OTVORENO
Treba li Gradu Varaždinu bivša Varteksova robna kuća u centru Grada?
To je pitanje prvi put postavljeno još za mandata bivšeg gradonačelnika Gorana Habuša, a s objavom Dnevnog reda predstojeće sjednice Gradskog vijeća Varaždina ponovno se aktualiziralo.
Iako se ova tema nije spominjala od kraja lanjske godine – kad je Goran Habuš zbog ideje o kupovini bio izložen lavini kritika – slijedećeg će se tjedna vijećnici neočekivano naći pred odlukom o kupovini nekretnine vrijedne 1,5 milijuna eura.
A, od studenog 2016. godine se nije promijenilo baš ništa zbog čega bi kupovina od bezvezne ideje evoluirala u pametni poslovni potez.
A prioriteti?
Štoviše, Grad je od države prije kojeg tjedna zatražio na poklon još 2000 kvadrata stambenih i poslovnih prostora u središtu grada, koji zjape prazni, a Grad ih namjerava obnoviti i privesti svrsi.
Kritičari smatraju da je i ta odluka zrela za preispitivanje iz istog razloga zbog kojega su ranije sasjekli ideju o kupovini Varteksove robne kuće: Grad ima previše prostora koji propadaju da bi kupovali još kvadrata, a tu je i dovršetak započetog. Barem je desetak prioriteta – Sinagoga, vila Oršić, Varaždinska kuća, opremanje Poslovne zone Brezje, priprema za rješenje problema baliranog smeća…
Analitičari zamjeraju da se na ovom primjeru zorno vidi da Grad nema baš nikakav plan ulaganja.
Jedino što bi se moglo donekle smatrati opravdanim bila bi kupovina prostora na atraktivnoj lokaciji s namjenom za iznajmljivanje i namicanju novca u proračun. Spominjalo se iznajmljivanje nekom od svjetskih brendova kako bi se pokušao vratiti život u Grad, koji se „preselio“ u shopping centre na rubu gradskog područja. Grad bi, smatra se, tako dugoročno profitirao na više razina. Također, s novcem od najma bi se otplaćivao kredit dok bi se 1, 6 milijun eura – ako bi se već zaduživalo- potrošilo na prioritete
Međutim, obje su se vlasti pokazale sklonije kulturi. Prije godinu dana se taj prostor smatrao idealnim za Gradski muzej Varaždin, da bi sad bio baš kao po mjeri varaždinskoj Gradskoj knjižnici.
Nekretnina ima 2631 kvadrat, sastoji se od dva dijela – uglovnice (stariji dio) i aneksa (novi dio), a Grad bi ju od Zagrebačke banke kupio kreditom PBZ-a od 11, 6 milijuna kuna na deset godina.
Zaduženje moraju odobriti vijećnici, svoju suglasnost za dug mora dati i hrvatska Vlada. Bivša vlast zbog pada proračuna nije stigla realizirati istu ideju. Analitičari zamjeraju da se na ovom primjeru zorno vidi da Grad nema baš nikakav plan ulaganja. – Stvari se rade ad hoc, a to svakako nije dobro i ne izgleda kao ozbiljno financijsko planiranje – govori se.
Također se vjeruje da će ZABA sigurno, sukladno poslovnoj praksi, spuštati cijenu pa se ne vidi nikakav razlog za žurbu, osim nepromišljenosti. Iako je, navodno, već stigla jedna ponuda, ali se taji od koga. Protivnici kupovine su odahnuli kad je bivši gradonačelnik pao prije nego je stigao realizirati ideju kupovine, a sad su se ponovno uhvatili za glavu.
Što o svemu kaže Grad?
Izvor:
Foto: Marta Konjačić