Povežite se s nama

U fokusu

Istraživanje: 28 posto građana osjetilo je diskriminaciju, i to najčešće na poslu te prilikom zapošljavanja

Objavljeno:

- dana

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je “Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije” koje je 2022. godine za instituciju proveo Ipsos.

U njemu je 28 % građana reklo da je bilo diskriminirano u posljednjih pet godina, što je više nego što je bio slučaj u istraživanju iz 2016., kad je to reklo 20 % građana.

Oni koji su se osjećali diskriminirani u ovom istraživanju rekli su da je to najčešće bilo u području rada i zapošljavanja (43 %), zatim zdravstvene zaštite (9 %) i treće mjesto dijele pravosuđe i socijalna skrb (5 %).

– Porast može značiti da je diskriminacija raširenija nego ranije, ali i da se češće prepoznaje. U prilog pozitivnog smjera govori porast broja onih koji točno opisuju diskriminaciju i kažu da je to različito postupanje prema nekome na osnovu neke osobine, što je blisko opisu iz Zakona o suzbijanju diskriminacije – pojašnjeno je u istraživanju.

Među onima koji su bili diskriminirani tek je 40 % nešto i poduzelo. Ipak, to je više nego 2016. kad ih je reagiralo 32 %, ali i dalje znači da najveći broj građana, njih 60 %, diskriminaciju nije prijavilo. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 %), podnijelo privatnu tužbu (17 %) ili su se obratili nadređenima (14 %).

Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju kažu da se time ništa ne bi promijenilo (52 %), da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 %) ili da bi im se situacija još i pogoršala (20 %). Nadalje, 69 % građana reklo je kako bi sigurno ili vjerojatno prijavilo diskriminaciju drugih. No, kako je riječ o društveno poželjnom ponašanju, ovaj je rezultat potrebno uzeti s rezervom, pojašnjeno je istraživanjem.

Zanimljivo je da građani najčešće diskriminaciju u posljednjem istraživanju opisuju kao omalovažavanje, ponižavanje i podcjenjivanje (27 %), zatim kao diskriminaciju na temelju vjere (gotovo 25 %) i diskriminaciju na temelju boje kože (25 %).

Na pitanje tko najviše diskriminira, građani u prvom redu ističu različita javnopravna tijela pa je tako to najčešće država – zbroj odgovora iznosi 32 % (državne institucije, Vlada, institucije regionalne i lokalne samouprave, sudovi, školski sustav, policija).

Predrasude

Pozitivne, ali polagane promjene vidljive su i kod predrasuda, koje su manje prisutne nego ranije, posebno prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama, LGBTIQ osobama i starijima. S druge strane, prisutni su i negativni trendovi pa se tako 55 % ispitanika slaže s tvrdnjom da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, dok je 2016. to smatralo 48 % ispitanika. Porastao je i broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu zbog toga što nisu jednaki “po prirodi” – sada to smatra četvrtina, dok je ranije to smatrala petina ispitanih.

Pri tome, građani upravo Rome smatraju najdiskriminiranijima (18 %), a zatim LGBTIQ osobe (16 %), osobe s invaliditetom (10 %), žene (9 %) i siromašne osobe (9 %). Također, i dalje smatraju da je diskriminacija najzastupljenija u radu i kod zapošljavanja, kao i u dosadašnjim istraživanjima, a isto svake godine pokazuju i pritužbe koje građani šalju pučkoj pravobraniteljici.

Zabrinutost

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja podsjetio je kako prema istraživanjima Instituta, mladi postaju sve tolerantniji, naročito prema LGBTIQ osobama, ali i prema drugim skupinama. No, izrazito zabrinjava istraživanje prema kojem mladi imaju veliku želju odseliti iz Hrvatske, upravo zbog percepcije o raširenoj diskriminaciji, ponajviše u obrazovanju i kod zapošljavanja.

– Zaključno, uzimajući u obzir da je broj osoba koje se smatraju diskriminiranima porastao, unatoč nekim pozitivnim promjenama koje vidimo, jasno je da je diskriminacija i dalje izraženo prisutna. Podaci koje donosi ovo istraživanje pokazuju da država treba više raditi na osvještavanju, informiranju i educiranju, uključujući sustavno obrazo­vanje o ljudskim pravima i jednakosti. Prikupljeni podaci ujedno pokazuju i da se mehanizmi za zaštitu od diskriminacije ne koriste u dovoljnoj mjeri, što znači da je potrebno raditi na jačanju povjerenja građana u institucije, a temelj za to jest aktivniji i učinkovitiji rad institucija. Nama kao središnjem tijelu za suzbijanje diskriminacije ovi podaci govore da trebamo biti još vidljiviji u javnosti i još snažnije kao neovisna institucija progovarati o prisutnoj diskriminaciji i raditi na njezinom suzbijanju. Napokon, nadam se da će rezultati ovog istraživanja biti poticaj različitim dionicima za dodatno djelovanje, a našoj će instituciji zasigurno služiti u daljnjem radu na suzbijanju diskriminacije – stoji u zaključku Tene Šimonović Einwalter.

U fokusu

Dvije godine Bosilja na vlasti u Varaždinu: fokus na rješavanju bala, vrtićima, stanovima, cestogradnji…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.

– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.

Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova  – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.

U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.

Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.

Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.

Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.

Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.

Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.

– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.

Društvene djelatnosti

Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.

– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.

Nastavite čitati

U fokusu

Vlasnici međimurske “Vajde“ dobili milijune za stoku koje uopće nema na farmama?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!

Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14  iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.

Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.

– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje