Zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa, pticama nedostaje mjesta za gniježđenje. Rušenjem starih stabala i obnovom kuća nestaju prirodne duplje koje mnoge ptice koriste za izgradnju gnijezda.

Stoga gradnjom jednostavnih drvenih kućica pomažemo pticama u gniježđenju. Time pticama osiguravamo mjesto za najvažniju godišnju aktivnost – othranjivanje mladunaca.

Dupljašice su ptice koje za gniježđenje odabiru duplje u drveću. Ulazni otvor u duplju je malen i veličinom odgovara veličini ptice. Dupljašice su uglavnom ptice šumskih staništa, a najbrojnije su u starim šumama bogatima drvećem s dupljama. Dupljašice su npr. velika, plavetna, crnoglava i jelova sjenica, čvorak, brgljez, djetlići, žune, golub dupljaš te neke vrste sova i ćukova.

Dupljašice su vrlo važne za normalno funkcioniranje šumskih ekosustava. To su uglavnom vrste koje se pretežito hrane ličinkama i odraslim kukcima (djetlići, sjenice) ili glodavcima (sove) te imaju važnu ulogu u kontroli brojnosti vrsta koje se smatraju štetnicima u šumama.

Čemu služi kućica za ptice?

Kućica za gniježđenje ptica dupljašica zamjena je za prirodnu duplju. U prirodi duplje nastaju na nekoliko načina, najčešće truljenjem unutrašnjosti drveta na mjestu gdje je polomljena grana ili duplju izrađuju primarne ptice dupljašice – djetlići i žune. Oni tijekom života naprave mnogo duplji za gniježđenje, noćenje i zaštitu od loših vremenskih uvjeta. Kada primarne dupljašice prestanu koristiti te duplje, počinju ih koristiti sekundarne ptice dupljašice (sjenice, brgljezi, čvorci, poljski vrapci, vijoglavi, bjelovrate muharice, ćukovi itd.).

Poludupljašice se gnijezde u dupljama ili pukotinama u zidovima, strmim obalama, stijenama i sličnim zaklonjenim mjestima, a ponekad i na otvorenijim mjestima. Ulazni otvor duplje ili pukotine u kojima se gnijezde poludupljašice obično je znatno veći od ptice. Poludupljašice su vjetruša, zlatovrana, mrka crvenrepka, palčić, crvendać, gorska i bijela pastirica i druge.

Kućice za ptice izrađuju se u nekoliko osnovnih modela. O veličini i obliku kućice, veličini otvora i staništu u kojem su kućice postavljene ovisi koje će se vrste u njima nastaniti. Više o samoj izradi kućica za ptice možete potražiti u brošuri „Kućice za ptice“ Vesne Tutiš.

Gdje i kada postaviti kućicu?

Dobro mjesto za kućicu je ondje gdje neće biti izravno izložena suncu, gdje nije nadohvat šape znatiželjnih ljubimaca i gdje postoji prirodni zaklon u obliku krošnje stabla ili grmlja. Vrijeme postavljanja kućice mora biti prije sezone gniježđenja, idealno prije ožujka, kako bi ptice zatekle spremnu kućicu.

Dovoljno je osigurati da se nalazi na povoljnome mjestu i provjeriti ima li kakvih uljeza prije nego što dođu ptice. Ujesen je potrebno izvaditi iskorišteno gnijezdo i očistiti ga od biljnih ostataka kako ne bi trunulo preko zime.

Ne ometajte ptice!

Od trenutka kada ptice počnu graditi gnijezdo pa sve dok ptići ne izlete, iz njega pticama moramo osigurati privatnost i ne ih ometati. Želite li pratiti zbivanja u kućici i oko nje, koristite dalekozor!
U današnje vrijeme, kada su intenzivnim uređivanjem parkova, voćnjaka, šuma i ostalih staništa prirodne duplje postale prava rijetkost, kućice za ptice mogu znatno pridonijeti njihovoj zaštiti i povećanju brojnosti. Iz tog razloga „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode svake godine izrađuje i postavlja kućice za ptice, a nedavno je bio aktualan i projekt 111 duplji. Tim projektom izradili smo 111 kućica za ptice koje smo podijelili školama, vrtićima i ljubiteljima prirode, koji su ih pažljivo postavili u mnogim šumama, gajevima i parkovima diljem Međimurja!