Povežite se s nama

Život i društvo

Grad Ludbreg: uskoro kreću dva projekta kojima bi se riješio gust promet

Izvor: Grad Ludbreg

Objavljeno:

- dana

S ciljem rješavanja problema koje uzrokuje gust promet, Grad Ludbreg u suradnji s Hrvatskim cestama pokreće dva projekta. Prvi projekt je rekonstrukcija ceste D24 od groblja do izlaska iz Hrastovskoga do županijske ceste Hrastovsko-Poljanec.

– Riječ je o projektu koji se dugo priprema, a prošle je godine usvojena projektna dokumentacija. Projekt uključuje rekonstrukciju odnosno izgradnju kružnog toka kod Tri lipe u Kućanu Ludbreškom na način da se malo zamiče prema Hrastovskom s time da se Tri lipe ne diraju već ostaju kao nekakav znak prepoznatljivosti toga dijela grada. Potom se spaja na cestu prema groblju i dalje prema Hrastovskom. Ravnaju se malo zavoji i cesta se proširuje na širinu od 12 metara tako da imamo prostora za široku biciklističku stazu kroz obje strane – objašnjava gradonačelnik Bilić.

Cesta prolazi skroz kroz naselje Hrastovsko u jednakoj širini s biciklističkim stazama i dolazi do županijske ceste za Poljanec gdje se također predviđa gradnja kružnog toka kako bi se olakšao dolazak prometala iz smjera županijske ceste u Poljancu.

– To nam je posebno kritično mjesto jer je na toj dionici puno ljudi poginulo u prometnim nesrećama i htjeli smo u suradnji s Hrvatskim cestama usporiti promet i spriječiti sve moguće buduće fatalne nesreće. Očekujem da bi otkup završio u sljedeća 2 mjeseca nakon čega bi se krenulo na izdavanje građevinske dozvole što je procedura koja će trajati neko vrijeme. Nakon toga ide objava natječaja i izbor izvođača – kazao je gradonačelnik te dodaje kako vezano uz cestu D24 ostaje još veliki problem teretnog prometa kroz sam Ludbreg.

– Od kružnog toka kod Plodina, Koprivničkom ulicom pa ulicom Bana Jelačića, Ljudevita Gaja odnosno Topličkom. Ta ulica je jako opterećena teretnim i kamionskim prometom, prijevozom drva, šljunka i ostalog tereta. Stanovnici tih ulica stalno se žale i to je razumljivo. Rekonstrukcija tog dijela posebice ovog dijela kružnog toka kod Hrastovskog prema Poljancu je preduvjet stvaranja novih prometnih rješenja da se i taj dio prometa razriješi. Razmišlja se o nekoliko varijanti koje ćemo u suradnji s Hrvatskim cestama probati razriješiti tako da se taj promet prema Varaždinskim Toplicama odnosno Zaboku gdje službeno vodi ta cesta rastereti. Time bi se prometno rasteretio i sam Ludbreg, Hrastovsko i Kućan, a po mogućnosti i Poljanec – rekao je gradonačelnik.

Drugi projekt koji bi trebao uskoro krenuti u realizaciju je rekonstrukcija kružnog toka na državnoj cesti D2, dakle na semaforima kod Selnika koji su isto kritična točka vezana uz fatalne nesreće ili nekakve druge probleme.

– Natječaj je proveden, otkup je gotov i nadam se da bi radovi mogli krenuti početkom građevinske sezone i na taj način bi se dodatno podigao stupanj sigurnosti svih onih koji prometuju tom cestom. To bi bio završetak vrlo važne prometne infrastrukture. Ono što ćemo mi kao Grad napraviti tijekom godine kad se kružni tok počne graditi je osvjetljavanje cijele te dionice državne ceste, dakle od kružnog toka do Poljanca tako da povećamo sigurnost sudionika u prometu. Osvijetlit ćemo i pružni prijelaz kod Grafičara tako da se na taj način izbjegnu sve crne točke u samom gradu i da se svi oni koji sudjeluju i pješice i biciklima budu sigurniji odnosno da cijeli promet teče sigurnije i s puno manje ometanja – zaključuje gradonačelnik.

Život i društvo

Varaždinske Toplice brinu o prirodi: dodatna zaštita zaštićenih područja i divljih vrsta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom studenoga prošle godine Grad Varaždinske Toplice podnio je Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za pregled i odobrenje Programa zaštite divljači za površine na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta na topličkom području, a sredinom veljače Ministarstvo je taj zahtjev i odobrilo, uz obrazloženje da je Program prihvatljiv za ekološku mrežu.

Cilj je dodatna zaštita zaštićenih područja i strogo zaštićenih divljih vrsta za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže, a Ministarstvo je odobrilo Plan prema kojem je od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2031. godine propisana zaštita i lov divljači.

Sve planirane lovne aktivnosti u spomenutom će se razdoblju unutar granica spomenika parkovne arhitekture – Parka u Varaždinskim Toplicama i Skupina lipa u Varaždinskim Toplicama – odvijati u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem.

Također, u zoni radijusa od 100 metara oko aktivnih gnijezda strogo zaštićenih ptica nije dopušteno provoditi lovne aktivnosti u vrijeme njihovog razmnožavanja, a svaki pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene životinjske vrste potrebno je odmah prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.

Manjim dijelom Plan obuhvaća područje očuvanja značajno za ptice Bilogora i Kalničko gorje te područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Livade uz Bednju.

– Plan za ekološku mrežu izradio je obrt Eam Konzalting iz Lobora, za što je Grad Varaždinske Toplice izdvojio 15.000 kuna, a krenuli smo s izradom Plana sukladno Zakonu o lovstvu koji propisuje da se za površine na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donosi Program zaštite divljači kojim se uređuju i zaštita i lov na tim područjima. Važno je istaknuti da zahvati i aktivnosti propisane Planom ne uzrokuju gubitak ciljnih staništa područja ekološke mreže i u većoj mjeri ne utječu negativno na pogodnost staništa za ciljne vrste – objašnjava toplička gradonačelnica Dragica Ratković.

Aktivnosti koje obuhvaća ovaj Plan su prebrojavanje divljači i ostalih životinjskih vrsta, organizacija i rad lovočuvarske službe, podjela zaštitnih sredstava korisnicima površina obuhvaćenih Planom te njihova edukacija o uporabi tih sredstava, zatim zaštitu usjeva i nasada rastjerivanjem te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, kao i eventualno smanjivanje broja divljači putem sokolarenja selektivnih živolovki i odstrela.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Marija Prekupec: “Najveći poklon koji nekome možete dati je vrijeme!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurska županija/Osobna arhiva

Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije je javno priznanje za posebna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Međimurske županije.

Jedna od dobitnica Nagrade za 2019. godinu za nesebičan društveni angažman u promicanju zdravlja i socijalnih aktivnosti te za razvoj sportske rekreacije je i prva međimurska diplomirana medicinska sestra Marija Prekupec, djelatnica Zavoda za javno zdravstvo MŽ i predsjednica međimurske Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara.

Nagrada je bila povodom da razgovaramo s iznimno aktivnom i angažiranom dobitnicom.

– „Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije je javno priznanje za posebna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Međimurske županije. Biti dobitnicom takve nagrade za mene je neopisiva čast i ponos. Kod mene se najprije javio osjećaj nevjerice i nisam znala kako da se nosim s time pa sam tek navečer rekla suprugu i djeci. Naravno da su bili sretni i počašćeni zbog svih nas. Ovu nagradu posvećujem svojoj obitelji koja mi je uvijek bila potpora, koja me nesebično podržavala u mojem radu , dala mi vjetar u leđa i snagu da ustrajem.

Potječem iz skromne sredine u kojoj su ljudi uvijek pomagali jedni drugima i tako nas odgajali. Izbor moga zanimanja potječe iz djetinjstva. U svojoj lokalnoj sredini, a i šire, nastojala sam pomagati ljudima u rješavanju problema, potaknuti humanitarni rad, volontiranje, raditi na promociji zdravlja.

Svojim radom nastojim da naše mjesto Gardinovec bude prepoznatljivo, da se čuva okoliš, da se čuva kulturna baština i prezentiraju stari običaji, uređuje mjesni parkić (prošle godine konačno smo uspjeli posaditi ukrasno drveće i bilje), da udruge žive i da i one svojim radom tome doprinose, da ljudi budu zadovoljni, da se druže, da kvaliteta starijih ljudi bude bolja, da se animiraju vrtića i školska djeca zajedno sa svojim roditeljima u raznim igrama u cilju promicanja zdravlja, prevencije kardiovaskularnih bolesti kao i pretilosti kod djece i odraslih – nabraja Marija Prekupec.

Dodaje da stalno radi na svojoj edukaciji koja je vezana uz potrebe zajednice.

– Maksimalno dajem sebe u planiranju, organiziranju i realiziranju aktivnosti. Uvijek nastojim pronaći rješenje problema i prilagoditi se na korist krajnih korisnika. Kontinuirano sam aktivna u lokalnoj Udruzi građana “Gardruža” Gardinovec, koja će ove godine obilježiti 20 godina osnivanja.

Udruga ima Kulturnu sekciju (očuvanje kulturne baštine – otvorenje Spomen ploče „Staro pralo“ jedinstveno je u Međimurju, otvorenje spomenika Stjepanu Jankoviću, Bakini kolači..), Sportsko-rekreativnu sekciju, Sekciju za ručne radove „Kreativne radionice“ i Sekciju za uređenje okoliša, ali velik dio rada posvećuje humanitarnom radu (Božićni sajam, Dan narcisa…) U Udrugu se mogu uključiti sve generacije jer su aktivosti raznolike i mogu biti zanimljive za sve dobne skupine.

Članica sam Županijske lige protiv raka već 10 godina. Ona u svome djelokrugu rada ima pet Klubova (Klub laringektomiranih osoba Međimurske županije, Klub operiranih od raka dojke “Nova nada”, Klub oboljelih od raka prostate, Klub oboljelih na debelo crijevo (ILKO) i Klub oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora “VITA”). Za svaki od tih klubova organiziraju se humanitarne aktivnosti u kojima sudjelujem. Akciju „Cvjetom narcisa protiv raka dojke“ organiziram i na lokalnoj razini.

Aktivno vodim Klub laringektomiranih osoba kao jedna od suradnica i sudjelujem u njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji. Osim psihološke potpore članovima i njihovim obiteljima, zdravstvenoga prosvjećivanja, pomoći i savjetovanju pri provođenju higijene traheostome, organiziranju predavanja, vodim članove u probama pjevanja i nastupa. U ovo doba korone nedostaju mi naši susreti i druženja! – ističe dobitnica, koja je i aktivna članica čakovečke Stanice HGSS-a već sedam godina. Trenutačno je u statusu polaganja ispita za spašavateljicu, a sudjelovala je u mnogobrojnim akcijama potrage i pružanja pomoći u nepristupačnim i neurbanim sredinama (poplava u Novskoj, potres u Sisačko-moslavačkoj županiji…)

Predsjednica je međimurske Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara od 2017. godine. Inicijatorica je osnivanja Vokalne skupine medicinskih sestara, koja je održala premijerni nastup na Humanitarnom koncertu „Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka“.

– Na taj način pokazala sam da medicinske sestre mogu učiniti mnogo, jer osim svakodnevnih humanih obaveza svojim entuzijazmom usrećuju druge i doprinose zajednici na malo drukčiji način. Osim kvalietnih proba, našle smo i vremena i za druženja koja su nas još više zbližila i povezala. Vokalna skupina HKMS-a nastupala je na humanitarnim koncertima u Mačkovcu, “Pjesmom , plesom i modnom revijom protiv raka”, za “Katružu”, raznim simpozijima… No, ova pandemija prekinula je naše probe i nastupe.

Uključila sam medicinske sestre u razne sportsko-rekreativne aktivnosti. Sudjelovale su 2018. i 2019. u jedinstvenoj trkačkoj utrci “Wings for Life World Run” u Zadru samo s jednim ciljem: učiniti ozljede leđne moždine izlječivima. Od 8.500 trkača koji su startali s zadarske obale bilo je i više 400 trkača iz Međimurja. Među njima našle su se i medicinske sestre iz Međimurske županije i pokazale humanitarnu notu, solidarnost i nadu da će lijek za ozljede leđne moždine biti brže otkriven, a time biti pružena pomoć svima onima koji tu pomoć i trebaju.

Povodom obilježavanja Dana sestrinstva organizirala sam sa ostalim partnerima i udrugama javnozdravstvene akcije posvećene medicinskim sestrama i drugima u zajednici. Ovom prilikom želim dati podršku i zahvalu svim medicinskim sestrama i tehničarima, liječnicima i ostalom osoblju u njihovoj velikoj požrtvovnosti u radu i borbi protiv ove pandemije – poručuje Prekupec.

Članica je i Nacionalnoga odbora za razvoj volonterstva te (od 2019.) Hrvatske zajednice općina. Na upit odakle crpi energiju, odgovara:

– Teško je to objasniti riječima. To je ono nešto što te pokreće, što nosiš u sebi, s čime s valjda rođen ili si stekao u ranom djetinjstvu pa te na neki način obilježilo. To je potreba da nekomu pomogneš bez apela za pomoći, a za to ne očekuješ ništa. Najvrednije je ono što me na kraju ispunjava, kad nekome pružiš ruku, a za to ne trebaš ništa drugo nego stisak ruke ili topli osmijeh. Sjećam se jedne bake koja je živjela sama, a moj doprinos njoj je bio razgovor u kojem je ona pričala o svojim problemima, životu… Nakon toga razgovora ona je rekla da se osjeća puno bolje i da ne zna kako bi mi platila što sam došla. Nudila mi je svoju posljednju jabuka koju je imala. Nisam uzela, jabuku ali sam je zamolila da umjesto toga izmoli jednu krunicu. Njoj je suza kapnula iz oka jer je rekla da takvu želju nije očekivala.

Podrška obitelji

Uz dobru organizaciju uspije se puno toga, smatra Marija.

– Moj dan često traje puno duže nego bi trebalo. Obitelj mi je veoma važna. Udana sam i majka četvero sinova, kao i ponosna baka trojice unuka. Bez obzira na svoje brojne obveze, nastojim da u kući bude sve u redu, obožavam peći kolače, njegujemo obiteljska druženja i s obzirom na obveze ostalih članova nastojimo vrijeme provoditi čim više zajedno. Unuci su poseban dar i veselje. Za njih se uvijek nađe vremena: i za čuvanje i za igru. Velika potpora mi je suprug koji je isto uključen u realizaciju brojnih aktivnosti i bez njegove pomoći ne bi išlo.

Moja majka je bila moj primjer kako se nositi u životu sa svim nedaćama. U ono vrijeme kad su žene morale biti domaćice, raditi u polju, vrtu, čuvati djecu… ona je našla snage da se zaposli i bori sa predrasudama da je ženi mjesto samo u kući. Uspjela je odgajati djecu, biti dobar radnik na poslu, imati uredan vrt i okućnicu. Bila je sama tijekom tjedna jer je otac radio u Sloveniji i kao i čitav niz muške populacije dolazio vikendom. Tako je većina obveza bila prepuštena njoj. Mislim da je većina žena u Međimurju tada nosila sav teret domaćinstva – kaže svestrana “Garnofčanka”. Zamolili smo je i za osvrt na tekuću pandemiju i probleme koje je iznjedrila, odnosno na koje je ukazala.

Epidemija je pokazala da se sustav zapravo može nositi s ovakvom izvanrednom situacijom uz dobru organizaciju svih službi, ali je istaknula i važnost medicinskih sestra/tehničara i drugih zdravstvenih djelatnika u sustavu. Često je upravo ova skupina zdravstvenih djelatnika zakinuta za određena prava i nagrade, što je upravo u ovoj situaciji posebno došlo do izražaja. Djelatnici u zdravstvu daju sve od sebe kako bi pružili najbolju skrb bolesnicima, ugrožavajući svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji. Umjesto da ovi hrabri ljudi budu adekvatno nagrađeni, Vlada Republike Hrvatske donijela je 7. prosinca 2020. odluku kojom će se isplatiti „posebna nagrada za rad s oboljelima od bolesti COVID-19 u iznosu od 10% od osnovne plaće djelatnicima u ustrojstvenim jedinicama/ djelatnostima koje pružaju skrb oboljelima od bolesti COVID-19“. Iznos je toliko malen da je sramotan.

Ovom prilikom želim dati podršku i zahvalu svim medicinskim sestrama i tehničarima, liječnicima i ostalom osoblju u njihovoj velikoj požrtvovnosti u radu i borbi protiv ove pandemije – ističe Marija, koja je i licencirana voditeljica nordijskog hodanja, dobitnica niza zahvalnica i priznanja (poput nagrade za najvolonterku za 2019. godinu!), ali i zamjenica načelnika Općine Belica Zvonimira Taradija, koji ju je uime Općine i nominirao za Nagradu.

– Za kraj bih se zahvalila predlagatelju za Nagradu „Zrinski“ Općini Belica i načelniku Općine Belica Zvonimiru Taradiju koji je prepoznao moj dugodišnji rad, članovima Udruge građana “Gardruža” Gardinovec koji su svojim nesebičnim trudom i zalaganjem pomagali u ostvarivanju niza aktivnosti, kao i svim partnerima na suradnji. Zahvaljujem se Povjerenstvu i županu Matiji Posavcu koji je na emotivan način govorio o svim dobitnicima nagrade i istaknuo njihove doprinose.

„Najveći poklon koji možete dati nekome je vaše vrijeme, jer kada dajete svoje vrijeme, vi zapravo dajete dio života koji nikada nećete dobiti nazad“!

Ova nagrada bit će mi podstrek da svojim radom i entuzijazmom nastavim za ostvarivanje novih ciljeva na dobrobit čitave zajednice – zaključuje Marija Prekupec, kojoj na Nagradi čestita i redakcija Regionalnoga tjednika.

Nastavite čitati