FOTO Stari ludbreški mlin postaje centar obrazovanja: grade se Newton sobe, stigao i simulator leta
Radovi oko ludbreškog starog mlina koji je godinama bio zapušten u punom su jeku. Na tom se mjestu gradi jedan...
U fokusu
Grad Varaždin i Winair zajedno spašavaju skupo plaćena zemljišta i drugu imovinu
Varaždinski aerodrom je svoju 50. obljetnicu osnutka dočekao doslovno na rubu ponora. Naime, umjesto da funkcionira poput poslovne zračne luke, aerodromski objekti, stajanka i pista propadaju zjapeći prazni.
Još gore, aerodrom, koji je više od tjedan dana bio potpuno paraliziran zbog svega desetak centimetara napadalog snijega, zamalo je zbog rasprodaje zemljišta u stečajnoj masi tvrtke TD Varaždin Airport d.o.o. izgubio svaku perspektivu.
– Bez namjenski otkupljenih zemljišta u vlasništvu spomenute gradske tvrtke daljnji razvoj aerodroma je nemoguć. Stoga su Winair kao vjerovnik i Grad Varaždin kao vlasnik aerodroma, odnosno dužnik i jedan od vjerovnika, pokrenuli razgovor o izradi novoga stečajnog plana. Imamo zajednički cilj: da se imovina zadrži na okupu i pripremi objektivna studija daljnjeg razvoja aerodroma – ističe Mario Bucina, član Uprave varaždinskoga zračnog prijevoznika Winair.
Ugrožena perspektiva
Osim sprečavanja daljnjega nepotrebnog trošenja novca i gubljenja vremena, ovakav razvoj događaja definitivno ide na ruku bilo kojem zakupniku i operatoru aerodroma s pripadajućom infrastrukturom koja je u vlasništvu Grada.
– U slučaju da se gradske parcele plaćene milijunima kuna rasprodaju u bescjenje, vraćamo se na početak. Usporedimo li bilancu iz 2007. i 2012. godine, dobro se vidi kojim je tempom i za koliko milijuna kuna povećana vrijednost imovine gradske tvrtke Varaždin airport. Ona će biti još veća ako je Grad stavi u funkciju kako je zamišljeno – uvjeren je Bucina, koji je do lipnja 2012. godine bio prvi čovjek Airporta.
Osvrnuo se i na svoju smjenu, koja je od bivše gradske vlasti tumačena potrebom razrješavanja međusobnih odnosa Airporta i Winaira.
– Nama je pojašnjeno da je riječ o nezadovoljstvu vlasnika (Grada) radom Uprave društva Varaždin Airport, odnosno rezultatima poslovanja tijekom 2011. godine, koje je bilo negativno zbog fakturiranih kamata za pozajmice od strane Grada u iznosu od 400.000 kuna. Naime, na financijsko poslovanje se odrazio izostanak provođenja ugovorene dokapitalizacije društva, jer ulaganja nisu pretvorena u vlasničke udjele, a obračunavane su kamate – naglašava Bucina i napominje da je sa zrakoplovnog stajališta aerodrom u tom razdoblju poslovao odlično.
Štoviše, na njegovim je operativnim vanjskim površinama i u obnovljenom hangaru površine oko 600 metara četvornih kontinuirano bilo parkirano 16 aviona.
Opasan za mlažnjake
– Riječ je o zrakoplovima šest privatnih pilotskih škola i Prometnog fakulteta, te je aerodrom u lipnju 2012. imao 1260 letačkih operacija koje se odnose na polijetanje i slijetanje bilo kojeg zrakoplova. Uz to, na aerodromu su nesmetano svoju djelatnost obavljala čak tri avioservisa. Bez lažne skromnosti, uvjeren sam da od 2012. do 2018. godine takva aktivnost na varaždinskom aerodromu nije ostvarena – rekao je Bucina, koji smatra da je varaždinska zračna luka imala veću važnost u vrijeme osnutka nego danas!
Svoj stav obrazložio je činjenicom da su 60-tih godina prošlog stoljeća zrakoplovni propisi bili daleko liberalniji.
– Letačke operacije su se odvijale kontinuirano te je aerodrom korišten i tijekom Domovinskog rata, u što sam se osobno uvjerio sudjelujući u nekima od njih. Nažalost, uvođenje rigoroznih standarda koji se moraju poštovati za izvođenje zrakoplovnih operacija rezultiralo je time da varaždinski aerodrom trenutno ima status certificirane površine za slijetanje i polijetanje. Pojednostavljeno, na njega ne smije sletjeti nijedan iole „ozbiljniji“ avion. To je samo jedan od razloga zašto ga Winair ne koristi iako za to postoje potrebe našeg menadžmenta i klijenata iz sjeverozapadne Hrvatske. Naša tvrtka je od kolovoza 2008. godine registrirana kao zračni prijevoznik specijaliziran za business i charter letove te je danas vodeća u Hrvatskoj po standardima i ostvarenom broju sati leta. Winair godišnje obavi oko 1000 letova s putnicima diljem cijele Europe. Održali smo se u branši punih 10 godina i slovimo kao pozitivan primjer takvog poslovanja na području Europe, dijela Azije i Sjeverne Afrike i drugdje. Ponavljam, s varaždinskog aerodroma se ne smiju odvijati komercijalne operacije jer za to nije certificiran. Svaki operator koji tu namjerava sletjeti može se suočiti s velikim rizicima jer nisu zadovoljeni sigurnosni kriteriji niti je u svakom trenutku poznat status uzletišta – upozorava Bucina.
S obzirom na iznijete stavove, našeg sugovornika, koji je dio svoje profesionalne karijere proveo u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, pitali smo kako će varaždinski aerodrom zadovoljiti maksimalne sigurnosne uvjete pilotima britanskog RAF-a.
Naime, njihovo sudjelovanje najavljeno je u programu ovogodišnjega međunarodnog aeromitinga CIAV, a zaboravlja se da aerodrom više nema ni „plinske topove“.
Obnova stajanke
– Riječ je o uređajima koje je u Varaždinu prvi instalirao Winair. Oni s aspekta sigurnosti zrakoplovima koje pokreću klipni ili mlazni motori osiguravaju minimalnu mogućnost sudara s pticama. Naime, ako dođe do kolizije, moguć je nastanak velike materijalne štete koja kod mlaznih aviona može okončati fatalno po posadu ili putnike aviona. Kada sam bio član Uprave Airporta na snazi je bio NOTAM (zrakoplovna obavijest) o tome da na varaždinskom aerodromu postoji velika mogućnost sudara s pticama (u zrakoplovnoj terminologiji poznatoga kao „bird strike“). Stoga je bilo razumljivo da smo postavljanjem pet plinskih topova sukladno sustavu za standardne operativne procedure osigurali zračni prostor i smanjili mogućnost sudara na minimum. U konačnici, iako se intenzivno letjelo, zabilježili smo svega dva slučaja sudara ptica i aviona – ističe Bucina.
Iako se problemi na aerodromu od sredine 2012. godine uporno guraju „pod tepih“, ima ih mnogo i na operativnim površinama, primjerice na stajanci za prihvat pet zrakoplova ispred hangara.
– To mi je poznato još iz vremena kada je Winair kao investitor pripremao certificiranje piste i operativnih površina (procjena njezine nosivosti prema PCN broju). Naime, kod izrade elaborata za TD Varaždin Airport točno je navedena nosivost piste za prijem i otpremu zrakoplova teških do 42 tone koje je zadovoljavala uzletno-sletna površina osnovne širine staze od 150 metara s obostrano razvijenim sigurnosnim površinama. Certificiranje je uspješno provedeno uz napomenu da stajanka ispred pristanišne zgrade i hangara ne može izdržati istu težinu zrakoplova. To znači da bi se moralo provesti utvrđivanje terena uz postavljanje asfaltnog sloja određene debljine. I za to postoje pripremljeni projekti koje je za Airport izradila zagrebačka tvrtka Aking d.o.o. – veli Bucina, kojeg raduje činjenica da je aktualna gradska vlast prepoznala potencijale aerodromskih zona i da se odustalo od brzoplete prodaje zemljišta putem dražbi.
Te poljoprivredne parcele mogu se prodati za milijun ili 1,5 milijuna kuna, čime bi vjerovnici namirili jedva 8 posto iznosa svojih tražbina.
Inače, Varaždin Airport ima u vlasništvu oko 300.000 metara četvornih okolnih površina pored piste za razvoj i izgradnju hangara, dodatnih sigurnosnih površina te površina za parking zrakoplova. Kada bi se one pojedinačno rasprodale u stečaju, aerodrom bi bio ograničen u razvoju.
– Grad i Winair kao većinski vjerovnici razgovore vode na način da se od preostalih vjerovnika i bivših zaposlenika Airporta u stečaju otkupe tražbine, odnosno isplate u cijelosti. A i to je, priznat ćete, rijedak slučaj u stečajnim postupcima – zaključio je Bucina.
O planovima razvoja aerodroma pitali smo i Grad Varaždin. No, do zaključenja broja nismo dobili odgovor na naš upit.
Vrijedna nematerijalna imovina
Trgovačko društvo Varaždin Airport bilo je operator aerodroma od 2008. godine te je do odlaska u stečaj 2015. ishodilo i u vlasništvu ima brojnu vrijednu nematerijalnu imovinu. Riječ je o certifikatu piste i benzinske postaje, projektnoj dokumentaciji, društvo je izradilo kartu prepreka, izračune uzdužnih i poprečnih nagiba, napravljen je i usuglašen plan zaštite i spašavanja te evakuacije.
U sve to uloženo je mnogo truda i znanja zaposlenika, pa tvrtka koja je trenutno u stečaju zapravo posjeduje svu relevantnu dokumentaciju potrebnu za upravljanje jednim aerodromom.
– Čitao sam članke u lokalnim medijima u kojima se najavljuje da će u varaždinski aerodrom ulagati Kinezi. Zaista bih volio da investitori javno prezentiraju projekt, kao što je to učinio Airport sa svojim „Razvojnim planom aerodroma Varaždin“. U potonjem je svaka od tri etape razrađena od strane vrhunskih stručnjaka s područja aerodromske infrastrukture, a nositelj izrade elaborata bio je Fakultet prometnih znanosti (Zavod za zračni promet) na čelu s prof. dr. sc. Stanislavom Pavlinom – ukazuje Bucina.
Štoviše, spomenuti plan je usuglašavan istovremeno s prostornim planovima uređenja Grada Varaždina i Županije, kako bi se aerodromu omogućio nesmetan rad na površinama oslobođenima od prepreka.
Stečajna upraviteljica loše upravljala imovinom
– Bivša gradska vlast je svojim iracionalnim postupcima prema Winairu, kao investitoru, isprovocirala stečajni postupak TD Varaždin Airport. Naime, nakon što su Grad i Winair uložili znatna sredstva u razvoj aerodroma, investiciju u povećanu sigurnost – koja obuhvaća i osiguravanje sigurnosnih površina – bespovratnim poticajnim sredstvima je poduprla i hrvatska Vlada. Ali, kad je trebalo ulaganja Winaira pretvoriti u temeljni kapital društva, kao što je to učinio sa svojim ulaganjem, Grad je to odbio učiniti. I to unatoč tome što mu je to bila obaveza po Ugovoru o ulaganju iz 2008. godine. Štoviše grad nije htio niti obeštetiti Winair za vrijednost uloženog. Treba znati da prije ulaganja Winaira, gradska tvrtka Varaždin Airport nije imala gotovo nikakvu drugu imovinu osim aerodroma u dugoročnom najmu. Vlasnik aerodroma uvijek je bio Grad Varaždin i žalosti me da sam kod preuzimanja pokretne imovine u siječnju 2016. godine ugledao u kakvom je lošem stanju bila aerodromska infrastruktura. I to samo tri godine nakon mog odlaska s mjesta direktora Airporta. Posjedujem kompletnu fotodokumentaciju iz lipnja 2012. godine i rado ću je pokazati svima zainteresiranima za usporedbu s današnjim stanjem prostora u pristanišnoj zgradi, hangara, piste, pa i ograde. Naime, ograda je još uvijek u vlasništvu Airporta, a trenutni zakupnik aerodroma je koristi bez naknade i ne trudi se da ju košnjom samoniklog bilja zaštiti od propadanja – ističe Bucina.
Ovakav odnos prema tuđoj imovini i nezadovoljstvo vjerovnika utvrđenim stanjem stečajne imovine dužnika bili su neki od razloga za smjenu bivše stečajne upraviteljice Lidije Belamarić.
– Neke stvari nisu bile realno prikazane i izbačene su iz bilance bez objašnjenja. Smatramo da je imovina stečajnog dužnika (Airporta) veća nego što je iskazana u bilancama, te će s novim stečajnim upraviteljem Goranom Jujnovićem Lučićem doći do utvrđivanja stvarnog stanja – najavljuje Bucina.
U nastavku stečajnog postupka dosta posla imat će i revizori, koji moraju utvrditi točne iznose obveza i vrijednost imovine.
– Usuglasili smo se s Gradom da se imenuje neovisni revizor koji će većinom glasova biti odabran na skupštini vjerovnika. Naime, nakon revizije bilance i sve imovine Varaždin Airporta, u koju je uloženo 15 milijuna kuna, a obaveze su na nivou polovice tog iznosa, izradit će se stečajni plan – pojasnio je Bucina.
U fokusu
Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
U fokusu
Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Sportprije 21 minuta
Varteks pobijedio Međimurje i skočio na 3. mjesto 3. NL Sjever
Život i društvoprije 37 minuta
FOTO Jany: Dom za starije i dječji vrtić gradimo, a tražimo Podravsku magistralu i micanje kamiona iz naselja
Kulturaprije 2 sata
Proširena stvarnost omogućila posjetiteljima da dožive kakav je bio život u dvorcu Trakošćan
U fokusuprije 14 sati
Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”
Crna kronikaprije 16 sati
USKOK-ova optužnica protiv 12 okrivljenika obuhvatila i preprodavače duhana u Varaždinskoj županiji
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
