Povežite se s nama

U fokusu

Grad će se zadužiti kako bi se Knjižnica preselila u Varteksovu robnu kuću?

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Treba li Gradu Varaždinu bivša Varteksova robna kuća u centru Grada?

To je pitanje prvi put postavljeno još za mandata bivšeg gradonačelnika Gorana Habuša, a s objavom Dnevnog reda predstojeće sjednice Gradskog vijeća Varaždina ponovno se aktualiziralo.

Iako se ova tema nije spominjala od kraja lanjske godine – kad je Goran Habuš zbog ideje o kupovini bio izložen lavini kritika – slijedećeg će se tjedna vijećnici neočekivano naći pred odlukom o kupovini nekretnine vrijedne 1,5 milijuna eura.
A, od studenog 2016. godine se nije promijenilo baš ništa zbog čega bi kupovina od bezvezne ideje evoluirala u pametni poslovni potez.

A prioriteti?

Štoviše, Grad je od države prije kojeg tjedna zatražio na poklon još 2000 kvadrata stambenih i poslovnih prostora u središtu grada, koji zjape prazni, a Grad ih namjerava obnoviti i privesti svrsi.
Kritičari smatraju da je i ta odluka zrela za preispitivanje iz istog razloga zbog kojega su ranije sasjekli ideju o kupovini Varteksove robne kuće: Grad ima previše prostora koji propadaju da bi kupovali još kvadrata, a tu je i dovršetak započetog. Barem je desetak prioriteta – Sinagoga, vila Oršić, Varaždinska kuća, opremanje Poslovne zone Brezje, priprema za rješenje problema baliranog smeća…

Analitičari zamjeraju da se na ovom primjeru zorno vidi da Grad nema baš nikakav plan ulaganja.

Jedino što bi se moglo donekle smatrati opravdanim bila bi kupovina prostora na atraktivnoj lokaciji s namjenom za iznajmljivanje i namicanju novca u proračun. Spominjalo se iznajmljivanje nekom od svjetskih brendova kako bi se pokušao vratiti život u Grad, koji se „preselio“ u shopping centre na rubu gradskog područja. Grad bi, smatra se, tako dugoročno profitirao na više razina. Također, s novcem od najma bi se otplaćivao kredit dok bi se 1, 6 milijun eura – ako bi se već zaduživalo- potrošilo na prioritete

Međutim, obje su se vlasti pokazale sklonije kulturi. Prije godinu dana se taj prostor smatrao idealnim za Gradski muzej Varaždin, da bi sad bio baš kao po mjeri varaždinskoj Gradskoj knjižnici.

Nekretnina ima 2631 kvadrat, sastoji se od dva dijela – uglovnice (stariji dio) i aneksa (novi dio), a Grad bi ju od Zagrebačke banke kupio kreditom PBZ-a od 11, 6 milijuna kuna na deset godina.

Zaduženje moraju odobriti vijećnici, svoju suglasnost za dug mora dati i hrvatska Vlada. Bivša vlast zbog pada proračuna nije stigla realizirati istu ideju. Analitičari zamjeraju da se na ovom primjeru zorno vidi da Grad nema baš nikakav plan ulaganja. – Stvari se rade ad hoc, a to svakako nije dobro i ne izgleda kao ozbiljno financijsko planiranje – govori se.

Također se vjeruje da će ZABA sigurno, sukladno poslovnoj praksi, spuštati cijenu pa se ne vidi nikakav razlog za žurbu, osim nepromišljenosti. Iako je, navodno, već stigla jedna ponuda, ali se taji od koga. Protivnici kupovine su odahnuli kad je bivši gradonačelnik pao prije nego je stigao realizirati ideju kupovine, a sad su se ponovno uhvatili za glavu.

Što o svemu kaže Grad?

Ideja o Gradskoj knjižnici u strogom centru Grada izazvala je lavinu kritika. Smatra se da će tako dodatno umrtviti već ionako potpuno mrtav centar grada. Knjižnica je prostor namijenjen isključivo stanovnicima, a niti njima se ta odluka ne dopada. Knjižnica bi i dalje ostala rascjepkana na tri lokacije pa nije jasno što bi se s tim postiglo.
Varaždinci su se ponadali da će se ostvariti ideja o preseljenju kompletne knjižnice u vilu Oršić pa je ova ideja skroz neočekivana. Nitko dosad nije rekao da se selidba ne može financirati eurospkim novcem. Zapravo može, ali košta vremena i novaca, Grad nije spreman čekati niti trošiti. – Hrvatska nije izlobirala novac za knjižnice iz EU. Procjena investicije je 37 milijuna kuna pa i kad kad bi se novac izlobirao u sljedećem financijskom razdoblju Grad bi trebao dati 15 posto, što je pet milijuna kuna i čekanje dugo sedam godina – kaže zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica. I dodaje: – Pitanje je i treba li knjižnici toliki prostor jer ona sad na dvije lokacije raspolaže s 1530 kvadrata. Također, ostaje pitanje što u tom slučaju s vilom Bedeković? Varaždin je Grad iznimne kulture s više od 70 zaštićenih spomenika… pitanje je cijenimo li svoju baštinu? – pita se Sandra Malenica. Ona smatra da će uvijek biti kritika, ali da će ovo biti ključan potez za daljnji razvoj kulture, centra(?!) i turizma(!?).
Dogradonačelnica smatra kako će Knjižnica privući ljude u centar i pridonijeti dinamici grada jer ima 10 tisuća korisnika, iako na dosadašnjoj lokaciji (HNK) knjižnica po ničemu ne pridonosi većoj frekvenciji ljudi oko Kazališta.

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje