Povežite se s nama

U fokusu

Gradonačelnica V. Toplica ne prima plaću iz proračuna, nego naknadu od 8.849 kuna bruto

Objavljeno:

- dana

NAKNADA, A NE PLAĆA

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić ne prima plaću iz gradskog proračuna, nego dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa.

Mjesečna naknada za rad gradonačelnice iznosi 8.849,75 kuna bruto.

Te podatke su nam dostavili iz Grada Varaždinske Toplice nakon što smo objavili tekst o tome kolike su plaće dužnosnika iz županije, a na temelju odluka o plaćama i pravima gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

Prema zakonu, plaća dužnosnika je umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće. U Gradu Varaždinske Toplice na snazi je osnovica za državne dužnosnike, koja iznosi 3.890 kuna.

Međutim, objavili smo netočan podatak da koeficijent za obračun plaće iznosi 3,6. Riječ je o koeficijentu iz Odluke Gradskog vijeća iz 2010. Na snazi je Odluka o plaći i drugim pravima gradonačelnice i zamjenika gradonačelnice iz radnog odnosa odluka iz 2013. godine kada je koeficijent za obračun plaće povećan na 4,55.

Kada bi dužnost gradonačelnika Varaždinskih Toplica obavljao profesionalac-gradonačelnik, njegova plaća bi, sukladno Odluci, iznosila 17.699 kuna plus radni staž.

Međutim, aktualna gradonačelnica Goranka Štefanić ne prima takvu plaću, jer dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa.

S obzirom na to, a sukladno Odluci, pripada joj mjesečna bruto naknada za rad u iznosu od 50 posto umnoška koeficijenta za obračun plaće gradonačelnice, koja dužnost obavlja profesionalno.

Koeficijent za obračun naknade gradonačelnici iznosi 2,275.  Umnoškom koeficijenta i osnovice za obračun plaće, mjesečna naknada za rad gradonačelnice iznosi 8.849,75 kuna bruto.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Evo što se mijenja u novom Zakonu o radu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

radnik bojenje fasada

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog ZOR-a, piše Jutarnji.

Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Također, u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.

Radni odnos, po prijedlogu novog Zakona, o kojem će radna skupina raspravljati sljedeći tjedan, neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada, no ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. U slučaju pak nastanka više sile, poput primjerice pandemije, poslodavac može bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, ali najviše do 30 dana. Roditelji djece do osam godina mogu zatražiti rad od kuće, a poslodavac ih može odbiti samo iznimno, i to pisanim obrazloženjem.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje