Na sjeveru Hrvatske, u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, trenutno boravi i radi gotovo 10 000 stranih radnika. Ta se brojka iz godine u godinu povećava, a Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku.

Zadnji popis stanovništva pokazao nam je da nas je sve manje, mladi ljudi, među kojima većim dijelom stručni kadar, napušta Hrvatsku, a da bi očuvali koliko toliko stabilno gospodarstvo, poslodavci spas traže u stranim radnicima.

Stječe se dojam da je Hrvatska takvu situaciju dočekala nespremna, tek prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) uputilo je Prijedlog odluke o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga dokumenta o imigracijskoj politici Republike Hrvatske. Ta bi imigracijska politika među ostalim trebala riješiti i problematiku prilagodbe stranih radnika, odnosno njihovu integraciju u društvo.

Činjenica je da ljudi koji dolaze iz primjerice Nepala, Indije ili Filipina ne poznaju našu kulturu, navike, a ni jezik. S druge strane, ni mi ne poznajemo njihov način života, vjeru, niti znamo kakva je točno situacija u zemljama iz kojih dolaze.

U posljednje vrijeme javljaju nam se građani koji žive uz kuće u kojima živi i više desetaka radnika migranata te se  žale na neprimjereno ponašanje (golotinju), paljenje vatre, uznemiravanje susjeda, bludničenja, pijančevanje i slično. Nedavno smo svjedočili i tome da je dio Ludbrežana namjeravao pokrenuti peticiju protiv izgradnje kontejnerskog naselja za strane radnike. Na kraju nije bilo ništa od peticije, a nije dosad počela ni gradnja spomenutog naselja.

Upravo zbog ranije spomenutih okolnosti, neprilagodbe stranaca na naš način života, ali i dojam da se sve dogodilo preko noći i da u naše mirne krajeve dolaze neki nepoznati ljudi, potpuno različite kulture i vjere, nije čudo da se javlja strah kod domicilnog stanovništva. Strah od nepoznatog je prirodna ljudska reakcija, posebno kad nadležne institucije države ne rade gotovo ništa da se to promijeni.

Tragom svih tih informacija upitali smo varaždinsku i međimursku policiju da nam potvrde je li u posljednje vrijeme bilo zabilježeno kakvih incidenata povezanih sa strancima, ali i koliko ih trenutno ima u našem kraju.

– Policijska uprava međimurska tijekom prošle godine zaprimila je 5276 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad. U prošloj godini najviše zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad podnijeli su državljani Filipina, Indije, Nepala, Kosova, Bosne i Hercegovine te Srbije. Najzastupljenije grane djelatnosti za koje se izdaju dozvole za boravak i rad su građevinarstvo, prehrambena industrija te poslovi vezani uz promet. Najviše tih radnika boravi na području grada Čakovca (oko 2000) na područjima gradova Prelog i Mursko Središće (oko 500) dok veliki broj radi na terenu diljem Republike Hrvatske. Protekle godine nije bilo zabilježenih  dojava pa samim time ni kaznenih odnosno prekršajnih prijava protiv stranih radnika koji bi uznemiravali domicilno stanovništvo – odgovorili su nam iz PU međimurske.

U varaždinskoj policiji ističu da je odobreno 4400 dozvola za privremeni boravak.

– S danom 1. siječnja na području Policijske uprave varaždinske, privremeni boravak imalo je odobreno ukupno 4 400 državljana trećih zemalja. Od toga broja, s osnova rada tj. odobrene dozvole za boravak i rad, privremeni boravak imalo je regulirano 3 762 državljana trećih zemalja. Preostali državljani trećih zemalja imaju odobren privremeni boravak s osnova spajanja obitelji, školovanja i drugo. Najviše stranih državljana dolazi iz BiH (1 018), Srbije (746), Nepala (740), Indije (354) i Filipina (351). Nadalje, državljana trećih zemalja ima u svim općinama i gradovima u Varaždinskoj županiji – kažu u PU varaždinskoj.

Za razliku od međimurske policije, varaždinska u evidenciji ima i incidente u kojima su sudjelovali strani državljani.

– Bilježimo jednu dojavu građana vezanu uz buku u stanu, kojom prilikom je utvrđeno da su strani zaposlenici smješteni u stanu i poradi ranog odlaska na posao, pomicali stolice po stanu, što je uznemirilo susjede u stanu ispod, na što su isti upozoreni. Druga dojava na području Policijske postaje Varaždin odnosila se na neprimjereno puštanje glasne muzike te isto tako u konkretnom događaju nisu utvrđeni elementi prekršaja. Nadalje, na području Policijske postaje Novi Marof zabilježen je slučaj iz studenog 2022. godine, u kojem je u kući gdje stanuju došlo do fizičkog obračuna između dvojice državljana trećih zemalja, kojom prilikom je jedan od njih zadobio teške tjelesne ozljede. Počinitelj navedenog kaznenog djela predan je pritvorskom nadzorniku. Napominjemo da nemamo evidentiranu niti jednu dojavu građana kojom se isti žale na golotinju, bludničenje, pijančevanje, paljenje vatre i slično od strane susjeda, odnosno stranih državljana – kažu nam u policiji.

Također, zanimalo nas je je li bilo prijava vezanih uz kršenje Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, kao i kršenja njihovih radnih prava. Spomenimo da postoji nekoliko stotina agencija koje hrvatskim poslodavcima ˝nude˝ radnike iz trećih zemalja. Prilikom zapošljavanja, za smještaj takvih radnika većinom brinu poslodavci.

Ni u međimurskoj, ni u varaždinskoj policiji nemaju zabilježeno slučajeve prijevara na štetu stranih radnika.

– Do sad nije evidentirana niti jedna pritužba od strane stranih državljana koja bi se odnosila na uvjete smještaja, koji načelno ispunjavaju sve kriterije za normalan život i sve troškove vezane uz smještaj najvećim dijelom snose tvrtke u kojima su zaposleni, pa samim time nema problema smještaja. U svakodnevnoj komunikaciji sa vlasnicima tvrtki u kojima su zaposleni strani državljani, kao i u povremenoj komunikaciji sa samim stranim državljanima, u proteklom vremenu nisu utvrđene nepravilnosti i pritužbe koje bi se odnosile na kršenje radnog prava i obveza, a isto tako nemamo evidentiran niti jedan slučaj u kojem bi netko od stranih zaposlenika tvrtke bio na bilo koji način prevaren ili “završio na ulici” – objašnjavaju u varaždinskoj policiji dok su nam iz međimurske kratko potvrdili da nisu zabilježili slučajeve prijevara na štetu stranih radnika.

Za sad, barem kako nam govore službeni podaci, nema razloga za strah, ali i dalje ostaje činjenica da će stranih radnika biti sve više. S druge strane, za očekivati je da će mladi ljudi odlaziti iz Hrvatske, a nije sigurno jesmo li i za strane radnike tek prolazna stanica. Stoga je nužna migracijska, ali prvenstveno demografska politika Hrvatske. Svako daljnje odlaganje donošenja konkretnog plana za integraciju stranaca u društvo moglo bi dovesti do onoga čega se mnogi pribojavaju, a to je getoizacija.

Kako da stranci upoznaju naš način života, ali i mi njihov?

Da je na sjeveru Hrvatske sve više stranih radnika svjesni su i varaždinski župan Anđelko Stričak i međimurski Matija Posavec. Navode da su svjesni potreba gospodarstva za stranom radnom snagom.

Stričak je još prošle godine govorio o važnosti integracije tih ljudi u naše društvo, a tom se prilikom spominjala i mogućnost osnivanja inkluzivnog centra. Osnovali su i Radnu skupinu koja ima za cilj upravo prilagodbu stranaca..

– Županija je osnovala Radnu skupinu za izradu Programa integracije stranaca na privremenom radu u Varaždinskoj županiji. Članovi su, uz župana Anđelka Stričaka, pročelnike resornih županijskih upravnih odjela i vijećnika Županijske skupštine prof. dr. sc. Marijana Cingule, čelni ljudi relevantnih institucija, županijske gospodarske, obrtničke i poljoprivredne komore, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Varaždin, Centra za socijalnu skrb Varaždin, PU varaždinske, pučkih otvorenih učilišta, Društva Crvenog križa Varaždinske županije i drugih. Svi relevantni dionici time su uključeni u izradu i realizaciju Programa izobrazbe stranih radnika, kao i Programa integracije stranih državljana na privremenom radu u Varaždinskoj županiji. Program bi uključivao interkulturalnu medijaciju, organiziranje tečajeva učenja hrvatskoga jezika, upoznavanje stranih državljana s kulturom, običajima i pozitivnim propisima Republike Hrvatske vezanima uz rad, zapošljavanje i promet, kao i upoznavanje građana Varaždinske županije s kulturom i običajima zemalja iz koji strani radnici dolaze – kažu nam u Varaždinskoj županiji.

S obzirom da Varaždinska županija trenutno ne raspolaže adekvatnim prostorom u kojem bi se održavale edukacije, predavanja i druge aktivnosti, taj bi program provodili u suradnji s poduzetnicima kod kojih rade, pučkim otvorenim učilištima i drugim dionicima.

U Međimurskoj županiji smatraju da bi izgradnja centara za strane radnike dovela do getoizacije.

– Stranim radnicima će u svim našim nadležnim institucijama biti pružen svaki oblik pomoći kako bi se lakše snašli, što brže prilagodili, te kako bi im život daleko od doma bio što je moguće lakši. Brojnim projektima, potporama i ulaganjima nastojimo stvoriti što bolje uvjete života i povećati standard naših građana te ih tako zadržati u županiji, ali i potaknuti povratak naših radnika koji rade u inozemstvu – kažu u Međimurskoj županiji.