja koje je deset puta smrzavano, pa otapano.

U javnosti su se posljednjih dana mogle čuti informacije da je konzumacija crvenog mesa i prerađevina od njega kancerogena. Ima li razloga za zabrinutost? Kako to komentirate kao stručnjak koji se bavi pitanjima sigurnosti hrane?
Brojne generacije ljudi konzumirale su crveno meso i doživjele starost. Izjava da je crveno meso kancerogeno nije znanstveno utemeljena. Ono što je problematično je crveno meso koje se uvozi iz Urugvaja staro 20 godina i koje je deset puta smrzavano, pa otapano i jak uvoznički lobi kojem je cilj isključivo zarada. Naravno da ne možemo zabraniti uvoz mesa, pogotovo ne iz EU, ali ono što možemo je kontrolirati datum prvog smrzavanja. I o tome potrošač mora biti upoznat. U trgovinama bi trebala biti polica na kojoj se nalazi uvozno meso s deklaracijom na kojoj jasno mora pisati da je to meso uvozno, koja je zemlja podrijetla i datum prvog smrzavanja, i druga polica na kojoj bi bilo meso koje je izvorno hrvatsko. Nažalost, situacija je u Hrvatskoj takva da ljudi moraju kupovati hranu iz uvoza, ali potrošači moraju imati pravo izbora.

Kako spriječiti uvoz takvog problematičnog mesa?
Samo strogim kontrolama uvezene hrane i proizvodnjom vlastite, za što imamo resursa. Izdašno moramo pokrenuti subvencioniranje poljoprivrede po modelu kakav imaju naše zemlje susjedi. Primjerice, u Mađarskoj imate subvencioniranje klanja, subvencioniranje preventivnih cijepljenja životinja, niži PDV na hranu nego kod nas… To su takozvane skrivene subvencije, koje mi u Hrvatskoj nemamo, a velik je problem državnog zemljišta. Apsurd je u, ovom trenutku, kad imamo moratorij na prodaju zemljišta strancima, da mi u Hrvatskoj također ne možemo kupovati zemljište. I još jedna stvar je jako bitna, a to je zajamčeni otkup. Ljudi proizvedu i onda se ne snalaze, jer su mali i nemaju zajamčeni otkup. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Treće poskupljenje cigareta u samo mjesec dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novo poskupljenje cigareta na hrvatskom tržištu, treće po redu od početka ožujka.

Nakon Tvornice duhana Rovinj i kompanije Philip Morris Zagreb, dizanje cijena najavila je i tvrtka  JT International Zagreb, i to za 10 eurocenti po kutiji.

JT je prijavio povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta  i prijave maloprodajnih cijena za nove marke pod brandom Camel. Nove cijene stupaju na snagu u srijedu, 3. travnja.

Sobranie će po novome stajati 4,90 eura, Camel 4,30 eura, Camel legend 4,10 eura, Camel compact 4,20 eura, Winston 4,20 eura, Benson & Hedges 4,10 eura te LD 4,20 eura.

Cijene su povećane između 2 i 2,5 posto, ovisno o vrsti cigareta, ali sve su, bez iznimke, skuplje za 10 eurocenti. Za toliko su cijene digli i TDR te Philip Morris. Ima li tu možda posla za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja?

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Većina učenika je ispod osnovne razine znanja hrvatskog jezika: ˝To je zbog novih tehnologija˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, komentirao je, među ostalim, rezultate nacionalnog ispita u školama.

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao je poražavajući podatak da je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine.

-Djelom je to točno, a to je zato jer se odnosi na pisani zadatak. Zbog suvremenih tehnologija naši učenici se sve lošije pisano izražavaju, ali mi upravo na otme inzistiramo, na učeničkoj pismenosti materinskog jezika. Stvari se neće lako popraviti, na društvenim mrežama učenici, kao i svi mi, komuniciraju skraćenicama i anglizmima – rekao je Filipović u Novom danu na N1 televiziji.

I fizika je imala najgore ocijene.

-To je na državnoj maturi. To je jedan višegodišnji problem jer je ona loše stručno zastupljena u školama zbog tržišta koje je fizičare usmjerilo u neka druga profitabilnija zanimanja. Pitanje je u kojoj je mjeri težina zadataka primjeran usvojenom znanju, a treba uzeti u obzir da je ona izborni predmet i da ju polažu i oni kojima ne polaganje neće donijeti nikakvu štetu, kao što je obveznim predmetima, naveo je.

Filipović kaže da ovi rezultati nemaju nikakav utjecaj na upise u srednje škole, ali da su dobar pokazatelj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje